Bregovićev punac Hašim, nakon pronalaska zlatnog arheološkog blaga ostavio se geodetskih naprava te je sa suprugom, znamenitom ljepoticom Bahrom, bosanskom Iris Apfel, preselio na Baščaršiju gdje je otvorio obrtničku radnju.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Znalci kažu 'Zlato je tamo gdje ga nađete'. Ta se izreka prenosi naraštajima bilo da se radi o kopačima zlata u kanadskom Klondikeu bilo da se radi o rudnicima u Južnoj Americi ili u nekom trećem kutku svijeta. No, neki sretnici ne moraju u utrobu zemlje da bi pronašli blago i obogatili se preko noći. Nekima se posreći da se i bez rudarskog krampa ili detektora metala na površini dočepaju bogatstva koje im preko noći promijeni život na bolje.

Često je u svojim intervjuima Goran Bregović isticao kako je počeo graditi silne vile i stanove jer je imao strah od siromaštva u kojem je odrastao. Također, Bregović je uvijek isticao i kako je završio zlatarski obrt u Sarajevu te da u slobodnim trenucima izrađuje zlatni nakit. Jedne godine rekao je i kako su nepoznati provalnici orobili njegovu jahtu usidrenu u Boki Kotorskoj ali da su odnijeli svašta ali nisu uopće uočili zlatni grumen od kojeg je on planirao izraditi nakit. Pri tom je u svom distancirano-ciničnom stilu komentirao kako grumen zlata i ne izgleda baš nešto posebno.

Imperijal.net ekskluzivno otkriva kako je veza zlata i Bregovića puno dublja nego je to itko dosad mogao zamisliti. Naime, radi se o tome da Bregović nije samo sretnik, kao što to i sam ističe, te mu se posrećilo da radi ono što bi radio i besplatno a za to ga i vrhunski plaćaju, već je on čovjek koji se pametno i oženio. Naime, svi su njegovu dugogodišnju djevojku Dženanu a potom suprugu titulirali kao prelijepu sarajevsku manekenku a nitko dosad nije zapisao da se radilo i o 'dobroj partiji', odnosno za tadašnje jugoslavenske prilike, iznimnoj bogatašici.

U bivšoj državi i u socijalističkom duhu koje je dominirala nije bilo niti pametno niti prikladno isticati se bilo čime a poglavito bogatstvom. No, svi upućeni dobro znaju kako je tadašnja Bregina djevojka Dženana bila odjevena po posljednjoj modi kao lutkica iz Trsta iz hita Zdravka Čolića. Također, i njezina majka Bahrija, Bregina dugogodišja punica, s pravom nosi titulu bosanske Iris Apfel. Podsjetimo, Apfel je kultna njujorška dizajnerica interijera koja je upravo napunila 99 godina a diljem svijeta je znana po svom ekscentričnom ali i modnom izričaju.

Njezina bosanska inačica, Bregina punica Bahra izgleda i odijeva se tako da bi mogla stati uz bok Iris Apfel a ako govorimo o hrvatskim prilikama onda bi uistinu bila sjajan modni tandem s majkom tajkuna Emila Tedeschija, umirovljenom sutkinjom Đurđom Tedeschi. No, gospođa Bahra na početku svoga života s Breginim puncem Hašimom nije bila bogatašica.

Bila je samo znamenita ljepotica iz provincije koja je sa suprugom i dvije kćeri živjela i bosanskom gradiću Gradačcu koji se nalazi u blizini Tuzle. TInače, iz Gradačca potječe i obitelj saboskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića a to je i mjesto od kuda je u Hrvatsku stigao najbogatiji hrvatski građevinac Ahmet Mešić, vlasnik tvrtke Mešić.com. Sudžuke su tamo su živjeli u prvoj zgradi za kolektivno stanovanje sagrađenoj poslije Drugog svjetskog rata koju su mještani prozvali Mostarka.

Zgrada je ime dobila po tom što su se takve zgrade u to poslijeratno doba gradile u Mostaru. Breginu punicu Bahru prozvali su Lijepa Mostarka zbog ljepote te činjenice da je stanovala u zgradi tog imena. Bregin punac Hašim u to je vrijeme bio mladi geometar. Jedan lokalni zapis kaže kako je radeći na terenu pronašao glinene zidine. No, Imperijalov sugovornik kaže kako se nije radilo samo o arheološkom nalazu nego o puno vrijednijem lokalitetu. Naime, osim ostataka povijesnih zidina sretni Hašim pronašao je blago neviđenih razmjera.

