Hrvatska ima puno akademskih likovnih umjetnika no malo tko od njih privlači pozornost kao umjetnik koji nema formalno obrazovanje ali ima talent rođenog umjetničkog genija. Lupino i njegov Lupinizam živi su dokaz da za umjetničko ostvarenje nije nužno steći diplomu Likovne akademije jer neki umjetnici naprosto se realiziraju iz svog umjetničkog poriva i potrebe da svoju kreaciju podijele s drugima. Takvi su umjetnici izvan okvira, nadilaze forme i formate a među njima zadnjih godina likom i djelom ističe se nekadašnji glasoviti erotski fotograf koji je svojedobno bio promoviran kao osoba koja je spavala s tisućama i tisućama žena. Umjesto da pod stare dane Lupino piše erotomanske biografije on je postao ne samo umjetnik od formata već i osoba koja svoja djela usmjerava u humanitarne svrhe. Prošle godine preživio je koronu, liječili su ga u KB Dubrava i zbog toga je Lupino posebno senzibiliziran da da svoj umjetnički obol i pečat ljudima koji su skrbili o njegovom zdravlju. Ove jeseni preživio je pad, slomio je pet rebara i to ga je na tren izbacilo iz pogona. No, Lupino se na krilima Lupinizma s tri željezne skulpture, slikama te fosilnom križu ukazao u predvorju KB Dubrava.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

U petak, 25. studenog, Ivan Lepen umjetničkim imenom Stephan Lupino otvorio je izložbu u predvorju KB Dubrava. Vijest je objavljena i na službenim web stranicama te bolnice. Poziv na posjetu izložbi na plakatu sa slikama našeg umjetnika, koji je i sam bio pacijent u KB Dubrava, te prošao iskustvo bolesti i liječenja od infekcije virusom Covid-19,  a potom prijeloma 5 rebara, potpisao je osobno ravnatelj prof.dr.sc Ivica Lukšić. Predvorje te bolnice tako je postalo prigoda da osoblje, pacijenti i posjetitelji vide najnovije radove iz umjetničkog opusa pod imenom Lupinizam. Logično, da Lepen alias Lupino, mora imati osobni pečat u svemu, imao ga je i dok je bio pionir erotske fotografije na počecima karijere, kada se u zrelim godinama odlučio i na humanitarne izložbe u sklopu projekta Anđeli, odnosno slika djece koja su se borila u bolničkim krevetima protiv najmalignijih bolesti i slično. Lupinov osebujni pečat ili izričaj u njegovom najzrelijem ciklusu dosad s pravom nosi ime Lupinizam u duhu latinske sentence Nomen est omen.

Lupina se i kao osobu i umjetnika nikada nije moglo svrstati niti u jednu ladicu niti klišeiziranu kutiju. Kada drugi nisu imali hrabrosti odvažiti se na put u inozemstvo Lupino je iz Varaždina krenuo put Zapada, neko vrijeme zadržao se u Parizu a potom desetljeće i dulje skrasio u New Yorku. Lude osamdesete, atmosferu njujorških noćnih klubova u zlatno predaidsovsko vrijeme, Lupino je proživio na prvoj crti. U to je vrijeme bio od svega pomalo: model, izbacivač, fotograf. Osobno je više puta isticao kako je njegov artistički put iza kamere trasirala umjetnica Deborah Turbeville koja je preminula 2013. godine. Lupino se u New Yorku definirao ne samo kao umjetnik, fotograf, već i kao osoba. Tamo se naučio preživjeti i s malo novaca ali i zaraditi novce. Kad se vratio u Hrvatsku, bile su to devedesete godine prošlog stoljeća, kada je nastajala neka nova potrošačka kultura u Hrvatskoj, pojavio se kult brendirane odjeće, skupih stvarčica, prestižnih vila i jurilica, polusvijeta koji definira pravila igre.

