Na službenim stranicama Palače Dešković piše kako je obnovom i  prenamjenom obiteljske palače u Supetru na Braču nastao hotel visoke kategorije s 4 zvjezdice. Kasnorenesansna palača čija gradnja datira 1497. godine, registrirana je kao spomenik kulture kod Zavoda za zaštitu kulturne baštine u Splitu. Palača Dešković raspolaže s 13 dvokrevetnih soba i s 2 dvosobna Suites-a. Tu su i atelje i art galerija u kojem radi te su izložena djela Ružice Dešković, naše poznate slikarice i kontese, ujedno vlasnice Palače Dešković. Potomkinja glasovite bračke plemićke obitelji u Beču se 1982. udala za Vitomira Cinottija s kojim je dobila svoje jedino dijete - sina Stefana Deškovića Cinottija. Prema službenim podacima do kojih smo došli Vitomir, koji se sada zove Vito, i Stefano imaju zajedničku naftnu tvrtku WASVS Limited. Inače, Ružica Dešković osim po svom radu u javnosti je poznata i po sporu koji je vodila u Supetru na Braču. Tako je u lipnju 2019. osvanula u Jutarnjem gdje je predstavljena kao 'akademska slikarica, restauratorica, konzervatorica i nasljednica iznimno ugledne i imućne obitelji s otoka Brača'.

O njoj je pisano u kontekstu otvorenja 'luksuznog heritage hotela Puteus Palace u Pučišćima na otoku Braču. Naime, novi hotel Puteus Palace otvoren je u više od 550 godina staroj kasnorenesansnoj obiteljskoj palači, koju je gospođa Dešković naslijedila, obnovila, u njoj otvorila hotel te ovrhom - izgubila. Gospođa Dešković, damskog izgleda i manira, odmah na početku priznaje da banci nije vratila ni kune kredita od 720 tisuća eura, koje je 2004. preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) dobila od Hrvatske poštanske banke (HPB) Ako priznaje da nije vratila ni kune kredita, ništa nije sporno u tome da je ovrhom izgubila nekretninu i da ju je banka prodala novom vlasniku kako bi namirila gubitak koji gospođa Dešković nije podmirila'. Inače iz članka u Jutarnjem bilo je vidljivo kako je Ružica Dešković, koja je rođena u Zagrebu 1952. godine praunuka bogatog Dalmatinca Ivana Zane Deškovića koji je nakon ženidbe s Michelinom de Ivellio-Ivelić od njezina oca Mihovila u dotu (miraz) dobio obiteljsku palaču u Pučišćima i veliko imanje kod Povila na Braču.

Pradjed slikarice Dešković, 1900. kupio je čuvenu četverokatnu palaču Bajamonti na splitskoj Rivi, koju je 1858. sagradio jedan od prvih splitskih tajkuna i najpoznatiji gradonačelnik Antonio Bajamonti. 'Bajamonti je ulagao velika osobna sredstva u razvoj Splita, no umro je u siromaštvu i dugovima, pa je njegova udovica bila prisiljena rasprodavati imovinu te je tako na samom početku 20. stoljeća palača na Rivi postala vlasništvo bogate obitelji Dešković. Četverokatnicu otad poznatu kao palača Bajamonti-Dešković nova je država 1945. nacionalizirala, no većina stanova do današnjih dana ostala je u vlasništvu obitelji Dešković ili njihovih nasljednika' - objavljeno je u Jutarnjem 2019. godine. Također, Ružica Dešković posjeduje i stan na samom početku Jurišićeve ulice u Zagrebu. Radi se o stanu površine 86 m2. No, na tom stanu 4. siječnja 2010. godine zabilježena je ovrha te još jedna u lipnju 2012.  godine. Upisano je i založnog pravo potkraj prosinca 2018. godine, odnosno ovršivost tražbine u korist Republike Hrvatske.

