Zahtjev za povrat vrijedne nekretnine u središtu Ivanca u Varaždinskoj županiji oko koje se lome koplja već godinama liderica Možemo podnijela je zajedno sa sada pokojnima ocem i sestrom još u lipnju 1997. godine a tada se nije zvala Urša Već Neda Raukar Gamulin

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Pažnju čitatelja Imperijala pobudili su članci o bogatstvu liderice Možemo i najbliže suradnice zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Tako smo prije njezinog službenog ulaska u Sabor pisali kako je nagodbom s Gradom Zagrebom u vrijeme pokojnog gradonačelnika Milana Bandića dobila 1,5 milijuna kuna za jednu parcelu u Gornjem Stenjevcu. Objavili smo i članak kako u Sabor stiže bogata Urša Raukar prije nego što su drugi mediji uočili njezino impresivno privatno bogatstvo. O tome su se drugi raspisali nakon što je Urša Raukar Gamulin Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa predala imovinsku karticu. Njezino bogatstvo tako je postalo dostupno preko ovog linka  široj javnosti.

No, mi živimo u online doba kada su brojni podaci dostupni i bez nekadašnjih klasičnih pretraga arhiva ili registara. Tako je primjerice podatak da Urša Raukar potražuje vrijednu nekretninu u središtu Ivanca dostupan preko web stranice. Iz dokumenta Upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Grada Ivanca, koji nosi datum 10.  prosinca 2014., citira se pitanje vijećnika Tibora Surjaka. On je naime uputio sljedeće pitanje na sjednici održanoj 5. studenog 2014. godine. „U stavci kapitalni projekt gradnje i uređenja trgova i parkova - pitanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na Trgu, da li je to možda ova sporna čestica 839/2, koja nije u vlasništvu Grada. Koji su to neriješeni imovinsko-pravni odnosi na Trgu, u čijem je trenutno vlasništvu čestica 839/2 te kako je išla kronologija s tom česticom?

Na postavljeno pitanje Grad Ivanec dao je očitovanje, odnosno kronološki pregled imovinsko pravnog statusa te katastarske čestice. Iz tog očitovanja proizlazi kako je čestica vlasništvo klagenfurtške Kartner Landes und Hypothekenbank. Spomenuto je kako je 12. travnja 1974., sklopljen ugovor između Poduzeća za promet robom na veliko i malo „Trgopromet“ Zagreb - OOUR-a „Ravna Gora“ Lepoglava i Općine Ivanec  o korištenju građevinskog zemljišta od 1. studenog 1974. s obavezom Poduzeća da u roku od jedne godine započne, a u roku od 3 godine dovrši izgradnju hotela. 

'Istim ugovorom regulirana je obveza u slučaju prestanka prava korištenja građevinskog zemljišta, prestaje važiti i ovaj ugovor. Obzirom da je ugovor prestao važiti zemljište je trebalo vratiti u vlasništvo Općine Ivanec po proteku najviše 3 godine' - stoji u odgovoru. Potom je . Grad Ivanec 17. listopada 2000. godine kod Općinskog suda u Ivancu uložio Tužbu radi utvrđivanja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave protiv tuženika, tvrtke IMA iz Ivanca te Kartner Landes und Hypothekenbank iz Klagenfurta s tužbenim zahtjevom da se utvrdi da je tužitelj, Grad Ivanec, vlasnik spomenute čestice.

Grad Ivanec je podnio Općinskom sudu u Ivancu, prijedlog radi zabilježbe spora u zemljišno-knjižnom ulošku jer je postojala opasnost da bi protustranke u tijeku postupka mogle otuđiti predmetnu nekretninu. Iz dokumenta dalje proizlazi kako je nakon otvorenja stečaja nad tvrtkom IMA d.d. Ivanec predmet je prešao u nadležnost Trgovačkog suda Varaždin, te se Grad Ivanec podneskom putem punomoćnika 27. veljače 2002. godine očitovao na navode tuženika i ujedno promijenio tužbeni zahtjev odnosno tražili su da se dotadašnje uknjižbe proglase  pravno nevaljanima uključujući i upis hipoteke spomenutog Kartner Landes und Hypothekenbank u iznosi 1,4 milijun Dem.

Usto su tražili istovremeni upis navedene nekretnine kao vlasništvo Grada Ivanca. Trgovački sud u Varaždinu  29. ožujka 2003. donio je presudu u korist Grada Ivanca na koju je  uložena žalba 13. lipnja 2003.  od strane Kartner Landes und Hypothekenbank iz Klagenfurta. Visoki trgovački sud 4. listopada 2006. godine ukinuo je presudu Trgovačkog suda u Varaždinu i predmet vratio na ponovno suđenje. Isti sud u Varaždinu, u ponovljenom postupku,  12. siječnja 2007  donosi presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev Grada Ivanca a na koju Grad Ivanec ulaže žalba. Visoki Trgovački sud donosi presudu 14. rujna 2010. kojom je odbio žalbu Grada Ivanca kao neosnovanu i potvrdio presudu  u korist klagenfurtške banke.

