S obziromda su Zdravko Mamić i Ivan Inja Bašić bili u poslovnim odnosima postavlja se pitanje koliko o odnosu Inje Bašića i obitelji Milanović zapravo zna Zdravko Mamić, te može li on dati precizan odgovor je li se pogodovalo tvrtci njegova brata Milenka Bašića u vrijeme Milanovićeve Vlade, koji se zbog afere Vjetroelektrane trenutačno nalazi u Remetincu 

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Upravo na prvu godišnjicu svog mandata predsjednik RH Zoran Milanović je u intervjuu za Novu TV Mislavu Bagi otkrio da on Saboru neće predložiti nikoga od troje prijavljenih kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a to su osim aktualnog predsjednika  Đure Sesse još i odvjetnici Lidija Horvat i Šime Savić. Takav stav, odnosno odluka predsjednika Zorana Milanovića izazvala je konsternaciju u vladajućem HDZ-u.

Naime, potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić, koji je  iznosio  mišljenje premijera Andreja Plenkovića, promptno je reagirao izjavivši da ne postoji mogućnost da zastupnici za predsjednika Vrhovnog suda izaberu nekoga tko se prethodno nije prijavio na javni poziv što ga je raspisalo Državno sudbeno vijeće.

Tim prije što se i dio oporbe, Most i Dalija Orešković, u ovom slučaju slažu s Bačićem da izmjene Zakona o sudovima iz 2018. obvezuju Milanovića da kandidata za predsjednika Vrhovnog suda odabere isključivo između onih koji su se javili na poziv DSV-a.

Naravno da ni premijer Andrej Plenković se na ovu delikatnu temu nije htio suzdržati komentara pa je novinarima nakon proslave Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice rekao da ne  zna je li to nekakvo igranje s Ustavom, radom stožera, ustavnošću izbora vrhovnog suca.

'Meni je malo čudno da se otvorila tema tako. Državno sudbeno vijeće je raspisalo natječaj, shvatio sam da predsjednik RH nije zadovoljan s troje kandidata. Logičnim se čini da se poštuju zakoni koje smo donijeli. Ne vidim da netko tko želi biti predsjednik Vrhovnog suda da ga to sprečava da se javi na natječaj. Ne vidim dramu...

Ne znam je li to nekakvo igranje s Ustavom, radom stožera, ustavnošću izbora vrhovnog suca, moram to ispitati. Nije mi jasno. Ne vidim zašto bi bila zapreka da se javi na natječaj netko tko želi biti predsjednik Vrhovnog suda. Gledam je li to neka šira igra.

Vidim da on nikoga od ovo troje neće predložiti ali vidjet ćemo, ima vremena. Nije do mene, Vlada tu nema gotovo nikakvu ulog. DSV raspisuje natječaj... Nisu to neke licitacije koje zahtijevaju neko kapriciranje', rekao je novinarima premijer Plenković.

Ako će svi o kojima ovisi izbor predsjednika Vrhovnog suda ostati pri svojim sadašnjim stavovima, onda Sabor do sredine srpnja, kada istječe mandat Đuri Sessi, neće izabrati njegovog nasljednika. Imajući to u vidu, potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić je ostavio otvorenom opciju da se tijekom razgovora Milanovića i Plenkovića o ovoj temi pronađe mogućnost zaobilaženja spomenute zakonske odredbe.

U tom slučaju premijer bi, nakon konzultacija s Milanovićem, morao objaviti da ga je on uvjerio da predsjednik Republike, primjenjujući izravnu ustavnu ovlast, može za predsjednika Vrhovnog suda predložiti Saboru bilo koga tko ispunjava formalne uvjete za tu dužnost.

No,  s obzirom da je Bačić ustvrdio da bi Ustavni sud vjerojatno srušio odluku Sabora o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda koji nije prošao kompletnu zakonsku proceduru, kako stvari sada stoje, čini da su šanse da Plenković na kraju popusti Milanoviću vrlo male, što se dalo zaključiti i iz Plenkovićeve izjave. 