Fascinantno je bilo gledati kako je Lupino, koji je u to sve kročio s njujorškog asfalta, te trendove gledao s prezirom. Iako je fotografirao poželjne cure te snimio i svoju bivšu suprugu u poodmakloj trudnoći za naslovnicu prvog broja Nacionala, nikada nije privatno dijelio te pomodne stilove niti trendy stvari u rasponu od krpica, stila života do kuhinje. Oni koji poznaju Lupina znaju da je doma najviše volio domaću kuhinju svoje pokojne mame, tradicionalni grah s repom, kiseli kupus, domaći kruh, gljive koje je brao njegov brat i puno toga tradicionalnog što jedu Zagorci. Lupino je volio jesti dakle sve ono što su modeli koje je snimao i ekipa koja je tada mogla platiti njegove radove iz svojih nekih provincijalnih kompleksa prezirala. Zbog toga je Lupino, kojeg su drugi doživljavali kao neku seks mašinu, erotomana,  koji nužno spava sa svakom curom koju snimi, lako iz faze erotskog fotografa ušao u duh umjetnika koji spaja vještine drevnih obrtnika s tradicionalnim materijalima i modernim tehnikama obrade i forme.

Ako su ženske trčale skinuti se pred Lupinom jer su na njegovim slikama bile dominantnije i moćnije nego u stvarnosti, onda je jasno da je Lupino imao u sebi dar da svoj amaterizam promovira u nekim kolosalnim dimenzijama. Kao što su njegovi modeli na tren bile božice tako je Lupino sa svojim skulpturama i slikama postao umjetnik koji nadrasta samog sebe, nadilazi nedostatak formalnog umjetničkog obrazovanja i duh provincijalizma koji galopira na ovim prostorima. Lupino u svoje radove uvodi elemente koji su spoj tribalnih, animalnih ali i modernih elemenata. Kada gledate djela iz ciklusa Lupinizam, kada vidite mega zlatne ženske skulpture, pitate se je li se, iza grandioznih dimenzija, skriva isto ono što je prastanovnike Uskršnjih otoka natjeralo da grade mega kamene ljudske skulpture. Od prve naslovnice Nacionala u studenom 1995. koju je krasila bivša Lupinova supruga i majka njegovo dvoje djece - prošlo je 27 godina.

Nešto manje od toga ima Lupinova kćer Zita koja je tada bila u majčinu trbuhu. Na izložbi u KB Dubrava Zita je bila kraj svoga oca i pomagala mu u postavljanju izložbe. Jedan od uzvanika bio je i poznati zagrebački odvjetnik Silvije Hraste koji je poznat i kao pravni zastupnik brojnih umjetnika ili poznatih osoba, pa tako i Lupina. Hraste je s Lupinom na početku njegovog Lupinizma preuzeo na sebe obvezu izložiti Lupinov umjetnički križ od fosilnog hrasta u SAD-u. Bilo je to 2009. godine i tada je Lupino poslao jedan križ od fosilnog hrasta tadašnjem američkom predsjedniku Baracku Obami a jedan je odabrao za generala Antu Gotovinu. Tako se Lupino, na svoj način odužio i osoblju koje je nad njim bdjelo 12 dana nakon teške zaraze koronavirusom. U predvorju KB izloženo je pet njegovih željeznih skulptura. Uz skulpture na zidovima bolnice izložena su i dva drvena križa te devet fotografija djece i poznatih osoba. Ta djela je umjetnik namijenio u dobrotvorne svrhe, za potrebe bolnice. 

Naime, od prihoda prodaje fotografija i križeva bit će kupljeni uređaji za potrebe liječenja djece na odjelu za malformacije i deformitete čeljusti i lica.Zadovoljstvo izložbom nije mogao sakriti ravnatelj bolnice, prof. dr. sc. Ivica Lukšić, a otvorenju je prisustvovao i prof. dr. sc. Rado Žic. Lupino je na otvorenje došao u pratnji kćeri Zite, a među okupljenima bio je i Drago Plečko. "Priliku da umjetnost bude izložena u bolnici smatramo izuzetnom privilegijom", rekao je ravnatelj KB-a Dubrava. Uskoro Lupino priprema i svoj tradicionalni predblagdanski humanitarni kalendar. Ove godine priređuje ga u suradnji sa zagrebačkom udrugom 'Sve pod istim krovom'. Umjetnik je posjetio udrugu te fotografirao djecu, štićenike udruge. Fotografije će biti objavljene u sklopu kalendara za 2023. godinu. Prihod od prodaje kalendara ići će za rehabilitacijski centar udruge.