Na izborima za 10. saziv Hrvatskog sabora održanim u srpnju prošle godine u utrku je ušla i - Hrvatska građanska stranka (HGS) koja okuplja pristaše bivšeg splitskoga gradonačelnika Željka Keruma. Iako je u medijima najavljivao da će upravo on, Željko Kerum i njegova stranka, biti najveće iznenađenje izbora, Kerum je doživio fijasko. No, to ga uopće nije pokolebalo da ovih dana također preko medija, točnije u intervjuu Večernjem listu najavi bitku za Split, odnosno kandidaturu za gradonačelnika grada pod Marijanom.' Nemam konkurenciju, gradit ću metropolu, Trump je lud, Škoro je sumnjivi zet', kaže Kerum, te smatra da mu koalicija neće biti potrebna, no i ako bude, ne vidi problem u koaliranju ni s HDZ-om ni sa SDP-om.
No, o Kerumovom vođenju Splita vode se godinama polemike. O načinu na koji je funkcioniralo njegovo poslovno carstvo, krovna tvrtka Kerum d.d., koja je završila u stečaju 2. studenog 2018. s prijavljenih 1,025 milijardi kn tražbina, a koje još nisu konačne, više spoznaja može se steći iz izvješća bivše stečajne upraviteljice Mirjane Zuzije. Taj kompleksni dokument s tablicom vjerovničkih potraživanja, predan Trgovačkom sudu u Splitu 24. siječnja 2019. godine, svjedoči o nizu problema do kojih je došlo zbog očitog šlamperaja, diletantizma, neprofesionalizma...
Zuzija je nakon tog događaja, a uoči ispitnog i izvještajnog ročišta, smijenjena, jer po ocjeni Trgovačkog suda u Splitu “dužnost nije obavljala uspješno”. Tako je 30. siječnja prošle godine Imenovana nova stečajna upraviteljica Kerum d.d. Natalija Mladineo. Zanimljivo je bilo obrazloženje rješenja njezine smjene. Naime, protiv nje su iskorišteni njezini navodi kako nije mogla dobiti podatke o stanju imovine dužnika od prijašnjih ovlaštenih osoba, odnosno tvrdnji da je bila “primorana sama istraživati imovinu, obveze i prava dužnika.."
Zuzija je inače u fokus medijske pažnje dospjela kada je postala Uskokovom pouzdanicom u tajnoj akciji koja je rezultirala uhićenjem stečajnog upravitelja Pere Hrkaća i sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu Vesne Malenice u svibnju 2018 godine. Tada je osvanuo članak u Jutarnjem naslovljen s: "Kako ne pripadam tom klanu, znam da će mi se namještati". Zuzija nije davala izjave Jutarnjem već je naslov izvučen iz pisma koje je tada bila uputila na adrese nadležnih: glavnoga državnog odvjetnika, predsjednika Vrhovnoga suda, ministra pravosuđa te predsjednika Visokog trgovačkog suda.
U pismu je iznosila spoznaje o utvrđenim nepravilnostima kod vođenja stečaja i opstrukcije na koje je nailazila na samom sudu. "Moram napomenuti da sam već dulje od godinu dana izložena prijetnjama i teroru uz napomenu da svojim ukazivanjem na nepravilnosti ne pripadam klanu stečajnih upravitelja i da će mi se u svakome predmetu tražiti greška (pa čak i namještati) s ciljem da me se napokon ukloni s liste stečajnih upravitelja", stajalo je u njezinom pismu. Nakon tog slučaja Zuziji je prepuštena očito tempirana stečajna bomba zvana Kerum.
Stečaj Keruma preuzela je u studenom 2018. i tada je iza sebe imala osam godina iskustva u vođenju stečajeva i 25 godina iskustva u računovodstvu, financijama, obavljanju revizija i vještačenju. Iz Zuzijinog izvješća za Kerum d.d. proizlaze drastične kvalifikacije o predstečajnom poslovanju te tvrtke. Na početku piše kako se "bez ikakve dvojbe može konstatirati da je poslovanje dužnika zapušteno, nesređeno i teško može biti objektivna podloga za dobivanje realne slike objektivnog stanju društva". Stečajna upraviteljica upozorava da bi ta snimanja iziskivala skupu i dugotrajnu ekspertizu koja možda ne bi ni išla u korist vjerovnika jer bi to iziskivalo visoke troškove te utjecalo na povećanje još uvijek nepoznate stečajne mase.
Napomenimo da je predstečaj Keruma započet 2013. pa se iz toga lako izvodi zaključak da je Kerum toliko muljao da ni 5 godina kasnije nije do kraja utvrđeno koliko društvo duguje. Ipak, tu odluku o ekspertizi upraviteljica planira prepustiti vjerovnicima. U trenutku pisanja njezinog izvješća Kerum d.d. nije imao niti jednog zaposlenika. Zuzija stoga upozorava kako bi svaki pokušaj retroaktivne financijsko-računovodstvene rekonstrukcije bio iscrpljujući bez jamstva dobivanja vjerodostojnih podataka. Upozorava i kako ne može sastaviti obvezna izvješća: popis stečajne mase, vjerovnika, te pregled imovine i obveza jer nema dokumentirane podloge za izradu istih već samo fragmente.
Upraviteljica navodi kako je tvrtka na kraju imala samo formalno 7 zaposlenika a na vrhuncu između 2007. i 2008. prosječno 1054 radnika. Piše i kako se Kerum d.d. riješio radnika kada je prodao dućane. Iz činjenica drastičnog pada zaposlenih izvodi zaključak kako se poslovni kolaps dogodio puno prije nego što je stečaj otpočet. "I bez dubinske analize bilanci, vidljivo je da računovodstvo dužnika ne daje realan prikaz stanja - kronološki je neusklađeno sa stvarnim poslovnim događajima. Očito je poslovanje dužnika i prije predstečajne nagodbe preraslo kapacitete upravljačkih struktura dužnika....
