Sin ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa, zagrebački poduzetnik Rikard Fuchs, mogao bi s pravom postati najpoznatija hrvatska tužibaba. Već smo pisali kako je zbog članaka koji su objavljeni na Imperijalu, a koji su svi redom nastali na temelju službenih dokumenata iz relevantnih i službenih izvora RH te drugih zemalja, pokrenuo u kratkom roku osam sporova, što protiv nakladnika Imperijala što protiv glavne urednice. I dok je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, gdje je pokrenuo tih osam sporova, prvu presudu u svoju korist izborio u najkraćem sudskom postupku ikad, u samo 53 dana kod sutkinje Ele Mišure Stopfer, inače odlukom premijera Plenkovića imenovane za članicu Službeničkog suda RH o čemu više možete saznati OVDJE. Na drugim sudovima gdje se ministrov sin pojavljuje kao tužitelj osobno ili gdje tuže njegove brojne tvrtke, nema takav privilegirani status, dapače u pravilu se radi o izgubljenim sporovima, odnosno tužbama koje suci odbace jer procjene tužbene zahtjeve neosnovanim a financijska potraživanja neutemeljenim.

Činjenicu da je Rikard Fuchs uspio dobiti benefitniju poziciju na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu dovodimo u svezu s činjenicom da je na tom sudu predsjednica Petra Kušević Fraculj čiji je suprug Mario Fraculj voditelj Ekonomske katedre na bivšem Učilištu Algebra (sada Sveučilištu Algebra Bernays) te polovični partner s Algebrom u zagrebačkoj tvrtci Digital Talents. U imovinskoj kartici predsjednice suda vidljivo je kako je njen muž 50-postotni vlasnik te tvrtke ali tu naravno nije vidljivo tko je drugi partner. To je dostupno preko Sudrega - LINK. Taj podatak je iznimno važan jer Algebri, kao i svakoj drugoj znanstvenoj ustanovi u RH, sve dozvole za studijske programe i dopusnice osobno potpisuje ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, dakle otac tužitelja Rikarda Fuchsa - DOKAZ LINK 1, LINK 2, LINK 3....

Jedino je tim podatkom moguće objasniti kako je Rikard Fuchs kao tužitelj samo na Općinskom građanskom sudu dobio privilegij ekspresne presude kod sutkinje koja inače ni u jednom sporu nije presudila takvom brzinom. Također, u drugim postupcima koji su vođeni protiv medija zbog objave istinite informacije nije pesuđeno protiv medija kao što možete vidjeti OVDJE. Podsjetimo, Rikard Fuchs je tužio zbog objave članka u kojem je citiran dio iz optužnice za dječju pornografiju Općinskog kaznenog suda u Zagrebu protiv dvojice okrivljenika a iz koje je bilo vidljivo kako je policija protiv njega podnijela kaznenu prijavu u svezi s tim predmetom o čemu više možete saznati OVDJE. Uspio je tom neviđeno ekspresnom prostupku izboriti da se citat iz službenog dokumenta - optužnice proglasi lažnim, te ukloniti prvi članak na tu temu.

Presuda sutkinje Ele Mišure Stopfer završila je kod županijske sutkinje Sandre Artuković Kunšt, inače neuspjele Milanovićeve kandidatkinje za šeficu Vrhovnog suda, koja je također pogodovala tužitelju Fucshu ekspesnim postupanjem skupa sa sudskim vijećem. Više o tome možete saznati OVDJE.Istaknimo i kako, sve dok  nadležnima nismo uputili predstavku vezano uz neuobičajeno postupanje tog suda u odnosu na tužitelja Rikarda Fuchsa, kao medijski nakladnik i djelatnici imali smo nevjerojatan pritisak sa strane tog suda u smislu brzine signiranja spisa kao i zakazivanja ročišta. Inače, zahvaljujući portalu sudska praksa sada svatko može konstatirati takve činjenice ako u tražilice upiše ime sudaca kojima se dodijeli spor te usporedi s njihovim postupanjima u drugim predmetima te brzinu zakazivanja ročišta u istim tim predmetima, a što je moguće pak rekonstruirati preko sustava e-predmet.

Tako da je digitalizacija pravosuđa već medijima i javnosti omogućila dublji uvid u spoznaje i pravosudne procese koji se dotad bili obavijeni velom misterija. Dakle što je pravosudni sustav transparentniji tim je manja mogućnost manipulacija i privilegiranja pojedinih tužitelja povezanih obiteljski s hrvatskim dužnosnicima. Kako bismo dokazali uvodno istaknutu informaciju da su tvrtke sina ministra Radovana Fuchsa doživjele pravosudne debakle na brojnim sudovima RH navest ćemo neke primjere. Istaknimo i kako je unatoč činjenici da su mu brojne tvrtke skončale u predstelajevima i stečajevima, da su na brojnim sudovima u RH njegove tvrtke odbijene s tužbenim zahtjevima za koje je utvrđeno kako su neosnovani, sin ministra Radovana Fuchsa stekao impresivnu imovinu koja je vidljiva u IMOVINSKOJ KARTICI njegove supruge Petre Nole Fuchs u kojoj je dio imovine, poput velebne vile koju posjeduje po pola s Rikardom Fuchsa, prijavljena s upola manjom vrijednosti od tržišne od 1,45 milijuna eura što možete vidjeti OVDJE.

Na Sudregu je vidljiv popis trgovačkih društava s kojima je povezan Rikard Fuchs, sin ministra Radovana Fuchsa. Tako je vidljivo da je jedini vlasnik i direktor tvrtke Naše voće d.o.o. -LINK. Tvrtka je imala 2 izgubljena spora: na Trgovačkom sudu u Zagrebu - LINK i  Trgovačkom sudu u Osijeku - LINK.  Rikard Fuchs je jedini vlasnik tvrtke Portos Adriatic - LINK. Ta je tvrtka imala tri izgubljena spora zbog kojih je ulagala revizije Vrhovnom sudu. Dva su spora vođena zbog kreditnog odnosa s HPB-om, a 2. tužitelj je bio osobno Rikard Fuchs - LINK 1 I LINK 2. Treći izgubljeni spor vođen je protiv TOZ Penkale a revizija na Vrhovnom sudu je odbijena -  LINK.- Rikard Fuchs je osnivač i vlasnik tvrtke Ergasia - LINK. Tvrtka je izgubila spor na Županijskom sudu u Varaždinu - LINK.- Rikard Fuchs je osnivač tvrtke Oportunitas Group Ltd preko koje drži ili je držao uudjele u nekoliko hrvatski tvrtki što je vidljivo preko Sudrega - LINK.

Ta je tvrtka bila tužitelj u dva izgubljena spora: na Trgovačkom sudu u Zagrebu - DOKAZ LINK 1 i LINK 2. Podsjetimo kako smo objavili ČLANAK: 'LAKO TAKO Sin ministra Radovana Fuchsa godinama bespravno koristio državni voćnjak površine 20140 m2 te više parcela u Slavoniji, presuđeno njegovoj tvrtci na sudu u Osijeku'. U članku smo istaknuli: 'Ministrov sin Rikard Fuchs preuzeo je čepinsku tvrtku Hiripitiya krajem srpnja 2017. i postao direktor iste, promijenio joj je ime u Naše voće, tvrtka je tužena jer od 2019. bespravno koristi desetke tisuća državnih poljoprivrednih kvadrata'. Zanimljivo je kako je nakon tog članka ministrov sin poslao demant koji smo objavili kao što je vidljivo na LINKU. U svom, demantu on je zapravo lažima proglasio ono što proizlazi iz sudske presude koja je dostupna na ovom LINKU. Također, pokrenuo je i sudski spor zbog objave tog članka, odnosno presude protiv njegove tvrtke, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

Takvim postupanjem on se zapravo definira kao pokretač SLAPP tužbi koje su po definiciji strateške tužbe protiv javnog interesa i medijskih djelatnika a koje pokreću moćni pojedinci kako bi ih spriječili u objavi istinitih podataka. S obzirom da takvi zloupotrebljavaju sudove donesene su i smjernice i direktiva na razini EU kako sprječavati takve tužbe što je vidljivo i na web stranici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije - LINK. No, nažalost do Općinskog građanskog suda u Zagrebu i predsjednice tog suda Petre Kušević Fraculj očito takve smjernice i direktive nisu stigle pa se tužitelju Rikardu Fuchsu dopuštaju takvi sudski postupci. Taj se postupak vodi od 15. srpnja o.g. kod sutkinje Davorka Ćurko Nasić brod brojem Pn-1467/2025.To je ujedno bila 7.-a po redu tužba Rikarda Fuchsa zbog objave članaka na Impeirjalu. Modus vivendi svih tužbi je isti, tužitelj Fuchs u tužbama proglasi neistinitim ono što je objavljeno a što je ekstrahirano iz službenih dokumenata uključujući optužnicu, presude, vlasničke listove, dokuemnte iz stečaja i slično.