Na tu se odluku  Grad Ivanec  3. siječnja 2011. žali Ustavnom sudu a predmet sve do trenutka kada je pisan odgovor gradskom vijećniku iz Ivanca, još nije bio riješen. Iz dokumenta dalje proizlazi kako je nad tvrtkom IMA određen stečaj te da je Grad Ivanec sudjelovao na IX. Javnoj dražbi  11. rujna 2014.  kod Trgovačkog suda u Varaždinu, kojom je bila određena prodaja sporne čestice. Trgovački sud je temeljem provedene javne dražbe donio Rješenje o dosudi te nekretnine tvrtci Nekretnine Breza iz Starog Grada. Zanimljivo je kako je vlasnik te tvrtke  Bojan Brezovec sada s adresom u Dramlju a uz njega je direktor i Mladen Brezovec iz Ivanca.

Njihova su imena poznata iz 2016. kada su mediji objavili kako su oni kao Bivši čelnici ivanečkog ITAS-a nepravomoćno osuđeni u Varaždinu na zatvorsku kaznu zatvor na šest godina. Teretilo ih se za malverzacije kao bivše odgovorne osobe propale ivanečke tvrtke ITAS. Tvrtka Nekretnine Breze i danas je vlasnik te vrijedne parcele. ... Iz službenog dokumenta Grada Ivanca proizlazi  kako je Ministarstvo kulture Rješenjem od 29. siječnja 2009. godine Arheološki lokalitet Stari grad u Ivancu stavilo pod preventivnu zaštitu. 

'Katastarska čestica oznake 839/2 k.o. Ivanec sukladno prostorno planskoj dokumentaciji - Detaljni plan uređenja Zone užeg centra Ivanca - nosi oznaku D8.161, - arheološki park, Javna i društvena namjena - Stari grad' - piše u tom službenom dokumentu. Na kraju slijedi dio iz kojeg je vidljivo kako pravo na tu česticu polaže i aktualna saborska zastupnica Možemo. 'Za istu nekretninu podnijet je za naknadu (povrat) oduzete imovine temeljem na Zakonu o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, dana 26. lipnja 1997. godine od strane Nede Raukar Gamulin, Ive Raukar, Mladena Raukara, Mirka Crkvenca koji postupak nije okončan, 'ali za predmetnu nekretninu je 14. veljače 2014. Ured državne uprave u varaždinskoj županiji dana donio Djelomično Rješenje kojim se utvrđuje pravo na naknadu i naknadu u obveznicama Republike Hrvatske' - piše na kraju službenog dokumenta Grada Ivanca.

 

)Ne čudi da se u dokumentu spominje Neda Raukar Gamulin a ne Urša. Glumica a sadašnja saborska zatsupnica ime je službeno promijenila nedavno o čemu smo ranije pisali). Pregledom imovinske kartice nismo pronašli podatak o navedenoj nekretnini niti podatak o imovini - obveznicama RH koje se spominju na službenom dokumentu Grada Ivanca koji je potpisala pročelnica Marina Držaić. Raukar Gamulin je u medijima tumačila kako je sve što ima stekla nasljedstvom i denacionalizacijom. No, pojam denacionalizacija kao izvor imovine u njezinoj imovinskoj kartici spominje se uz dvije nekretnine koje potpadaju pod katastarsku općinu Klenovnik (šuma i vinograd) te uz poslovni prostor koja se nalazi u Zagrebu. 

Nigdje se ne spominje katastarska općina Ivanec gdje se nalazi ova vrijedna nekretnina - ujedno i građevinska parcela ali i arheološki park. Na kraju zaključimo i kako Urša Raukar Gamulin zasigurno neće oduzeti niti od prava na ovu nekretninu što se lako može zaključiti iz njezinog maratonskog sudskog spora sa Gradom Zagrebom iz kojeg je izašla kao pobjednica 'teža' za milijun i pol kuna. Urša Raukar Gamulin se dokazala kao igračica na duge staze ali i kao ambiciozna osoba koja je godinama prosvjedovala na ulicama Zagreba prije nego što je postala dijelom vladajuće stranke u metropoli. Unatoč svem bogatstvu ipak ne propušta priliku i za dodatne angažmane. Tako je reklamirala stomatološku polikliniku donatora Možemo Tomislava Lauca o čemu smo već pisali.

Dokument iz kojeg je vidljivo kako Urša Raukar Gamulin (tada još Neda) potražuje parcelu u središtu Ivanca koja je proglašena arheološkim parkom

Reci što misliš!