Dužnik se nije brzo prilagođavao promjenama na tržištu, radilo se po inerciji, uvjetno rečeno stihijski, bez suvislog i prepoznatljivog poslovnog plana. Hiperaktivno poslovanje dužnika doseže svoj vrhunac kupnjom društva Adriatic d.d.- hotela Marjan... Dužnik je navedenom investicijom ušao u zonu visoko poslovnog rizika zbog preinvestiranosti", piše stečajna upraviteljica. Financijski horor koji je u tvrtci Željka Keruma pronašla Zuzija vidi se i iz sljedećih formulacija:
"Stupanj neurednosti bilanci, njihove nepovezanosti i asimetričnosti u odnosu na knjigovodstvene podatke sugerira da se sve radilo samo zbog forme. Propusti u bilancama s aspekta profesije dokazuju da je i sam autor financijskih dokumenata bio indiferentan prema vlastitoj obvezi (i potencijalnoj odgovornosti). Kontadiktornosti i financijsko-računovodstvene anomalije očite su i u izvješću za 2017. godinu'.
Tako stečajna upozorava kako u Godišnjem financijskom izvješću piše zaduženost dužnika u iznosu većem od 10,3 milijuna kuna a u Odluci o raspodjeli i pokriću gubitka, koja se izvodi iz istih dokumenata, taj isti dug prikazuje u iznosu nešto većem d 6,1 milijun kuna. "U uvjetima normalnog računovodstva ovakav propust nije moguć", piše u izvješću stečajne. Zuzija zaključuje kako su akteri društva očito digli ruke od tvrtke od 2012. godine kada je iniciran predstečaj. Frapantno zvuči sljedeća konstatacija:
"Procjena je stečajne upraviteljice da su bilance i druga financijska dokumentacija rađene s takvom dozom neprofesionalnosti da je teško pretpostaviti da bi netko na taj način falsificirao dokumente. Ignoriranje osnovnih i zdravo-razumskih pravila knjigovodstvene pa i svake druge struke potvrđuje tezu da se sve radilo stihijski", piše u izvješću.
Zuzija je upozorila na neispravno vođenje poslovnih knjiga na način da bi se imovina prodala a onda godinama i dalje vodila u knjigama. Kao primjere takvih postupanja navela je zgradu Plive (Kaštela) koja je bila vlasništvo Optima Leasinga od listopada 2014. a koja se vodila kao imovina Keruma i u bruto bilanci za 2017. Također, navela je slučaj otuđenja jahte - brod je prestao biti vlasništvo 2013. a knjižio se i godinama poslije kao imovina Keruma.
Šlamperaj je u tvrtci dostizao takve razmjere da su potraživanja prema kupcima u 2017. u jednom dokumentu bila upisana kao veća od 28,6 milijuna kuna a u drugom dokumentu bila su umanjena za više od 8,75 milijuna kuna. "Ovaj prikaz nepostojećih prihoda, te ostale računovodstvene nesuvislosti u bilancama ukazuju da se tijekom 2017. a poglavito 2018. provodio postupak tzv. čišćenja bilance", upozorava Zuzija. Stečajna upraviteljica koristi termine poput: "uvjetno vjerodostojna bilanca", odnosno "kronološki neusklađena bilanca s poslovnim događajima".
Zuzija piše o namjeri autora financijskih izvješća da sve zaostale poslovne događaje pokuša komprimirati unutar zadnje dvije poslovne godine a koje je poduzimano s namjerom da se "popravi izgled bilanci" a što je u konačnici generiralo samo još veći "računovodstveni nered". Tako je napisala stečajna upraviteljica o predstečajnom poslovanju Keruma d.d. neposredno prije smjene. Kakva je sudbina tvrtke vođene na opisani način znat će se nakon ishoda stečajnog postuka na Trgovačkom sudu u Splitu.
Podsjetimo da je dugogidšnja direktorica Keruma bila sestra vlasnika, Nevenka Bečić, bivša saborska zastupnica. Zuzijino stečajno izvješće nadilazi formu i svrhu za koju je rađeno. Ono ne svjedoči samo o modelu poslovanja jedne milijardski zadužene tvrtke na jugu Hrvatske, to je pečat jednog vremena, jednog sustava i priča o pojedincu i tvrtci iznad zakona i iznad sankcija. Postavlja se pitanje da li bi u ijednoj uređenoj državi bilo moguće da osoba koja je vlasnik tvrtke s kritičnim modelom poslovanja postane gradonačelnik, saborski zastupnik pa da iznova i iznova juriša na nove i nove dužnosničke fotelje.
S TV ekrana smiješi nam se Željko Kerum, s visoka proziva druge da ništa nisu stvorili, da nikad nikoga nisu zaposlili, da nemaju pojma o biznisu. Uistinu, brojni Kerumovi protukandidati nikada nisu ni pokušali biti poslovni ljudi, ali nisu ni pokušali niti uspjeli uspostaviti sustav kaosa i neurednog vođenja poslovnih knjiga, nisu imali frizirane bilance, nisu bili vlasnici tvrtke u kojima je nevidljiv netko uspijevao lažirati milijune kuna pa da nitko na kraju ne odgovara. Pojeo vuk magare. Ako itko zna smisao te izreke, zna to Kerum. I zato - preostaje nam vidjeti koliko će nakon svega građana Splita biti spremni glasati za Keruma u njegovoj utrci za gradonačelnika Splita. Jer tko odluči dati svoj glas Kerumu, očito nema nikakvih problema s tom vrstom savjesti ili odgovornosti.