Zbog toga ćemo ubuduće u svaki članak koji objavljujemo priložiti link na službeni dokument službenog tijela kako bi javnost imala uvid da se radi o istinitim i službenim informacijama. Tako je na portalu sudske prakse dostupna presuda - LINK iz koje se vidi kako je tvrtka ministrovog sina Naše voće  tužila Croatia osiguranje te kako je izgubila spor. No, netom je na sudskoj e-oglasnoj ploči objavljen  i dokument iz ovršnog postupka koji je povela Croatia osiguranje protiv Fuchove tvrtke Naše voće. Na to je ročište pristupila sudska vještakinja koja je ostala u cijelosti kod pisanog nalaza i vještačenja po kojima Fuchsova tvrtka Naše voće duguje po utuženoj policii osiguranja iznos od 8.249,85 eura te kamate u iznosu 1.842,54 eura. Na ročište koje se održalo na Trgovačkom sudu u Zagrebu 11. rujna o.g. kod sutkinje Ive Karin Šipek nije pristupio nitko za tuženika Naše voće, dakle niti Rikard Fuchs niti odvjetnik tvrtke.

Sada donosimo ranije donesenu presudu na istom sudu koja svjedoči o izgubljenom sporu Fuchove tvrtke Naše voće protiv Croatia osiguranja. Spor se vodio od 2020. godine. Presudu donosimo u cijelosti: 'Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Jasminki Gadža, u pravnoj stvari tužitelja NAŠE VOĆE d.o.o., Zagreb, Jurišićeva 2/a, OIB: 96115198364, kojeg zastupa punomoćnica Irena Radić Repač, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 3. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 10. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi: "Tuženik Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 dužan je tužitelju Naše voće d.o.o. Zagreb, Jurišićeva 2/A. OIB: 96115198364 platiti iznos od 1.390.827,39 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 16. travnja 2019. do isplate po stopi sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a kao i naknaditi prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, a sve u roku od 15 dana po prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 143.000,00 EUR, u roku 15 dana. r i j e š i o  j e Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu za iznos od 732.737,54 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 16. travnja 2019. do isplate. Obrazloženje 1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je sa tuženikom kao osigurateljem sklopio ugovor o osiguranju usjeva i nasada kojima je osigurao prinos/urod voćki u 2019. godini od rizika tuče, mraza, požara i udara groma. Ugovorom o osiguranju za koji je izdana polica osiguranja broj [broj police osiguranja] osiguran je prinos/urod jabuke, a ugovorom o osiguranju za koji je izdana polica broj [broj police] osiguran je prinos/urod kruške. Oba nasada osigurana su od rizika tuče, mraza, požara i udara groma te navedene police osiguranja pokrivaju štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje.

Nadalje, Ugovorom o osiguranju za koji je izdana polica osiguranja broj [broj police osiguranja] tužitelj je osigurao prinos/urod jabuke, a ugovorom o osiguranju za koji je izdana polica osiguranja broj [broj police osiguranja] osiguran je prinos/urod kruške. Oba nasada osigurana od rizika tuče, mraza, požara i udara groma te navedene police osiguranja pokrivaju isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Tijekom trajanja razdoblja osiguranja nastupio je osigurani slučaj prouzročen osiguranim rizikom mraza i tuče, a koji je tužitelj odmah prijavio, ali od tuženika nije zaprimio konačnu procjenu štete. Tuženik je tužitelju uputio obavijesti o likvidaciji odštete, a iz kojih nije vidljivo koliko iznosi po tuženiku utvrđena konačna procjena štete nastale na nasadima jabuke i kruške, a niti se iz istih može utvrditi po kojoj polici osiguranja je tuženik utvrdio pokriće i način utvrđivanja visine osigurnine koju tužitelju nije isplatio.

Stoga tužitelj potražuje isplatu osigurnine u iznosu od 8.000.000,00 kn/1.061.782,47 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 16. travnja 2019. kada je tuženik zaprimio obavijest o osiguranom slučaju. Smatra kako predmet osiguranja nije urod i prinos u 2019. godini po ARKOD čestici nego ukupni urod i prinos u 2019. godini te da se predmetne police međusobno isključuju i da ne postoji pravni osnov za izdavanje dvostrukih računa za dodatne premije osiguranja. Također smatra da je ukupna šteta uslijed nastanka rizika mraza na prinosu/urodu jabuka u 2019. godini mogla iznositi ili manje od 20% ili više od 20% iznosa što znači da se police 470700000608 i 469700000595 međusobno isključuju. Isto tako smatra da je ukupna šteta uslijed nastanka rizika mraza na prinosu/urodu kruške u 2019. godini mogla iznositi ili manje od 20% ili više od 20% iznosa, a što znači da se police 470700000609 i 469700000594 međusobno isključuju.

Ističe da je visinu štete koja je nastala zbog gubitka kakvoće ploda mogao utvrditi tek po konačnoj prodaji svih plodova te da je zadnja isporuka i prodaja plodova sa gubitkom kakvoće bila tijekom svibnja 2020. 2. Podneskom od 17. lipnja 2020. (list 232-235 spisa) tužitelj je preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva za iznos od 8.000.000,00 kn/1.061.782,47 EUR ukupno potražujući 16.000.000,00 kn/2.123.564,93 EUR na ime osigurnine, a koju preinaku je sud dopustio rješenjem od 24. studenog 2020. (list 670-672 spisa) na temelju odredbe čl. 190. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP) smatrajući da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. 3.

Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ne osporava da je sa tužiteljem sklopio predmetne ugovore o osiguranju usjeva i nasada u 2019. godini po policama broj [broj police], 471700000609, 469700000594 i 469700000595 sa početkom važenja osiguranja od 8. ožujka 2019. do 31. prosinca 2019. Predmet osiguranja po polici broj [broj police] su kruške, a osiguran je rizik tuče, požara, udara groma i mraza na prinosu/urodu u 2019. godini sa svotom osiguranja u iznosu od 12.679.970,02 kn. Navedena polica pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje sa odbitnim franšizama i to za rizik tuče 3% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID ARKOD čestici, a za rizik proljetnog mraza kod šteta većih od 30% obvezna odbitna franšiza iznosi 20% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID ARKOD čestici.

Predmet osiguranja po polici 469700000595 su jabuke, a osigurani je rizik tuče, požara, udara groma i mraza na prinosu/urodu u 2019. godini sa iznosom osiguranja za tuču, požar i udar groma 4.576.690,21 kn, a za mraz 4.431.833,23 kn. Navedena polica pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje sa odbitnim franšizama i to za rizik tuče 3% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID ARKOD čestici, a za rizik proljetnog mraza kod šteta većih od 30% obvezna odbitna franšiza iznosi 20% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID ARKOD čestici. Predmet osiguranja po polici 470700000608 su jabuke, a osigurani je rizik tuče, požara, udara groma i mraza na prinosu/urodu u 2019. godini sa iznosom osiguranja za tuču, požar i udar groma 4.576.690,21 kn, a za mraz 4.431.833,23 kn. Navedena polica pokriva štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje sa integralnom franšizom od 5%.

Predmet osiguranja po polici 471700000609 su kruške, a osigurani je rizik tuče, požara, udara groma i mraza na prinosu/urodu u 2019. godini sa iznosom osiguranja za tuču, požar i udar groma 12.679.970,02 kn. Navedena polica pokriva štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje sa integralnom franšizom od 5%. Sastavni dio polica broj [broj police] i 471700000609 čine Opći uvjeti za osiguranje imovine, Uvjeti sa osiguranje usjeva i nasada, Posebni uvjeti za osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza te Posebni uvjeti za osiguranje voća od gubitka kakvoće, a sastavni dio polica 469700000594 i 469700000595 čine Opći uvjeti za osiguranje imovine, Uvjeti sa osiguranje usjeva i nasada, Posebni uvjeti za osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza te Posebni uvjeti za osiguranje gubitka poljoprivredne proizvodnje.