A da paradoks bude veći , ako do 14. srpnja, posljednjeg dana Sessinog mandata, ne bude izabran predsjednik Vrhovnog suda, tu će dužnost obnašati zamjenik predsjednika Marin Mrčela. No, više nego skaredno bi bilo da takvo stanje ostane četiri godine, pa se spominju i neka od eventualnih rješenja koja bi možda razriješila ovu pat poziciju, iliti slijepu ulicu u koju nas je doveo predsjednik RH Zoran Milanović

Tako se jedno od rješenja spominje i  raspisivanje novog javnog poziva, u kojem bi onda sudjelovala i osoba s kojom bi Milanović prethodno dogovorio da će biti njegov kandidat, a drugo rješenje  bilo bi  promjena Zakona o sudovima i povratak na proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda po kojoj su izabrani svi dosadašnji, uključujući i Sessu.

Sada se opravdano postavlja pitanje zbog čega predsjednik Milanović nakon raspisivanja javnog poziva nije predložio svog kandidata ili kandidatkinju, pa bi se ova farsa oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda izbjegla.

No, Milanović tjera po svome i kao da želi pokazati da je Hrvatska slučajna država čiji je on slučajni predsjednik koji će svoj četverogodišnji mandata radije potratiti u verbalnim okršajima sa svojim neistomišljenicima nego u konstruktivnim i državničkim potezima.

I doista, postavlja se pitanje zašto Milanović nije predložio svog kandidata, kako bi se izbjegla cijela ova zbrka i eventualna farsa prigodom izbora predsjednika Vrhovnog suda RH. I kako pojedini novinari i analitičari primjećuju Milanović je sam sebi stvorio pritisak na tu temu, jer je još u predsjedničkoj kampanji  na svojoj Facebook-stranici objavio:

Predsjednik Vrhovnog suda je vrlo važna osoba u pravosuđu. Za predsjednika Vrhovnog suda predložit ću osobu koja može riješiti probleme u pravosuđu. Ne podobnu, već osobu koja će se uhvatiti u koštac s problemima pravosuđa” pa je, vidjevši odjek, to još i “ovjerio” pečatom “predsjednika s karakterom”:

“Moj prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda bit će osoba beskompromisnog karaktera i potpuno moralno nepotkupljiva. To vam obećavam! To je mali, ali važan doprinos u vraćanju povjerenja u pravosuđe. Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za funkcioniranje sustava i na to mjesto treba doći najbolji, a ne najpodobniji', riječi su Zorana Milanovića izgovorene za vrijeme izborne kampanje za predsjednika države

I odjednom se Milanović našao u neobranu grožđu kada je shvatio da je istekao 30-dnevni rok do kojeg se na poziv Državnog sudbenog vijeća mogu javiti kandidati za predsjednika Vrhovnog suda.

Milanović je najednom shvatio da se mora ponašati sukaldno svojim predizbornim obećanjima, te da aktualni predsjednik Vrhovnog suda ne smije biti njegov izbor bez obzira ima li on sve kvalitete koje je naveo  kada je u kampanji za predsjednika RH pisao kakav treba biti predsjednik Vrhovnog suda. 

Ruku na srce Sessi nije lako naći argumente za eliminaciju. Argumente za takvu tvrdnju nedavno je u Večernjem listu iznio ugledni novinar Marinko Jurasić. 'Za njegova mandata', piše Jurasić, 'broj neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu pao je sa 16.143 u 2017. na 12.700 na kraju 2020., a i statistika ostalih sudova ima povoljne trendove.

Štoviše, na aktualnu temu “seksualnog uznemiravanja” Sessa je povukao  u širim okvirima izniman potez kad se u ime sudbene vlasti ispričao policajki čiji je nadređeni oslobođen zbog “klasičnog previda kad suci mehanički tumače sudsku praksu”. Sessa nije odbijao “vruće krumpire” niti je bježao od suočavanja s lošom percepcijom sudstva.

