U svojoj obrani na sudu bivši potpredsjednik u 11. Vladi RH zadužen za investicije i bivši glavni tajnik HDZ-a istaknuo je kako je 'prekršaj počinio iz nehaja, dakle najslabijeg stupnja krivnje, te da počinjeno djelo nije predstavljalo nikakvu opasnost niti po ovlaštenog tužitelja niti po treće osobe', pa je zato tražio da ga zagrebački sud oslobodi od kazne

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu sutkinja Kristina Košćec Kušić donijela je presudu protiv okrivljenog Domagoja Ivana Miloševića. Tog bivšeg ministra u Vladi Jadranke Kosor i bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a zastupao je odvjetnik Boris Anišić. Miloševiću se sudilo zbog prekršaja iz čl. 229. st. 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Sutkinja je odlučivala o žalbi okrivljenika podnijetoj protiv obaveznog prekršajnog naloga zagrebačkog Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 22. svibnja 2020. godine. Presuda je donesena 23. kolovoza ove godine ali je tek sada službeno objavljena. Milošević je proglašen krivim što nije u roku od od 15 dana, odnosno od 13. rujna 2019. godine do 30. rujna 2019. godine, dostavio spomenutom gradskom uredu - Sektoru za komunalno i prometno redarstvo vjerodostojne podatke o osobi koja je u vrijeme počinjenja prekršaj 4. listopada 2018. godine, u 19:50 sati.

Naime, tada je počinjen prekršaj Miloševićevim vozilom u Gundulićevoj ulici kod kućnog broja 45 u Zagrebu. Odredba članka 229. stavka 3. izvornog ZSPC-a iz 2008. propisivala je da je vlasnik odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno dužna na zahtjev policijskog službenika dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje. Kasnijim izmjenama i dopunama ZSPC-a iz 2011. ista odredba je dopunjena na način da je vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno bila dužna, osim na zahtjev policijskog službenika, dostaviti podatke i prometnom redarstvu koja obavlja poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, odnosno dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje. Prekršajna odredba članka 229. stavka 7. ZSPC-a propisivala je novčanu kaznu u iznosu od 2.000 do 5.000 u slučaju da vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. Miloševiću je izrečena kazna od 900 kuna koju je dužan platiti u roku od mjesec dana po primitku presude.

Ukoliko u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti, dok će se u protivnom postupiti prema odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona. Dužan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalu a u spis je putem branitelja dostavio 'pisanu obranu u kojoj priznaje počinjenje prekršaja, navodeći kako nije imao nikakvu namjeru prekršiti propis, te iako neznanje ne ispričava počinitelja, činjenica jest da uslijed tako počinjenog prekršaja nije nastala nikakva materijalna ili nematerijalna šteta. Dodao je kako je prekršaj počinio iz nehaja, dakle najslabijeg stupnja krivnje, te da počinjeno djelo nije predstavljalo nikakvu opasnost niti po ovlaštenog tužitelja niti po treće osobe, pa shodno tome predlaže da ga se oslobodi od kazne, a podredno da sud prilikom odmjeravanja kazne postupi sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne te uzme navedene okolnosti u obzir'.

Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije za Miloševića je utvrđeno kako je prekršajno kažnjavan odlukom Postaje prometne policije Karlovac, od 22. rujna 2019. godine, koja je postala pravomoćna 25. siječnja 2020. godine. Utvrđeno je kako je zaprimio poziv nadležnog gradskog ureda da dostavi podatke na što nije reagirao. Sud je utvrdio kako je počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te je proglašen krivim.  Prilikom odlučivanja o 'prekršajnopravnoj sankciji uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljeniku izrečena novčana kazna koja odgovara značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen, pri čemu je olakotnim cijenjena ranija prekršajna nekažnjavanost okrivljenika za istovrsni prekršaj, iskreno priznanje djela, ponašanje okrivljenika nakon učinjenog prekršaja i prihvaćanje odgovornosti za isti kao i činjenicu da počinjenjem prekršaja nisu nastale štetne posljedice, dok je otegotnim ocijenjena ranija prekršajna kažnjavanost okrivljenika' - piše u presudi. Protiv te presude žalba nije dopuštena. Inače, spomenimo kako je Milošević u doba počinjenja prekršaja bio saborski zastupnik. U Saboru je bio od listopada 2016. pa sve do lipnja prošle godine kada je podnio ostavku i vratio se u uspješne poduzetničke vode.