Pretodno je zbog dugova Karlovačkoj banci i Ministarstvu financija i drugi sin pokojnog slikara Azer Berber zatražio i prošao postupak osobnog bankrota u kojem je rasterećen dugova. Očito su ti zahtjevi postali popularni oblik izlaska iz dužničkih rokova jer je takav zahtjev pokrenuo i zet Zlatka Tomčića, suprug Martine Tomčić Ženja Moskaljov. No, sada je stopama spomenutih krenuo i markantni Zagrepčanin koji se u javnosti predstavlja kao skrbitelj umjetničke baštine svoga slavnog oca. 

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu netom je objavljeno ime Ensara Berbera. Javnosti je  poznat po stilu života na visokoj nozi te po činjenici da sa svojom obitelji nastoji pronaći trajno mjesto za umjetnička djela bosanskohercegovačkog slikara Mersada Berbera koji je od rata živio i umro u Zagrebu.Obitelj Berber koju čine udovica Ada, sinovi Azer i Ensar te Ensarova supruga Ira osnovala je i Muzej Mersada Berbera i to na adresi vile na zagrebačkom Pantovčaku gdje je i privatna adresa Ensara i njegove obitelji. Berberova udovica pak živi na relaciji Zagreb - Dubrovnik jer posjeduje vilu u Lozici pokraj Dubrovnika a u Zagrebu u Bosanskoj stan.

Na istoj adresi na Pantovčaku bilo je i  sjedište ugašenih tvrtki Ensara Berbera poput Berber razvoj poslovnih projekata, Berber nekretnine i  E i A. Pedesetogodišnji sin slavnog slikara okušao se i u drugim poslovnim projektima, poput ugostiteljstva, ali sve su te tvrtke ugašene. Tako je bio direktor tvrtke Domaća kuhinja koja je imala lokal u Škorpikovoj, s Deanom Šoštarićem osnovao je Demi grupu, sada u stečaju, nad kojom je vlasništvo preuzeo prijatelj Berberovih sinova, Sarajlila  Hamdija Kopčić, a bio je i suvlasnik Dnevno svježe, također likvidirane zagrebačke tvrtke.

U prethodnom članku opisali smo tijek osobnog stečaja Azera Berbera, Ensarovog brata. I priča o njegovom osobnom bankrotu i golemim dugovima akumuliranim kroz godine imala je sretan kraj jer je i postupak osobnog stečaja Azera Berbera uspješno okončan o čemu smo pisali. Preostaje nam vidjeti kakav je tijek imao postupak osobnog stečaja Ensara Berbera. Naime, on je podnio zahtjev za provedbu tog postupka. Predmet je dodijeljen sutkiji Općinskog građanskog suda u Zagrebu Mariji Šipek. Sutkinja je 29. kolovoza 2019. godine zatražila od  Berbera da predujmi troškove stečajnog postupka u iznosu 2.000 kuna. No, postupak je potom završio kod sutkinje Mirne Jakovac.

Ona je 2. lipnja otvorila i istodobno zatvorila osobni stečaj Ensara Berbera. Uz ime Ensara Berbera u dokumentu nije bila upisana adresa na Pantovčaku  s kojom je otvoren stečaj nad njim već adresa u Bosanskoj na kojoj živi udovica Berber. Ensaru je otvoreno razdoblje provjere ponašanja u trajanju od pet godina. Imenovan mu je povjerenik Valentin Jakovac kojem je inače povjeren i postupak osobnog bankrota zeta Zlatka Tomčića, supruga Martine Tomčić, Ženje Moskaljova. O tome kako je Tomčićkin suprug zatražio osobni stečaj zbog duga od skoro 25 milijuna kuna objavili smo članak.

No, taj je postupak sudac odlučio prekinuti zbog nepoštenja potrošača o čemu smo već pisali. Iz dokumenta proizlazi sljedeće: 'Ako potrošač u razdoblju provjere ponašanja stekne imovinu iz koje se mogu namiriti vjerovnici, na odgovarajući će se način primijeniti odredbe Stečajnog zakona o nastavljanju postupka radi naknade diobe u slučajevima u kojima se stečajni postupak ne provodi'. Stečajnom povjereniku dat je zadatak otvorenje posebnog transakcijskog računa u korist potrošača, odnosno Berberovog sina. Istaknuto  je i kako u stečajnu masu ne ulazi imovina potrošača na kojoj se ne može provesti ovrha u skladu sa zakonom koji uređuje ovršni postupak.