Ipak, očekivanja su velika od Milanovićeva obećanja, koja su takva da se čini da je takvog kandidata moguće naći jedino izvan sudbene vlasti, među odvjetnicima ili profesorima koji su svojim stručnim radom stekli ugled u javnosti.

Takvi kandidati znaju i da predsjednik Vrhovnog suda malo toga može sam promijeniti, da su njegove ovlasti skromnije negoli su predsjednika države u okviru izvršne vlasti', konstatira Marinko Jurasić u tekstu u Večernjem listu. 

Sad se postavlja pitanje koga će Zoran Milanović predložiti za svoga kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i može li se cijela ova farsa oko izbora dovesti u vezu sa Zdravkom Mamićemtrećeosumnjičenim  u aferi Vjetrolektrane, vlasnikom tvrtke Lager Milenkom  Bašićem

Podsjetimo, Bašića se tereti da je, navodno, uz Dragana Stipića nudio mito od 45.000 eura Josipi Rimac, tadašnjoj  državnoj tajnici  Ministarstva uprave u aferi VjetroelektraneUSKOK, naime sumnja da su preko Josipe Rimac urgirali da se pogoduje njihovom vjetroparku Krš-Pađene, ne bi li dobili status povlaštenog proizvođača električne energije i na tome, kako se sumnja, zaradili milijarde. 

Tvrtka Lager Bašić u posao s najvećim vjetroparkom u Europi ušla je u veljači 2012. godine kada je od austrijskih tvrtki Bewag i Verbunt kupila energetsku tvrtku CEMP koju je 2003. utemeljila Austrija s namjerom da se upusti u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području Mediterana i Panonije

U medijsku orbitu tvrtka Lager Bašić ulazi u listopadu 2016. godine  nakon iznošenja teških optužbi Radimira Čačića, bivšeg  prvog potpredsjednika Vlade Zorana Milanovića, u Jutarnjem  listu. Čačić je optužio Milanovićevu  Vladu da je ona, nakon što je otišao u zatvor zbog prometne nesreće i zamijenio ga Vrdoljak, u poslovima s vjetroelektranama oštetila državu za 910 milijuna kuna.

Čačić je otkrio kako je ugovor s tvrtkom CEMP potpisan krajem prosinca 2013. godine, 24 sata prije nego što će početi vrijediti nova tarifa od 53 umjesto dotadašnje 71 kune po kilovatsatu. To je tvrtki CEMP osiguralo 65 milijuna kuna više svake od sljedećih 14 godina na koliko je ugovor potpisan.

Čačić je otkrio i da se otkup vjetroenergije od planiranih 400 megavata time povećao na, prema njegovu mišljenju neodrživih, 744 megavata.  Potom se na posljednjoj saborskoj sjednici u mandatu Milanovićeve Vlade 17. rujna 2015. po hitnom postupku u proceduri našao prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, kojim je kvota za prihvat vjetroelektrana u elektroenergetski sustav znatno povećana.

No, tada su se pojavile i informacije u javnosti da tim prijedlogom zakona Vlada pogoduje određenim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade. U tom se kontekstu posebice spominje tvrtka CEMP - izjavila je tadašnja zastupnica ORaH-a Mirela Holy.

U kakvoj su vezi bili Milenko Bašić i vrh Milanovićeve Vlade, na što je u saborskoj raspravi upozorila Mirela Holy, Jutarnji list otkrio je početkom 2016. godine. Milenko Bašić je stariji brat Ivana Inje Bašića koji je 2009. godine postao blizak prijatelj i poslovni partner Kreše Milanovića, brata tadašnjeg predsjednika SDP-a i budućeg premijera a potom i predsjednika RH Zorana Milanovića.