Tuženik ne osporava da je tijekom trajanja osiguranja u 2019. godini nastupio osigurani slučaj prouzročen rizikom mraza i tuče na nasadima jabuka i krušaka. Tužitelj je u mirnom postupku 18. travnja 2019. prijavio štetu tuženiku koja je nastala 16. travnja 2019. uslijed proljetnog mraza na nasadima jabuka i krušaka, 15. svibnja 2019. prijavio je štetu koja je nastala 12. svibnja 2019. uslijed tuče na nasadima jabuka i krušaka te je 4. lipnja 2019. prijavio štetu koja je nastala 3. lipnja 2019. uslijed tuče na nasadima jabuka i krušaka. Po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom su osigurane kruške uslijed proljetnog mraza za štetu nastalu na kruškama 16. travnja 2019. tuženik je izvršio procjenu štete u iznosu od 2.006.510,23 kn, a koji iznos je plaćen tužitelju 30. rujna 2019. Po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom su osigurane jabuke uslijed mraza za štetu nastalu na jabukama 16. travnja 2019. tuženik je izvršio procjenu u iznosu od 956.714,59 kn i iznos od 1.000.000,00 kn platio tužitelju 27. rujna 2019.

Po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom su osigurane jabuke uslijed tuče za štetu nastalu na jabukama 12. svibnja 2019. i 4. lipnja 2019. tuženik je izvršio procjenu štete u iznosu od 822.191,79 kn te iznos od 778.906,38 kn platio tužitelju 30. rujna 2019., a isplata štete je umanjena za iznos od 43.285,41 kn jer je šteta za mraz na jabukama plaćena u većem iznosu od procijenjenog (procijenjena na iznos od 956.714,59 kn, a plaćena je u iznosu od 1.000.000,00 kn). Po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom su osigurane jabuke od mraza za štetu nastalu na jabukama 16. travnja 2019. tuženik je izvršio procjenu u iznosu od 120.851,64 kn, a koji iznos je platio tužitelju 30. rujna 2019. Po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom su osigurane kruške od mraza za štetu nastalu na kruškama 16. travnja 2019. tuženik je izvršio procjenu u iznosu od 274.793,66 kn, a koji iznos je platio tužitelju 30. rujna 2019.

Po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom su osigurane kruške od tuče za štetu na kruškama nastalu 12. svibnja 2019. i 3. lipnja 2019. tuženik je izvršio procjenu u iznosu od 417.964,05 kn, a koji iznos je platio tužitelju 3. listopada 2019. Dakle, tuženik je po izvršenoj procjeni kompenzacijom isplatio tužitelju nastalu štetu na nasadima krušaka i jabuka u 2019. godini u ukupnom iznosu od 4.836.994,72 kn. Stoga tuženik u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva kao i tijek zateznih kamata s obzirom da tuženik od datuma koji je naznačio tužitelj nije pao u zakašnjenje. Tuženik ističe da je člankom 2. Posebnih uvjeta za osiguranje voća od gubitka kakvoće reguliran početak i prestanak obveze osiguratelja za naknadu štete na način da obveza za naknadu štete počinje nakon lipanjskog opadanja tj. drugog vala opadanja plodova dok obveza za naknadu štete prestaje berbom.

U odnosu na procjenu štete, tuženik navodi da je ista regulirana Uvjetima za osiguranje usjeva i nasada te je sukladno istima tuženik postupio te je u procjeni štete uz procjenitelja tuženika EV sudjelovao stalni sudski vještak LV. Činjenica može li oštećene plodove 2. klase i vanklasne plodove osiguranik prodati na tržištu i po kojoj cijeni ne utječe na visinu štete i nije predmet osiguranja, jer se obveza tuženika završava berbom. U odnosu na navode tužitelja kojim osporava da bi jedna šteta mogla biti istovremeno pokrivena s dvije police osiguranja odnosno da se police osiguranja broj [broj police osiguranja] i broj 469700000595 (na prinosu/urodu jabuka) međusobno isključuju te da je isti slučaj i u odnosu na police osiguranja broj [broj police osiguranja] i broj 469700000594 (na prinosu/urodu krušaka) jer da imaju različito pokriće, tuženik pojašnjava da police osiguranja za nasad jabuke i kruške 469700000595 i 469700000594 pokrivaju isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.

Police sa ovim klauzulama nazvane su A model police. Polica osiguranja udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjere M17. "Upravljanje rizicima", podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. -2020. Bitno je da korisnici mogu ostvariti sredstva potpore, ali samo i isključivo za police kojima su pokrivene štete veće od 20% gubitka poljoprivredne proizvodnje. Sredstava se osiguravaju se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i proračuna Republike Hrvatske. Police osiguranja 471700000608 i 471700000609 pokrivaju štete do 20%. Police sa ovim klauzulama nazvane su B model police. Kako bi osiguranici zaštitili u cijelosti svoju proizvodnju, imaju mogućnost ugovoriti police koje pokrivaju štete koje su policama A modela isključene. Premiju za policu osiguranja B modela korisnici u cijelosti plaćaju iz vlastitih sredstava.

Tužitelj je mogao izabrati hoće li koristiti pokriće za cjelokupnu svoju proizvodnju ili će ugovoriti samo A model police. Naime, policu B modela nije moguće ugovoriti bez A modela, ali model A se može ugovoriti samostalno. U konkretnom slučaju tužitelj je odabrao opciju ugovaranja zaštite cjelokupne svoje proizvodnje i svojim potpisom prihvatio cijenu za navedene opcije. Ističe da je kod sklapanja ugovora o osiguranju nasada tužitelj imao mogućnost jednom policom osiguranja ugovoriti osigurateljno pokriće koje je dobio sa spomenute dvije police osiguranja, ali u tom slučaju 100% zaračunate premije plaća iz vlastitih sredstava, bez mogućnosti povrata dijela premije. Izrada polica po ARKOD parcelama uvjetovan je Pravilnikom o provedbi mjere M17. "Upravljanje rizicima", podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. -2020., a svi daljnji procesi procjene obračuna štete vezani su na stavke police osiguranja, a to je u ovom slučaju ARKOD parcela.

Stoga su neosnovani navodi tužitelja kako se u konkretnom slučaju predmetne police međusobno isključuju jer da imaju različito pokriće. Tužitelj je potpisom svih ugovora o osiguranju pristao na sve ugovorene odredbe te je za potrebe savjetovanja na raspolaganju imao brokersku kuću VECTO d.o.o. odnosno ŽV, dipl.oec., ovlaštenog brokera u osiguranju i reosiguranju. S obzirom da je tuženik temeljem kompenzacija namirio tužitelju cjelokupnu štetu, da je predstavnik tužitelja bio nazočan procjeni štete i potpisao zapisnike bez prigovora čime se suglasio sa rezultatom procjene, osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. 4. Tužitelj je podneskom od 5. prosinca 2023. (list 833-834 spisa) smanjio tužbeni zahtjev odnosno djelomično povukao tužbu za iznos od 732.737,54 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 16. travnja 2019. do isplate, a kojem povlačenju se tuženik nije protivio, pa je odlučeno kao u izreci rješenja na temelju odredbe čl. 193. st. 2. ZPP-a.

5. U tijeku dokaznog postupka sud je izveo dokaze uvidom u isprave u spisu, saslušanjem svjedoka OV, kombiniranim agronomsko financijskim vještačenjem i financijskim vještačenjem te je ocjenom izvedenih dokaza i temeljem rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a, sud utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti. 6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom osigurnine u iznosu od 1.390.827,39 EUR radi nastupa osiguranog slučaja prouzročenog mrazom i tučom na nasadima jabuka i krušaka u 2019. godini na temelju polica osiguranja broj [broj police osiguranja], 471700000609, 469700000594 i 469700000595. 7. Između stranaka je sporna visina štete na nasadima krušaka i jabuka koji su bili osigurani predmetnim policama osiguranja, je li tuženik ispunio svoju obvezu isplate osigurnine odnosno je li istu podmirio prijebojem svog potraživanja prema tužitelju, isključuju li se međusobno police osiguranja 470700000608 i 469700000595 (na prinosu/urodu jabuka) te 471700000609 i 469700000594 (na prinosu/urodu krušaka) i veže li se postupak utvrđivanja i obračuna osigurnine uz ARKOD sustav odnosno je li predmet osiguranja urod i prinos u 2019. godini po ARKOD čestici ili ukupni urod i prinos u 2019. godini.