U obrazloženju se ističe kako je potrošač podnio prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača te istome priložio Popis imovine i obveza te Plan ispunjenja obveza. U Planu ispunjenja obveza potrošač je predložio potpuni otpis duga. 'Sud je zatražio podatke o imovini potrošača od Financijske agencije,Državne geodetske uprave, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove,Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda, a navedene institucije su obavijestile sud da potrošač nema imovinu' - piše u dokumentu. 

Potrošač je saslušan na ročištu 19. travnja 2021. 'O razlozima nastanka dugova, potrošač je naveo da se u Hrvatsku doselio krajem 1999. godine te je tada osnivao trgovačko društvo E I A d.o.o. koje se bavilo izdavaštvom, tiskanjem knjiga, kataloga i umjetničkih grafika i koje je uredno poslovalo do 2008. kada je došlo do gospodarske recesije. Zbog recesije, ali i pojave nelojalne konkurencije na tržištu (pojava krivotvorina) kao i prestanka održavanja umjetničkih sajmova u inozemstvu, poslovanje je počelo trpiti gubitke te je brisana iz Sudskog registra. Nakon toga živio je djelomično od ušteđevine, a djelomično od pomoći obitelji te je povremeno honorarno radio na projektima vezanim uz turizam. 

Dug prema gospođi Ljiljani Smiljan nastao je tako što je gospođa Smiljan izvršila popravak zajedničkog krovišta na kući u kojoj je potrošač imao stan, a o kojem popravku potrošač nije bio obaviješten, već je samo naknadno od gospođe Smiljan dobio račun. Potrošač je odbio platiti jer su navedeni radovi izvedeni bez njegovog znanja i odobrenja, ali mu je kasnije u sudskom postupku naloženo da mora platiti predmetni račun. U odnosu na automobile Volkswagen i Mercedes koji su svojedobno bili u njegovom vlasništvu, potrošač je objasnio da su ti automobili kupljeni od strane tvrtke, a kasnije su preneseni na njegovu suprugu. Ne sjeća se da su ti automobili u nekom trenutku bili preneseni na njega. 

Potrošač navodi da povremeno odradi neki honorarni posao, a izuzev toga mu financijski pomaže majka te smatra da postoji mogućnost pronalaska posla kada prođu ove izvanredne pandemijske okolnosti. U Popisu imovine i obveza, potrošač je prijavio dug prema Sanitat Dubrovnik u iznosu 1.582,20 kune, prema Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija u iznosu 2.275,00 kuna, u iznosu 2.775,00 kuna, u iznosu 2.675,00 kuna, u iznosu 2.475,00 kuna, u iznosu 485,00 kuna te u iznosu 2.775,00 kuna, prema Gradskoj  plinarai Zagreb – Opskrba u iznosu 481,56 kunu, prema Ljiljani Smiljan u iznosu 138.135,35 kuna, prema Zagrebačkom holdingu, Podružnica Čistoća iz Zagrebau iznosu 1.087,60 kuna i u iznosu 1.089,84 kuna. 

Obzirom na navedeno, jasno je da dugovi potrošača iznose više od 30.000 kuna, isti nisu namireni dulje od 90 dana, potrošačeva imovina nije dostatna za namirenje predmetnih dugova, slijedom čega je potrošač nesposoban za plaćanje te je time ispunjen stečajni razlog propisan člankom 5. Zakona o stečaju potrošača', piše u sudskom dokumentu. Vidljivo je kako je sutkinja zaključila da Ensar Berber nema imovinu iz koje bi se namirili vjerovnici. Piše i kako je sud 22. travnja 2021. pozvao osobe koje imaju pravni interes za provedbom postupka stečaja potrošača da u roku 15 dana predujme 10.000 kuna jer je imovina potrošača koja bi ušla u stečajnu masu neznatne vrijednosti te nije dovoljna niti za namirenje troškova postupka. 

Rješenje je objavljeno na mrežnoj stranici e–oglasna ploča sudova 4. svibnja 2021. godine.  Sukladno zakonu otvaranjem postupka stečaja cjelokupna imovina potrošača koju je stekao do zaključenja stečajnog postupka i imovina koju će steći do isteka razdoblja provjere ponašanja ulazi u stečajnu masu ali ne ulazi imovina na kojoj se ne može provesti ovrha u skladu sa zakonom koji uređuju ovršni postupak. Protiv tog rješenja moguće je podnijeti žalbu u roku 15 dana nadležnom Županijskom sudu.