Radilo se naime o zlatnim novcima. Glineni nalazi Breginog punca opisani su na stranici koja se bavi poviješću Gradačca.  Tako na web stranici piše: 'Jedan od rijetkih nalaza koji ukazuje na nastanjenost u takozvanom predhistorijskom dobu čini nalaz u selu Ražljevi (Omeragići) na mjestu zvanom Cigla na kojem se još i danas mogu vidjeti ostaci glinenih zidina, koje po svoj prilici potječu iz neolita. Slične primjerke ostataka glinenih zidina našao je i geometar Hašim Sudžuka u Donjem Skugriću pokraj Mišića na polju zvanom Kumsali. U Tramošnici su davno nađeni primjerci dračkog novca što upućuje na zaključak da su u ovim krajevima trgovali i grčki trgovci. Za rimsko doba smo za sada u stanju reći samo to da je naš kraj kompletno u podjeli na provincije pripadao pokrajini Panoniji. Postoji i izvjesna pretpostavka da bi preko našeg područja, od Monja prema Posavini vodio i rimski put'.

U tom se članku spominje drački novac - što su zapravo ilirske kovanice. Takvi novci datiraju iz 6. stoljeća prije Krista nastavila se sve do 1. stoljeća rimske vladavine. Upravo su južni Iliri kovali prve kovanice koje su pratili sjeverni Iliri tijekom rimske ere. Osim zlatnika u to to je doba bila razvijena i izrada prekrasnog ilirskog nakita. Naš sugovornik ne može sa sigurnošću rekonstruirati što je sve Sudžuka pronašao na lokalitetima oko Gradačca, radi li se samo o zlatnicima ili je tu bilo i zlatnih predmeta i nakita.

Što god da je pronašao, uskoro je Hašim Sudžuka prestao biti geometar. Sa suprugom Bahrom te kćerima, od kojih će jedna postati majka tri Bregovićeve kćeri Eme, Une i Lule, preselio je u socijalističko doba u Sarajevo i na glavnoj ulici na Baščaršiji otvorio zlatarsku radnju koju je nazvao Nur. Taj izraz na turskom označava svjetlo ali i sjaj. Taj izraz na slikovit način spaja trenutak - to može biti i provjetljenje za daljnji život ali tu je i sjaj kao zlatni sjaj. Bregin punac taj je dućan vodio godinama kao samostalnu zanatsku radnju i tako je bivši geometar iz Gradačca postao zlatar na Baščaršiji.

Vjerojatno se na taj korak odlučio jer je to bio jedini način legalizacije pronašenog zlata - topljenje i izrada zlatnog nakita. Stoga ne čudi da je obitelj Bregine supruge u komunizmu mogla jesti, kako se kaže, iz zlatnih žlica. Ne samo metaforički već i doslovno. Mediji u regiji više su puta zabilježili eleganciju Bregine punice. Iako u poodmakloj dobi ona se vrhuski drži i odijeva. Luksuzno, ali i originalno i šik. Često nosi i kreacije koje se prodaju u njezinoj galeriji. Naime, umjesto nekadašnje zlatarnice u Ulici Veliki Ćurčiluk u Sarajevu na kućnoj broju 35 od 2006. egzistira galerija Nur Zor čiji su vlasnici Bregina punica Bahrija Sudžuka i Jasminka Hodžić. Radi se o trgovini odjećom.

Vjerojatno je suvlasnica galerije Jasminka sestra Bregovićeve supruge. Inače, naziv sudžuka je turskog podrijetla a u Bosni se pod sudžukom podrazumijeva goveđa kobasica. U slučaju Breginog punca eto nije se dogodio 'nomen est omen' ali, kako to kaže Miroslav Ćiro Blažević 'tko je sretan ni u hali nije gladan'. Inače iako je Bregina supruga u Sarajevu provela formativne godine činjenica je da je rođena u provinciji, u Gradačcu, a što je zapisano i u trgovački registar Francuske.

Bregina Dženana je u Parizu registrirala dvije tvrtke a preko jedne u zadnje vrijeme investira u luksuznu nekretninu u središtu Pariza koja se uređuje. Preko tvrtke Tetka sa sjedištem u Rue Lancry Dženana Sudžuka posjeduje stan vrijedan više od milijun eura u Parizu u kojem živi s tri kćeri. Temeljni kapital Dženanine druge tvrtke Tuke je inače 861 000 eura. Ipak, lova koja je investirana u pariške nekretnine zacijelo ne potječe od pronašenog blaga već od Bregovićevih nastupa diljem svijeta i tantijema.

Reci što misliš!