8. Iz činjeničnih navoda stranaka i spisu priloženih isprava sud je utvrdio da je tužitelj kao ugovaratelj osiguranja sa tuženikom kao osigurateljem sklopio ugovore o osiguranju usjeva i nasada kojima je osigurao prinos/urod jabuka i krušaka u 2019. godini od osiguranih rizika mraza i tuče koji su nastupili tijekom trajanja razdoblja osiguranja (mraz i dva puta tuča), a tužitelj je prijavio nastanak osiguranih slučajeva, odnosno štetu. Police osiguranja broj [broj police osiguranja] (jabuke) i broj 471700000609 (kruške) pokrivaju štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje, a police osiguranja broj [broj police osiguranja] (jabuke) i 469700000594 (kruške) pokrivaju štete veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.

Tuženik je priložio u spis procjene i zapisnike na svojim obrascima (listovi 90-230) koji su većim dijelom nepotpisani od strane predstavnika tužitelja. 9. Uvidom u policu osiguranja usjeva i nasada br. 469700000594 (list 33-35 spisa), prilog polici usjeva i nasada br. 469700000594 (list 36-39 spisa), policu osiguranja usjeva i nasada br. 469700000595 (list 40- 42 spisa), prilog polici usjeva i nasada br. 469700000595 (list 43-46 spisa), policu osiguranja usjeva i nasada br. 471700000608 (list 47-49 spisa), prilog polici usjeva i nasada br. 471700000608 (list 50-53 spisa), policu osiguranja usjeva i nasada br. 471700000609 (list 54-55 spisa), prilog polici usjeva i nasada br. 471700000609 (list 56-59 spisa), Opće uvjete osiguranja imovine od 1. svibnja 2017., Croatia osiguranje d.d. (list 60-62 spisa), Uvjete za osiguranje usjeva i nasada od 1. ožujka 2018., Croatia osiguranje d.d. (list 63-64 spisa), Posebne uvjete za osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza od 1. ožujka 2018., Croatia osiguranje d.d. (list 65 spisa), Posebne uvjete za osiguranje gubitka poljoprivredne proizvodnje od 1. siječnja 2016., Croatia osiguranje d.d. (list 66 spisa),

Posebne uvjete za osiguranje voća od gubitka kakvoće od 1. siječnja 2006., Croatia osiguranje d.d. (list 67 spisa), sud je utvrdio da je polica osiguranja usjeva i nasada broj 469700000594 sklopljena 21. ožujka 2019., a predmet osiguranja su kruške, osigurani rizik je tuča, požar, udar groma i mraz, površina osiguranih nasada 54,85 ha, ukupni iznos osiguranja 12.679.970,02 kn, osigurava se prinos/urod u 2019. godini, mjesto osiguranja - specifikacija osiguranih nasada po ID arkod česticama prema privitku (list 36-39 spisa), za rizik tuče ugovorena je odbitna franšiza 3% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID arkod čestici, za rizik proljetnog mraza kod šteta većih od 30% ugovorena je odbitna franšiza 20% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID arkod čestici, pokrivaju se isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. 10. Nadalje, iz navedenih isprava sud je utvrdio da je polica osiguranja usjeva i nasada broj 469700000595 sklopljena 22. ožujka 2019., a predmet osiguranja su jabuke i jabuke pod mrežom, osigurani rizik je tuča, požar, udar groma i mraz, površina osiguranih nasada 33,43 ha i 35,70 ha pod mrežom, ukupni iznos osiguranja je 9.008.523,44 kn od čega iznos osiguranja za nasade na 33,43 ha iznosi 4.576.690,21 kn, iznos osiguranja za nasade na 35,70 ha iznosi 4.431.833,23 kn, osigurava se prinos/urod u 2019. godini, mjesto osiguranja - specifikacija osiguranih nasada po ID arkod česticama prema privitku (list 45- 46 spisa), za rizik tuče ugovorena je odbitna franšiza 3% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID arkod čestici, za rizik proljetnog mraza kod šteta većih od 30% ugovorena je odbitna franšiza 20% od iznosa osiguranja po pojedinoj ID arkod čestici, pokrivaju se isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.

11. Polica osiguranja usjeva i nasada broj 471700000608 sklopljena je 22. ožujka 2019., a predmet osiguranja su jabuke i jabuke pod mrežom, osigurani rizik tuča, požar, udar groma i mraz, površina osiguranih nasada 33,43 ha i 35,70 ha pod mrežom, ukupni iznos osiguranja 9.008.523,44 kn od čega iznos osiguranja za nasade na 33,43 ha iznosi 4.576.690,21 kn, iznos osiguranja za nasade na 35,70 ha iznosi 4.431.833,23 kn, osigurava se prinos/urod u 2019. godini, mjesto osiguranja - specifikacija osiguranih nasada po ID arkod česticama prema privitku (list 51-53 spisa), ugovorena je integralna franšiza od 5%, pokrivaju se štete do 20 % iznosa osiguranja agregatno godišnje. 12. Polica osiguranja usjeva i nasada broj 471700000609 sklopljena je 21. ožujka 2019., a predmet predmet osiguranja su kruške, osigurani rizik tuča, požar, udar groma i mraz, površina osiguranih nasada 54,85 ha, ukupni iznos osiguranja 12.679.970,02 kn, osigurava se prinos/urod u 2019. godini, mjesto osiguranja - specifikacija osiguranih nasada po ID arkod česticama prema privitku (list 56- 59 spisa), ugovorena je integralna franšiza od 5 % od iznosa osiguranja, pokrivaju se štete do 20 % iznosa osiguranja agregatno godišnje.

13. Predmetne police osiguranja sklopljene su u skladu s Općim uvjetima osiguranja imovine od 1. svibnja 2017., Uvjetima za osiguranje usjeva i nasada od 1. ožujka 2018., Posebnim uvjetima za osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza od 1. ožujka 2018., Posebnim uvjetima za osiguranje gubitka poljoprivredne proizvodnje od 1. siječnja 2016. i Posebnim uvjetima za osiguranje voća od gubitka kakvoće, a kojima je uz odredbe svake pojedine police osiguranja određen način utvrđenja iznosa osigurnine po pojedinom predmetu osiguranja. 14. Prema čl. 20. st. 1. Općih uvjeta osiguranja imovine određeno je kako je osiguratelj obvezan isplatiti iznos osigurnine za štetu prouzročenu nastankom osiguranog slučaja po odredbama Općih uvjeta i uvjeta za onu vrstu osiguranja po kojima je zaključen ugovor o osiguranju. Prema čl. 21. Općih uvjeta osiguranja imovine određeno je ako je ugovoreno da osiguranik snosi sam dio štete ugovoreni samopridržaj - franšiza, osigurnina će se, ako nastupi osigurani slučaj, utvrditi tako da na osiguranika otpada dio štete u visini ugovorenog samopridržaja.

Odredbom čl. 30. Uvjeta za osiguranje usjeva i nasada određeno je da se kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos štete utvrđuje s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme ubiranja, da se visina osigurnine utvrđuje nakon završetka postupka potrebnog za utvrđivanje posljedica osiguranog slučaja (procjena štete, provjera obveze – naknade, izračunavanje visine osigurnine), ali ne prije nego što su se oštećene biljke najranije mogle koristiti da do štete nije došlo i da se visina osigurnine dobije umnoškom iznosa osiguranja i postotka oštećenosti. 15. Odredbom čl. 32. Uvjeta za osiguranje usjeva i nasada određeno je da ako se drugačije ne ugovori, smatra se da je osiguranje sklopljeno uz integralnu franšizu od 5% od iznosa osiguranja. Štetu koja je veća od 5% od iznosa osiguranja, osiguratelj naknađuje kao da franšiza nije ni ugovorena. Ako je osiguranje ugovoreno uz primjenu odbitne franšize, ona se izražava u postotku od iznosa osiguranja s površine oštećenog usjeva i/ili nasada. Ako je ugovorena odbitna franšiza, osiguratelj je u obvezi naknaditi samo onaj dio osigurnine koji preostane nakon što se od utvrđenog postotka oštećenosti oduzme odbitna franšiza.

