Kontroverzni poduzetnik kojem zadnjih godina nimalo ne cvatu ruže već se suočava s ovrhama, imao je i sudsku zabranu pristupa poznatoj zagrebačkoj odvjetnici ponovno plaća ceh svog ilegalnog poslovanja. Kako nije platio novčanu kaznu zbog prekršaja koji se najlakše opisuje terminom šverc, sudski mu je određen rad za opće dobro. No, ako i to izbjegne slijedi mu 60 dana zatvora. Slijedi priča o tome kako je Tino Bralo opet zaglavio na sudu te kako njegovi kontroverzni poslovi dobiju pravosudni epilog.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Devedesetih godina o zagrebačkom poduzetniku koji je rođen u Livnu a odrastao u Srbiji te Beogradu pisalo se o glavnom šverceru kave. Potom je iščezao iz fokusa javnosti sve dok nije osvanuo na naslovnici Glorije u svibnju 2018. godine zajedno s poznatom pjevačicom Ninom Badrić. Pisalo se kako je svoju dragu zaručio dijamantnim prstenom te da su otputovali na egzotično putovanje. No, zaruke se propale već u listopadu iste godine. U međuvremenu postalo je očito kako Bralo ima financijskih problema jer su mu na kućnu adresu u zagrebačku ulicu Vinogradi počele stizati ovrhe o čemu smo pisali. Iz vlasničkog lista njegovog luksuznog stana bilo je vidljivo da se rastao od supruge s kojom ima djecu. K tomu, tužila ga je odvjetnica koju je očito proganjao. Sud mu je zabranio pristup njoj a mi smo objavili članak kada je oslobođen te mjere. No, ime Tine Brale ponovno se našlo u sudskom registru. Netom je objavljena presuda koju je sutkinja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Marjana Rajić donijela još 16. prosinca prošle godine.

Ona je odlučivala u postupku izvršavanja novčane kazne izrečene osuđeniku Tinu Bralo zbog prekršaja iz članka 102. stavka 2. Zakon o trošarinama. Inače, to je trošarinski prekršaj. U članku 102. st. 1 piše:'Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 2.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba:'  a u st. 2 koji je u konkretnom slučaju primijenje: 'ako se kretanje trošarinskih proizvoda iz članka 8. točke 2. ovoga Zakona ne odvija uz papirnati prateći trošarinski dokument'.  Sutkinja je konstatirala da nije neplaćena novčana kazna osuđeniku Tinu Bralo. Uz ime osuđenika je, među ostalim navedeno, kako je  rođen 1966. s prebivalištem u Zagrebu te da duguje iznos od 54.000 kn koji mu je izrečen pravomoćnim prekršajnim nalogom Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb od dana 9. ožujka 2018. godine.

Neplaćena novčana kazna zamijenjena mu je radom za opće dobro u trajanju od 240 (dvjestočetrdeset) sati. 'Osuđenik se upućuje na izvršavanje rada za opće dobro iz točke I. ovog rješenja u ustanovu i drugu pravnu osobu s kojima je ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sklopilo ugovore o postojanju zajedničkog interesa za izvršavanje rada za opće dobro u prekršajnom postupku i o tome vodi evidenciju. Ukoliko osuđenik ne prihvati rad za opće dobro ili se na uredan poziv suda izvršenja ne odazove radi primitka naredbe o upućivanju na izvršavanje rada sukladno članku 152.c stavku 6. Prekršajnog zakona ili ga ne izvrši svojom krivnjom u roku koji je za to određen sukladno članku 34. stavku 3. Prekršajnog zakona, osuđeniku se neplaćena novčana kazna iz točke I. izreke ovog rješenja zamjenjuje kaznom zatvora u trajanju od 60 dana' - piše u presudi.

Iz obrazloženja je vidljivo kako pravomoćnim prekršajnim nalogom Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb od 9. ožujka 2018. godine, osuđeniku Tinu Bralo  izrečena novčana kazna u iznosu od 54.000,00 (pedesetčetiritisuće) kuna. Odluka o prekršaju postala je pravomoćna dana 29. kolovoza 2019. godine, a izvršna dana 20. studenog 2019. godine. 'Budući osuđenik u roku određenom u odluci o prekršaju nije platio novčanu kaznu, niti je naplaćena prisilno, odlučeno je kao pod točkom I. izreke rješenja, kako je to propisano odredbom članka 34. stavka 6. Prekršajnog zakona računajući da se svakih započetih tristo kuna novčane kazne zamijeni s dva sata rada za opće dobro odnosno jednim danom zatvora, pri čemu rad za opće dobro ne smije biti kraći od šest sati niti dulji od dvjestočetrdeset sati, a zatvor ne smije biti kraći od tri dana ni dulji od šezdeset dana' - piše u sudskom dokumentu. Protiv te presude sutkinje Marjane Rajić dopuštena je žalba u roku od 3 dana od dana dostave.  O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Rješenje je dostavljeno Carinskoj upravi, osuđenom Tini Brali te Zatvoru u Remetinec.

Reci što misliš!