Inja Bašić je životnim stilom bio blizak Kreši Milanoviću jer su obojica voljeli društvo i noćne izlaske. Što se posla tiče, tvrtka Modestus Kreše Milanovića i njegova partnera u Dubrovniku je kupila zemljište te za gradnju stambeno-poslovnog kompleksa 2007. godine u švicarskoj banci LHB Internationale Handelsbank AG dobila kredit od 32,7 milijuna kuna za koji je mlađi brat Milanović pod hipoteku stavio roditeljski stan u Zagrebu.

Nakon početka krize 2008. građevinski biznis je stao, tvrtka Modestus našla se u velikim financijskim problemima, a udjele je od Milanovića i njegova partnera preuzeo Ivan Inja Bašić sa 1,6 milijuna kuna i 4,6 milijuna kuna na ime M. Đ. iz Posušja,.'čovjeka od njegova povjerenja'.

Tada je skinuta hipoteka sa stana roditelja braće Milanović, Stipe i Đurđice. Posao je, ispričao je Inja Bašić 2016. godine za Jutarnji, poslije propao i on nije uspio vratiti uloženi novac.

Ipak hipoteke sa stana roditelja Zorana i pokojnog Kreše Milanovića su skinute, pa se mnogi pitaju je li pogodovanje bratu Inje Bašić Milenku Bašiću u vrijeme Milanovićeve  Vade imalo veze s tim slučajem.

No, kakve sad veze u svemu tome ima Zdravko Mamić, koji već neko vrijeme od izricanja pravomoćne presude živi u Međugorju u susjednoj Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, kada je krajem 2019. godine izbila afera o preprodaji luksuznih automobila u prvi plan kao osumnjićenik izbilo je ime Ivana Inje Bašića, brata Milenka Bašića.

A do  preprodavača luksuznih automobila Ivana Inje Bašića, Uskok je došao istražujući off-shore poslove nekadašnjeg šefa Dinama Zdravka Mamića. Inače, tijekom istrage za Dinamo 2, Uskok se zainteresirao za tokove novca koji je iz zagrebačkoga nogometnog kluba izvlačen u off-shore firme kojima su se koristili članovi Mamićeve obitelji.

Na popisu takvih tvrtki osvanula je i Real Sport Managment u kojoj je odgovorna osoba bio Mamićev sin Mario. Na račun navedene tvrtke Dinamo je uplaćivao izdašne iznose koje je Mamić slao dalje na račune drugih off-shore tvrtki, a taj novac rabio se i za kupnju osobnih automobila, što su Uskoku potvrdili Bašić i Gavran te još jedan neimenovani svjedok.

Uskok je, među ostalim, došao i do podataka o tome kako Bašić ima razgranate poslove u Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj te Njemačkoj, gdje on i supruga imaju čak četiri tvrtke. Neke su tvrtke smještene i u susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Zanimljivo, Bašićeva brata Milenka Bašića iz Posušja u javnom je prostoru prozivao nekadašnji ministar gospodarstva Tomislav Panenić tvrdeći da je njegov prethodnik Ivan Vrdoljak, odnosno Ministarstvo kojim je tada rukovodio, dodijelilo izdašna sredstva investitorima u vjetroelektrane.

Panenić je tada posmnjao na pogodovanje Milanovićeve Vlade i tadašnjeg ministra Vrdoljaka, a poseban akcent stavljen je na ugovor za najveću vjetroelektranu Krš-Pađene.Nakon svega se postavlja pitanje mogu li Zdravko Mamić i Milenko Bašić imati utjecaja na izbor predsjednika Vrhovnog suda RH

Tim prije što je Zdravko Mamić svojedobno iznio teške optužbe na  račun aktualnog predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, protiv čijeg ponovnog izbora je nedavno istupio i predsjednik RH Zoran Milanović.