16. Odredbom čl. 4. st. 5. Posebnih uvjeta za osiguranje voća od gubitka kakvoće određeno je da se jabuke i kruške prevedene iz I. u II. klasu obračunavaju sa 40% cijene od one po kojoj je osiguran 1 kg ploda, a stavkom 6. istog članka određeno je da se jabuke i kruške prevedene iz I. u izvanklasne plodove obračunavaju s 80% cijene od one po kojoj je osiguran 1 kg ploda. 17. Iz iskaza svjedoka OV (list 673-674 spisa), zaposlenika tužitelja u vrijeme kada je tužitelju na urodu jabuka i krušaka nastala šteta uslijed mraza i tuče sud je utvrdio da su procjenitelj tuženika EV i LV obavljali pred procjene štetnog događaja, a svjedok im je bio na raspolaganju kao predstavnik tužitelja. Iako je nastojao stalno biti uz njih, to nije bilo moguće jer se radi o jako velikom imanju i bilo je više procjena. Potpisao je neki dokument, rečeno mu je da će mu naknadno dostaviti dokument naziva "analiza uzoraka" kako bi mogao istu dostaviti brokeru koji je zastupao tužitelja, ali taj dokument nije dobio.

Nakon što su svjedoku predočeni zapisnici o očevidniku i procjene štete na poljoprivrednoj kulturi (list 99-100 i 103-137 spisa) svjedok je iskazao da se njegov potpis nalazi na zapisnicima koji prileže na listovima 99- 100, 108, 122, 127, 129, 136 i 137 spisa dok je iz ostalih zapisnika razvidno da ih nitko od strane tužitelja nije potpisao. Svjedok je iskazao da ostale zapisnike nije potpisao jer ih nije dobio od procjenitelja tuženika te nije prigovorio zapisnicima koje je potpisao jer smatra da nije kompetentna osoba i jer nije imao analizu uzoraka koju je usmeno tražio od procjenitelja tuženika. 18. Radi utvrđenja koliko je iznosila šteta po osiguranim rizicima, je li šteta iznosila ispod 20% ukupnog uroda i nasada za 2019. godinu ili više od 20% kako bi se pravilno utvrdilo koja polica osiguranja pokriva štetu kao i radi utvrđenja iznosa osigurnine sukladno ugovoru o osiguranju proveden je dokaz kombiniranim agronomsko financijskim vještačenjem.

Sud je rješenjem od 1. veljače 2021. vještacima imenovao dr. sc. Maju Firšt, dipl. ing. agr., stalnu sudsku vještakinju za poljoprivredu, poljoprivredno zemljište, ekologiju i zaštitu okoliša i mr. sc. Zrinka Ručevića, dipl. oec, stalnog sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije. Vještakinja dr. sc. Maja Firšt podnijela je pisani nalaz i mišljenje 17. ožujka 2021. (list 683-695 spisa) kojeg je usmeno obrazlagala na ročištu 3. studenog 2021. (list 717-719 spisa) i pisano dopunila 21. veljače 2022. (list 731- 732 spisa) sukladno nalogu suda iz rješenja od 4. veljače 2022. S obzirom da je nalaz vještakinje dr. sc. Maje Firšt bio nejasan i nepotpun, a ti se nedostaci nisu mogli otkloniti ponovnim saslušanjem vještakinje te da se vještak financijske struke mr. sc. Zrinko Ručević očitovao da na temelju takvog nalaza nije u mogućnosti sačiniti svoj dio nalaza i mišljenja kojim bi odgovorio na postavljeni zadatak, sud je obnovio vještačenje sa drugim vještakom agronomske struke, a što je tužitelj predlagao i prije nego što je sud vještakinji dr. sc. Maji Firšt omogućio da nedostatke u svom nalazu otkloni saslušanjem na ročištu i pisanom dopunom.

Stoga je sud rješenjem od 20. listopada 2022. vještakom imenovao Viktoriju Ivan, dipl. ing. agronomije i pozvao vještake agronomske i financijske struke da zajednički podnesu nalaz i mišljenje. 19. Iz nalaza i mišljenja vještaka Viktorije Ivan, stalne sudske vještakinje za agronomiju i poljodjelstvo i mr. sc. Zrinka Ručevića, stalnog sudskog vještaka za knjigovodstvo, računovodstvo i financije kojeg su pisano podnijeli 12. travnja 2023. (list 769-790 spisa) i usmeno obrazložili na ročištu 19. ožujka 2024. (list 898-903 spisa), a kojeg je sud ocijenio objektivnim, jasnim, logičnim i iscrpno argumentiranim pa ga je kao takvog u cijelosti prihvatio, proizlazi da procjene i zapisnici koje je tuženik priložio u spis (list 90-230 spisa) najvećim dijelom nisu izrađeni prema pravilima struke, da su nepotpuni, nejasni, nelogični, u suprotnosti s prinosima istih sorti prema jedinici mjere i gustoći sklopa te većim dijelom nepotpisani od strane predstavnika tužitelja, a što je i sud utvrdio uvidom u iste.

Prema nalazu i mišljenju vještaka agronomske struke nejasno je i neprihvatljivo da kruška sorte E (na tabli 3 i 4 nalaza i mišljenja) ima očekivani prinos 37500,00 kg/ha, a u istom sklopu od 6250 stabala/ha i iste starosti te razvojnog stadija (na svim ostalim tablama 9-18 nalaza i mišljenja) ima očekivani prinos od 42187,50 kg/ha, a što znatno utječe na prinos po stablu koji je u jednom slučaju 6,00 kg, a u drugom 6,75 kg dok je na tabli 14 nalaza i mišljenja osigurani prinos po stablu 12,00 kg. Takav prinos po stablu implicira 3515 stabala kruške Xsenia po hektaru što odudara od pravila struke i logike plantažnog uzgoja i svih drugih promatranih tabli (ARKOD ID čestica) gdje je ispravan sklop od 6250 ili 3125 kom/ha. Ista ili slična stvar se dešava i sa nekoliko sorti jabuka, a što je razvidno iz tablice koja prileže na listu 773-774 spisa. Vještak je prilikom izrade navedene tablice koristio podatke iz spisa, Katalog kalkulacija poljoprivredno savjetodavne službe i kartice tužitelja, a sve sa ciljem utvrđivanja gustoće sklopa (nasada) i pravilnog utvrđivanja prinosa po stablu.

Iz tablice je razvidno da primjerice jabuka sorte Golden Reinders i Rosy Glow imaju osigurane različite prinose po hektaru, a isti sklop sadnje što opet značajno utječe na prinos po stablu. Vještakinja agronomske struke naglasila je da je bila primorana koristiti se parametrima i ulaznim podacima iz predmeta spisa jer s obzirom na protek vremena nije bila u mogućnosti provjeriti prikazane odvage i postotke kakvoće plodova, a sami zapisnici i fotografije nemaju nikakav slijed niti su izrađeni prema pravilima struke, pa je kroz analizu svih zapisnika, vještakinja uočila i korigirala pogreške prilikom izračuna postotaka određenih klasa jabuka te ih ispravno prikazala u tabličnom izračunu. Vještakinja je također istaknula da zapisnici gubitka kakvoće ne prate čl. 3. Posebnih uvjeta za osiguranje voća od gubitka kakvoće Croatia osiguranja, jer navode III klasu koja nije sastavni dio utvrđivanja štete – procjene klasiranja plodova niti po jednom od dva navedena načina u istima. Iz tog razloga vještakinja agronomske struke objedinila je kategorije III klasa i Van klase te ih svrstala u kategoriju Izvan klase, a što je bio bitan ulazni podatak vještaku financijske struke prilikom primjene čl. 4. Posebnih uvjeta za osiguranje voća od gubitka kakvoće.