Na toj adresi Ružica je imala tvrtku Dešković Sive Furioso za oblikovanje, poduku likovne umjetnosti, trgovinu i usluge ali je ista izbrisana iz sudskog registra nakon stečaja krajem 2019. godine. U registru Trgovačkog suda pronašli smo dokument iz stečaja te tvrtke s potpisom bivšeg suca a sadašnjeg hrvatskog europarlamentarca Mislava Kolakušića. Tako je potpisao dokument sljedećeg sadržaja: 'FINA RC Zagreb, Podružnica Zagreb je 20. lipnja 2016. temeljem odredbe članka 110. stavak 1. Stečajnog zakona (NN 71/15 – dalje SZ) podnijela prijedlog za provedbu stečajnog postupka s obzirom da je dužnik na dan 1. rujna 2015. u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u iznosu od 9.089.685,71 kn u razdoblju duljem od 120 dana. Odredbom članka 110. stavka 1. SZ-a propisano je da je financijska agencija dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana...' - piše u dokumentu iz listopada 2016. koji je potpisao Mislav Kolakušić.

Dvije godine kasnije Kolakušić je otvorio i zatvorio stečajni postupak nad prezaduženom tvrtkom Ružice Dešković nakon što je utvrdio dug prije blokade veći od 8 milijuna kn, 3.193 dana blokade te nepostojanje imovine.  Financijska agencija RH netom je oglasila sudsku potragu za sinom Ružice Dešković. Traže Stefana Deškovića Cinottija kako bi se očitovao na prijedlog za provedbu jednostavnog osobnog stečaja. U oglasu FINA navodi kako je 'cilj jednostavnog postupka stečaja potrošača da se poštenog potrošača oslobodi od obveza prema određenim vjerovnicima. Unovčenje imovine potrošača i raspodjela vjerovnicima provodi se ako je sud utvrdio da je vrijednost imovine potrošača veća od 10.000 kn. Sukladno članku 79.a stavku 2. Zakona, temeljem podataka upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje ispunjeni su uvjeti za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača te su u trenutku slanja ovog Poziva evidentirane neizvršene osnove za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 20.000,00 kn s osnova glavnice u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine' - piše u dokumentu. 

Stefano Dešković Cinotti pozvan je da se u roku od 15 dana od dana dostave poziva očitujete je li suglasan da se pred nadležnim općinskim sudom provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom. Ukoliko se Dešković Cinotti ogluši na poziv za sud je to isto kao da je dao svoju suglasnost i onda započinje službeni postupak potrage za njegovom osobnom imovinom. No, vejrojatno je sva imovina na slikarici i kontesi Dešković. Dio koji slijedi ilustrira svu paradoksalnost postupaka osobnog bankrota. Naime, nad Dešković Cinottijem žele provesti osobni bankrot za razliku od nekih drugih poznatih Hrvata kod kojih su evidentirani višemilijunski dugovi. Zadnja osoba o kojoj smo pisali u kontekstu osobnog stečaja bila je Vlatka Pokos koja doduše nije imala golema dugovanja. No, primjerice FINA je tražila i bankrot bogatog Bračanina Zlatka Reljića pa su u tom postupku utvrdili posjed silnih nekretnina te je samim tim postupak rješavanja Reljića dospjelih dugova obustavljen o čemu smo prethodno pisali.  

'U Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 1097 dana na teret Vaših računa i novčanih sredstava evidentirane su neizvršene osnove za plaćanje u ukupnom iznosu od 4.559,21 kuna' - piše u pozivu. Navedene su i obveze: ovrhe izdane od javnih bilježnika Mladena Ježeka i Joze Rotima u ime HRT-a, dakle neplaćena pristojba za HRT te ovrha javne bilježnice Mandice Popović u ime HT-a. Iz navedenog je očito kako se u Hrvatskoj svatko tko kroz dulje razdoblje ne plati pa i neke manje dugove od par tisuća kuna može naći u postupku osobnog bankrota. Dešković Cinotti predstoji postupak u kojem Općinski građanski sud u Zagrebu imenuje stečajnog povjerenika i prikuplja podatke o imovini. Ukoliko dužnik nema imovine, oslobodit će ga dospjelih dugova kao što je to bilo u brojnim slučajevima dosad poput osobnog bankrota Simone Gotovac Mijoković o kojem smo prethodno pisali. Iz svega navedenog proizlazi kako će nad potomkom slavne obitelji Dešković provoditi osobni bankrot zbog mizernog duga dok je njegova mama uspjela kod suca Mislava Kolakušića uspješno okončati stečaj svoje tvrtke koja je imala dugove od čak 9 milijuna kuna te bila u blokadi dulje od 8 i pol godina. Jasno je da u takvim postupcima kao što je otvorenje i zatvorenje stečaja koji je proveo Mislav Kolakušić vjerovnici ostanu kratkih rukava jer se nemaju iz čega naplatiti.