S obzirom na činjenicu da su Zdravko Mamić i Ivan Inja Bašić bili u poslovnim odnosima postavlja se pitanje koliko o odnosu Inje Bašića i obitelji Milanović zapravo zna Zdravko Mamić. Te može li on dati odgovor je li se pogodovalo tvrtki Lager Milenka Bašića u vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata.

Jer ako Mamić previše zna onda bi za Milanovića bilo riskantno podržati Sessu za predsjednika Vrhovnog suda, jer bi Mamić onda javno mogao progovoriti i o pravim razlozima pogodovanja tvrtki Lager Milenka Bašića u mandatu Milanovićeve Vlade i ima li to pogodovanje veze sa skidanjem hipoteke Inje Bašića sa stana roditelja Zorana Milanovića.

Također, postavlja se pitanje je li predsjednik Milanović ovakvom svojom odlukom po pitanju izbora predsjednika Vrhovnog suda RH, odlučio vratiti dug i  bivšem saborskom zastupniku i predsjedniku Glavnog odbora Snage  Goranu Aleksiću iz Udruge Franak zbog potpore koju je Aleksićeva Snaga dala tadašnjem predsjedničkom kandidatu SDP-a Zoranu Milanoviću.

Aleksić je u prosincu 2019. godine pred predsjedničke izbore izjavio da je Glavni odbor njegove stranke izglasao podršku predsjedničkoj kandidaturi SDP-ova Zorana Milanovića jer podržava prava potrošača, a od njega kao predsjednika očekuju da podrži njihova zakonska rješenja za ovršene i blokirane.

'Zoran Milanović  već je i  prije određenim zakonskim rješenjima pokazao da podržava ono čime se mi bavimo, izjavio je tada novinarima u Saboru Goran Aleksić.  Podsjetimo i to da je Udruga Franak u ožujku prošle godine podnijela predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću prijavu protiv predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, tvrdeći da postupa nezakonito i neustavno.

Pozivaju se da je istupom u Jutarnjem listu, tumačeći posljedice oglednog postupka u kojem je Vrhovni sud odlučivao o pitanju o ništetnosti konverzije - aneksa ugovora kojim su krediti u CHF-u konvertirani uz eurske, grubo povrijedio svoje ovlasti i dužnosti te priskrbio prava i ovlasti koja mu na temelju niti jednog propisa ne pripadaju. 

Bilo kako bilo to što je Milanović napravio oko izbora predsjednika Vrhovnog suda nikako ne odudara od njegova dosadašnjeg ponašanja kada je  bilo više nego razvidno da se aktualni predsjednik dok je obnašao funkciju premijera ponašao u stilu - 'država to sam ja' ili po principu 'kadija te tuži, kadija ti sudi'.

Takvo ponašanje najviše je došlo do izražaja prigodom uhićenja zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih suradnika u aferi 'Agram' 2014. godine. Naime u poznatom  restoranu Tač , omiljenom kutku   predsjednika Zorana Milanovića, samo nekoliko dana prije uhićenja zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika u spomenutoj 'aferi Agram',  odvijala se prava drama.

Tada je, tvrde pouzdani izvori, Milanović  osobno čekirao listu za uhićenja najbližih Bandićevih suradnika, nakon čega je tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić otpočeo s akcijom.

Zanimljivo je da na prvobitnom popisu nije bilo Bandićevog bliskog suradnika i bivšeg  čelnika Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića, kojeg je, tvrde izvori, tadašnji premijer osobno dodao na listu.

A što će se dalje odvijati u slučaju izbora predsjednika Vrhovnog suda teško je predvidjeti, no, nesumnjivo u budućim događanjima oko izbora važnu, odnosno presudnu ulogu će imati Hrvatski sabor i predsjednik Sabora Gordan Jandroković., koji zasigurno neće i ne smije dozvoliti opasne igre s ustavnošću izbora predsjednika Vrhovnog suda.

 

Reci što misliš!