Međutim, unatoč svim nabrojanim nepravilnostima i nedostacima, vještakinja agronomske struke mišljenja je da je u konačnom izračunu i zaključku pripremila vještaku financijske struke dovoljno jasne i konkretne (apsolutne i relativne) parametre te da su eventualna odstupanja od stvarnog stanja na dan očevida u zoni tolerancije i prihvatljivosti. Vještakinja je obrazložila da je za točan izračun nastale štete bilo potrebno izračunati kolike su ukupne štete po svakom osiguranom riziku. Od četiri osigurana rizika na nasadima krušaka i jabuka obuhvaćena su dva osigurana rizika kroz tri štetna događaja (mraz i dvije tuče). Police osiguranja su agregatne za ukupnu količinu osiguranog prinosa krušaka i jabuka, ali nisu svi nasadi osigurani od oba spomenuta rizika, a što je vidljivo iz priloga polica. Kronološki se prvo dogodio štetni događaj mraz, a zatim tuče, a što je vrlo bitno prilikom izračuna količinskog gubitka, odnosno preostale osigurane količine uroda nakon mraza i to za nasade koji su osigurani od oba rizika.

S obzirom na to da tuženik u predmetnim policama i prilozima polica (list 33-59 spisa) nigdje ne navodi gustoću nasada, odnosno broj stabala po jedinici mjere već ih rukom upisuje u zapisnik tijekom očevida, a podaci koje je vještak pribavio od tužitelja ne odgovaraju priloženim zapisnicima, za nalaz i mišljenje vještakinja je koristila sklopove prema zapisnicima odvage dok su ostali prikazani prema količini ukupnog prinosa i jedinici površine, a prema pravilima struke i Katalogu kalkulacija poljoprivredne proizvodnje za 2019. godinu. Za nasade koji su osigurani od oba rizika i pretrpjeli oba štetna događaja (mraz pa tuču) izračun je izvršen na način da se količina uroda koja trpi štetu kakvoće (tuča) umanjila za količinski gubitak (mraz) jer te količine krušaka i jabuka nakon mraza više nije niti bilo pa ista nije mogla pretrpjeti i štetu od tuče. Također ima i nasada koji, iako su osigurani od nekog od ova dva rizika, nisu trpjeli štetu (pa je njihova šteta u tablici koja prileže na listu 776-779 spisa označena sa 0,00), ali su uključeni u izračun postotka ukupne štete gdje im je osiguran, a neoštećen urod svrstan u I klasu.

20. U odnosu na zadatak vještaka agronomske struke koja je količina jabuka stradala u svakom od nastalih štetnih događaja (mraz, tuča) te koja vrsta štete i u kojoj količini je nastala na nasadima jabuka (količinski gubitak uroda i/ili gubitak kakvoće) vještakinja je dala jasan i konkretan odgovor da su jabuke posađene na 69,13 ha gdje je nasad jabuka na površini od 41,23 ha osiguran od rizika mraza, na polici iskazan kroz 35,70 ha, dok je 33,43 ha jabuka osigurano od tuče što podrazumijeva da je 5,53 ha osigurano i od rizika tuče i od rizika mraza. Količinski gubitak jabuke uzrokovan štetnim djelovanjem predmetnog mraza je 431027,20 kg, odnosno 20,76% na 41,23 ha (stvarno zahvaćena površina). Količinski gubitak jabuke uzrokovan štetnim djelovanjem mraza je 397959,30 kg, odnosno 22,45% na 35,70 ha (površina iz police osiguranja). Od tuče je, na površini od 33,43 ha stradalo 811218,48 kg jabuka kroz gubitak kakvoće i to II klasa 529317,35 kg i Izvan klase 281901,13 kg (III klasa /199153,10 kg / + Van klase /82748,03 kg).

Vještakinja je istaknula da se navedeni agronomski izračun odnosi na ukupnu količinu jabuke koja je izgubila kakvoću u odnosu na I (osiguranu) klasu, a što podrazumijeva poseban obračun prema pravilima financijske struke, uvjetima i posebnim uvjetima osiguranja te relativnih odnosa pojedinih klasa jabuka. 21. U odnosu na zadatak vještaka agronomske struke je li količina jabuka na kojoj je nastala šteta manja od 20% ukupnog uroda i nasada za 2019. godinu ili je veća od ukupnog uroda i nasada za 2019. godinu iz nalaza i mišljenja proizlazi da je ukupna količina jabuka na kojoj je nastala šteta 1244055,29 kg i iznosi 34,52% ukupnog osiguranog uroda (3603409,36 kg) što znači da je s agronomskog aspekta šteta veća od 20%. Vještak agronomske struke nije vršio daljnji izračun sukladno članku 4. Posebnih uvjeta za osiguranje voća od gubitka kakvoće jer isto spada u domenu financijskog vještačenja.

Prema polici osiguranja šteta od mraza na promatranoj površini od 35,70 ha je 22,45% (količinski gubitak). Prema polici osiguranja šteta od tuče (gubitak kakvoće) na promatranoj površini od 33,43 ha definirana je na 45,17% uroda. 22. U odnosu na zadatak vještaka agronomske struke koja količina krušaka je stradala u svakom od nastalih štetnih događaja (mraz, tuča) te koja vrsta štete i u kojoj količini je nastala na nasadima krušaka (količinski gubitak uroda i/ili gubitak kakvoće) vještačenjem je utvrđeno da su kruške posađene na 54,85 ha gdje je nasad krušaka na cijeloj površini od 54,85 ha osiguran od rizika mraza i tuče. Količinski gubitak kruške uzrokovan štetnim djelovanjem mraza je 407485,54 kg, odnosno 18%. Od tuče je stradalo 180513,51 kg plodova krušaka, odnosno 9,72 % kroz gubitak kakvoće i to II klasa 174415,85 kg i Izvan klase 6097,66 kg. Vještak agronomske struke nije vršio daljnji izračun sukladno članku 4. Posebnih uvjeta za osiguranje voća od gubitka kakvoće jer isto spada u domenu financijskog vještačenja.

23. U odnosu na zadatak vještaka agronomske struke je li količina krušaka na kojoj je nastala šteta manja od 20% ukupnog uroda i nasada za 2019. godinu ili je veća od ukupnog uroda i nasada za 2019. godinu vještačenjem je utvrđeno da je ukupna količina plodova krušaka na kojoj je nastala šteta 587999,05 kg i iznosi 25,97% ukupnog osiguranog uroda (2264282 kg) što znači da je s agronomskog aspekta štetnim događajem zahvaćeno više od 20% ukupne količine plodova krušaka. Vještak agronomske struke nije vršio daljnji izračun sukladno članku 4. Posebnih uvjeta za osiguranje voća od gubitka kakvoće jer isto spada u domenu financijskog vještačenja. 24. Vještakinja agronomske struke je imajući u vidu činjenicu postojanja površina sa zaštitnim mrežama i površina bez zaštitnih mreža kroz tablični prikaz jasno naznačila na kojim površinama nasada jabuka je nastala koja vrsta štete. 25.

Vještak financijske struke je sukladno ugovorima o osiguranju utvrdio da je u odnosu na ukupno 33,43 ha nasada jabuka koji su osigurani od rizika tuče (33,43 ha nasada) i rizika mraza (5,53 ha), prema procjenama štete agronomskog vještačenja, a uslijed ostvarenja rizika tuče i mraza, došlo do količinskog gubitka jabuka od 33.067,90 kg, te gubitka kakvoće na 811.218,48 kg jabuka (II klasa 529.317,25 kg, III klasa 199.153,10 kg, van klase 82.748,03 kg), pa je na nasadima koji su osigurani od mraza (5,53 ha) došlo do gubitka poljoprivredne proizvodnje od 10,88% osigurane količine proizvodnje (33.067,90 kg / 303.842,30 kg). Stoga nema uvjeta za naknadu štete po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] (kojom su pokrivene isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje), tako da je pokriće nastale štete pokriveno policom osiguranja broj [broj police osiguranja], a visina osigurnine iznosi 121.486,24 EUR. U odnosu na ukupno 35,7 ha nasada jabuka koji su osigurani od rizika mraza, prema procjenama štete agronomskog vještačenja, a uslijed ostvarenja osiguranog rizika, došlo je do količinskog gubitka jabuka od 397.959,31 kg, pa je na promatranim nasadima jabuka došlo do gubitka poljoprivredne proizvodnje od

22,45% osigurane količine proizvodnje (397.959,31 kg / 1.772.733,29 kg, pa je pokriće nastale štete pokriveno policom osiguranja broj [broj police osiguranja], a visina osigurnine iznosi 132.045,66 EUR. U odnosu na ukupno 54,85 ha nasada krušaka koji su osigurani od rizika tuče i mraza, prema procjenama štete agronomskog vještačenja, a uslijed ostvarenja rizika tuče i mraza, došlo je do količinskog gubitka krušaka od 407.485,54 kg te gubitka kakvoće na 180.513,51 kg krušaka (II klasa 174.415,85 kg, III klasa 6.097,66 kg, van klase 0,00 kg), pa je na nasadima krušaka došlo do gubitka poljoprivredne proizvodnje od 18,00% osigurane količine proizvodnje (407.485,54 kg / 2.264.282,00 kg). Stoga nema uvjeta za naknadu štete po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] (kojom su pokrivene isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje), tako da je pokriće nastale štete pokriveno policom osiguranja broj [broj police osiguranja], a visina osigurnine iznosi

336.584,25 EUR. 26. Slijedom navedenog, kombiniranim agronomsko financijskim vještačenjem utvrđeno je kako je uslijed ostvarenja osiguranih rizika za tužitelja nastala šteta u ukupnom iznosu od 4.446,230,06 kn/590.116,15 EUR, a tuženik je s osnove predmetnih polica osiguranja obračunao tužitelju osigurninu u ukupnom iznosu od 4.836.994,22 kn/641.979,46 EUR, a što je razvidno iz analitičke kartice odobrenih likvidacija za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 2. ožujka 2020. (list 89 spisa) te obračuna osigurnine na temelju procjena šteta (list 90-96 spisa). 27. Vještaci Viktorija Ivan i Zrinko Ručević su sukladno rješenju ovog suda od 27. srpnja 2023. dopunili nalaz i mišljenje sukladno primjedbama tužitelja iz podneska od 20. travnja 2023. i 2. svibnja 2023., ali su oba vještaka ostala u cijelosti kod nalaza i mišljenja kojeg su pismeno podnijeli 12. travnja 2023., a što se tiče dopune nalaza i mišljenja sukladno primjedbama tužitelja na nalaz i mišljenje od 12. travnja 2023. istaknuli su da su tu dopunu sačinili isključivo sukladno nalogu suda da se u obzir uzme dokumentacija tužitelja priložena uz podnesak od 17. lipnja 2020.

Kod te dopune vještaci su ostali jedino u smislu matematičkog izračuna sačinjenog na temelju dokumentacije tužitelja, ali su mišljenja da dokumentacija tužitelja na temelju koje je sačinjena dopuna nalaza i mišljenja nije vjerodostojna i nije podobna za vještačenje jer nije pregledna, nečitljiva je, nije popraćena računima, a vezano za otpremnice, prijemne i teretne listove ista je nevjerodostojna. Vještakinja agronomske struke navodi da je vezano za predmetnu dokumentaciju tužitelja (list 236 – 646 spisa) navedena sorta kruške VIOLA koja nije navedena u polici osiguranja niti u prijavi štete. Također kod jabuka se navodi sorta CRVENI DELIŠES koja također nije navedena u prijavi štete, a niti u polici osiguranja. Radi se o sortama navedenim u otpremnicama, računima, primkama, a iste nisu navedene u policama osiguranja i prijavama štete. Također napominje da nije moguće da u predmetnoj berbi 2019. nije bilo niti jednog kilograma I i II klase jabuka već samo industrijska jabuka kao što je navedeno u dokumentaciji na koju se poziva tužitelj. I vještak financijske struke i vještakinja agronomske struke izričito su naveli da se na temelju te tužiteljeve dokumentacije ne može utvrditi stvarni prinos u 2019. godini.

Vještakinja agronomske struke mišljenja je da je dokumentacija na temelju koje je izradila osnovni nalaz i mišljenje prikladnija za utvrđenje nastale štete (iako su tuženikove procjene i zapisnici većim dijelom nepotpuni odnosno nisu izrađeni prema pravilima struke), jer se u osnovnom nalazu prvenstveno koristila podacima iz priloga polica usjeva i nasada u kojima su jasno navedene sorte, štetni događaji, ARKOD parcele, površine i prinos te zapisnicima sa očevida i procjene štete koje je koristila vezano za utvrđivanje broja stabala po ha. Sve navedeno bilo je dostatno za izradu nalaza i mišljenja kao osnove za izračun financijskog dijela, jer je poneke nejasnoće koje su se pojavile, poštujući pravila struke i koristeći se Katalogom kalkulacija poljoprivredne proizvodnje, također prateći popratnu dokumentaciju, uspjela na neovisan i nepristran način doći do egzaktnih podataka. Također je pojasnila da se u osnovnom nalazu i mišljenju kojeg je pismeno podnijela 12. travnja 2023. nije isključivo koristila podacima dostavljenim od strane tuženika jer joj je bilo neprihvatljivo da konkretno kod krušaka sorte XENIA, iste starosne dobi i gustoće sklopa, na tabli 3 i 6, ima očekivani prinos 37,5 t po ha dok na tablama od 9 do 18 ima očekivani prinos od 42 t po ha te se vještak pritom služio isključivo pravilima struke.

Stoga se kod pojedinih nelogičnosti, praznina i nejasnoća koristila pravilima struke te ih na taj način ispravila. U odnosu na dio nalaza i mišljenja u kojem je vještakinja navela da je količina jabuka odnosno krušaka na kojima je nastala šteta veća od 20% ukupnog osiguranog uroda i nasada za 2019. godinu, vještakinja je pojasnila da se ta konstatacija odnosi isključivo na količinu odnosno na postotak uroda, a ne na financijsku vrijednost uništenog odnosno oštećenog ploda. 28. Na ročištu održanom 19. ožujka 2024. vještak mr. sc. Zrinko Ručević usmeno obrazlažući nalaz i mišljenje kojeg je pismeno podnio 12. travnja 2023. pojasnio je kako su i nasadi krušaka i nasadi jabuka u konkretnom slučaju pokriveni sa po dvije police osiguranja. Pri tome jedna polica osiguranja za svaku vrstu nasada pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje te se termin gubitka poljoprivredne proizvodnje odnosi na plodove koji su u cijelosti uništeni, a ne i na plodove koji su oštećeni, i to je bio temeljni kriterij za odabir police osiguranja koja će se za pojedini dio štete primijeniti.

U tom smislu, iako iz nalaza i mišljenja vještakinje agronomske struke proizlazi da bi se ukupna količina jabuka i ukupna količina krušaka na kojima je nastala šteta odnosila na više od 20% plodova, bilo jabuka bilo krušaka, kriterij za odabir police kojom se pokriva gubitak poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje je ona količina ploda koja je u potpunosti uništena, pa je tako vidljivo da je na nasadima površine 33,43 ha uništeno plodova u postotku od 10,88% i to je vještaku financijske struke bio kriterij za odabir police koja pokriva štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje. Za jabuke na površini nasada od 35,70 ha za koje je vještakinja utvrdila količinski gubitak zbog štete od mraza u postotku od 22,45% taj je kriterij, s obzirom da se radi o potpuno uništenim plodovima, bio smjernica za primjenu police osiguranja kojom se pokrivaju štete uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.

Na isti način vještak je utvrdio koja se polica primjenjuje za utvrđene štete na nasadima krušaka, imajući u vidu da je na tim nasadima gubitak proizvodnje zbog mraza bio 18%, a što je bio kriterij za odabir police osiguranja kojom se pokrivaju štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje. Odabir jedne od dviju polica po svakoj vrsti nasada ne znači da se neće valorizirati sve nastale štete, jer se bez obzira na to koja će se od dviju polica primijeniti, u skladu s odredbama ugovora odnosno Općih uvjeta osiguranja imovine, Uvjeta za osiguranje usjeva i nasada, Posebnih uvjeta za osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza te Posebnih uvjeta za osiguranje gubitka poljoprivredne proizvodnje, po obje police, za svaku od vrsta ploda, propisuje i izračunava kako šteta zbog potpunog gubitka ploda (mraz), tako i šteta zbog gubitka kakvoće (oštećenje od tuče). Ako bi se prihvatilo tumačenje pojma gubitka poljoprivredne proizvodnje koju zagovara tužitelj tako da isti obuhvaća sve plodove pojedine vrste voća na kojima je nastala šteta, bilo zbog gubitka ploda bilo zbog smanjenja kakvoće, tada bi izračune trebalo sačiniti, za obje vrste ploda, primjenom polica u kojima je ugovoreno pokriće šteta nastalih uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje većih od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.

U tom smislu bi za jabuke izračun bio na temelju police osiguranja broj [broj police osiguranja] (jabuke), pa primjenom analognih izračuna kakvi su dani u osnovnom nalazu, uz uvjete iz te police (odbitna franšiza za tuču 3%, a koje nema u polici broj [broj police], a po kojoj je računata šteta u osnovnom nalazu i mišljenju u jednom dijelu za jabuke) daje ukupnu osigurninu zbog gubitka prinosa u iznosu od 1.077.567,79 kn, te ukupnu osigurninu zbog gubitka kakvoće u iznosu od 966.672,71 kn, odnosno ukupno 2.044.240,50 kn/271.317,34 EUR. Što se tiče nasada krušaka, primjenom iste metodologije kao u osnovnom nalazu i mišljenju, ali prema uvjetima police osiguranja broj [broj police osiguranja], proizlazi osigurnina zbog gubitka prinosa u iznosu od 2.281.917,37 kn, odnosno osigurnina zbog gubitka kakvoće u iznosu od 345.007,77 kn, što daje ukupan iznos od 2.626.925,14 kn/348.652,88 EUR.

Ukupno u odnosu na nasade jabuka i krušaka u ovoj varijanti izračuna koju zagovara tužitelj, radi se o iznosu od 619.970,22 EUR, a što je u odnosu na ukupno izračunatu štetu prema osnovnom nalazu i mišljenju (590.116,15 EUR) veće za 29.854,07 EUR. Međutim, i dalje se radi o iznosu koji je manji od iznosa osigurnine kojeg je tuženik obračunao i isplatio tužitelju. Vještak financijske struke naveo je kako je u skladu s ugovornim uvjetima, odbitna franšiza računata po ARKOD česticama. 29. Na okolnost visine izvršenih isplata temeljem Izjave o prijeboju broj 4310/2019 od 30. rujna 2019. (list 85 spisa), Izjave o prijeboju broj 4494/2019 od 3. listopada 2019. (list 86 spisa), Izjave o prijeboju broj od 2. kolovoza 2019. (list 87 spisa) i Izjave o prijeboju od 30. rujna 2019. (list 88 spisa) sud je izveo dokaz knjigovodstveno financijskim vještačenjem. Iz nalaza i mišljenja vještaka mr. sc. Zrinka Ručevića, a kojeg je vještak pisano podnio 21. studenog 2024. (list 920- 936 spisa) i usmeno obrazložio na ročištu 3. srpnja 2025. (list 1207-1210 spisa), a kojeg je sud ocijenio objektivnim, jasnim, logičnim i argumentiranim, pa ga je kao takvog u cijelosti prihvatio, sud je utvrdio da je tuženik po osnovi nastalih osiguranih slučajeva od 16. travnja 2019. (mraz), 12. svibnja 2019. (tuča) i 3. lipnja 2019. (tuča) na nasadima i usjevima krušaka i jabuka tužitelju obračunao osigurninu u ukupnom iznosu od 4.836.994,22 kn koju je u cijelosti podmirio prijebojem međusobnih dospjelih potraživanja i obveza i to prijebojem od 2. kolovoza 2019. (bez broja), prijebojem od 30. rujna 2019. broj 4310/2019, prijebojem od 30. rujna 2019. (bez broja) i prijebojem od 3. listopada 2019. broj 4494/2019.

Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da osigurnina prema izračunu vještaka po predmetne četiri police osiguranja iznosi ukupno 4.446.230,06 kn / 590.116,15 EUR, ali je tuženik na temelju predmetnih polica osiguranja obračunao osigurninu u iznosu od 4.836.994,22 kn/641.979,46 EUR odnosno u većem iznosu te prebio svoju tražbinu sa tražbinom tužitelja po te četiri predmetne police u iznosu od 641.979,46 EUR. Po predmetnim policama premija osiguranja iznosila je ukupno 4.498.926,38 kn/597.110,14 EUR što znači da je premija po predmetne četiri police veća od osigurnine odnosno štete koja je vještačenjem utvrđena po uvjetima tuženika za 6.993,99 EUR. Vještačenjem je utvrđeno i da je osigurnina koju je tuženik obračunao i isplatio tužitelju za 338.067,86 kn/44.869,32 EUR veća od premija po predmetne četiri police. 30. Na okolnost utvrđivanja i procjene štete tužitelj je predložio izvesti dokaz saslušanjem ŽV, brokera preko kojeg je tužitelj sklopio predmetne police osiguranja i saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja RV, a od izvođenja kojih dokaza je sud odustao s obzirom da je u ovom postupku upravo radi utvrđenja navedenih činjenica provedeno kombiniramo agronomsko financijsko vještačenje te je utvrđivanje navedene sporne činjenice saslušanjem brokera preko kojeg je tužitelj sklopio predmetne police osiguranja sa tuženikom i zakonskog zastupnika tužitelja sud ocijenio neadekvatnim radi utvrđivanja tih spornih činjenica.

Na okolnost utvrđivanja i procjene štete sud je po prijedlogu tužitelja izveo dokaz saslušanjem njegovog zaposlenika OV, voditelja voćarskog imanja, ali iz njegovog iskaza također nije moguće utvrditi opseg nastale štete odnosno visinu osigurnine koju je tuženik bio dužan na temelju predmetnih polica isplatiti tužitelju. Nakon zaključenja prethodnog postupka na ročištu 3. srpnja 2025. tužitelj je naveo da brokera ŽV i zakonskog zastupnika tužitelja predlaže saslušati i na okolnost da se o pojedinim odredbama ugovora nije pojedinačno pregovaralo te da smatra da su odredbe ugovora o osiguranju ništetne sukladno odredbi čl. 296. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08,125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu: ZOO). 31. Prema odredbi čl. 296. st. 1. ZOO-a ništetne su odredbe Općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postojanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela.

32. Prema odredbi čl. 296. st. 2. ZOO-a prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta povezana. 33. U konkretnom slučaju tužitelj nije sklopio predmetne ugovore o osiguranju kao potrošač već u svrhu koja je namijenjena njegovoj poslovnoj odnosno gospodarskoj djelatnosti. Osim toga, tužitelj je ugovore sklopio posredstvom svog brokera, također profesionalca. Dakle, tek nakon što je u postupku utvrđeno kolika je točno šteta tužitelju nastala u tri štetna događaja osigurana predmetnim policama osiguranja i da je iznos osigurnine odnosno štete tuženik podmirio tužitelju tako što je prebio svoje potraživanje prema tužitelju s osnove premija osiguranja čime je u potpunosti ispunio svoju obvezu isplate osigurnine, tužitelj na posljednjem ročištu za glavnu raspravu tvrdi da su odredbe ugovora o osiguranju ništetne ne konkretizirajući koje točno odredbe ugovora o osiguranju odnosno općih uvjeta su ništetne.

Međutim, tijekom postupka sporno je bilo pitanje veže li se postupak utvrđivanja i obračuna osigurnine uz ARKOD sustav odnosno je li predmet osiguranja urod i prinos u 2019. godini po ARKOD čestici ili ukupni urod i prinos u 2019. godini. Za tužitelja bi možda bilo povoljnije kada bi se zauzeo stav da se visina osigurnine ne veže uz pojedine ARKOD parcele, jer bi se aktivirala samo polica osiguranja po jednom modelu te se na drugoj polici po drugom modelu ne bi aktivirala klauzula NBC (no claim bonus). Međutim, prema čl. 18. st. 1. Uvjeta za osiguranje usjeva i nasada (list 63-64 spisa) koji su sastavni dio ugovora o osiguranju određeno je da se iznos osiguranja određuje temeljem površine osiguranog usjeva i/ili nasada svake njive iz dostavljenog popisa katastarskih čestica/općina i/ili ID Arkoda iz Arkod preglednika, očekivanog uroda i cijene poljoprivredne kulture dogovorene između osiguratelja i ugovaratelja. Osim toga, izrada polica po Arkod parcelama uvjetovana je Pravilnikom o provedbi mjere 17 upravljanje rizicima, podmjere 17.1. osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. - 2020. (Narodne novine, broj: 29/18; dalje u tekstu: Pravilnik).

34. Prema odredbi čl. 3. st. 3. Pravilnika predmet osiguranja je vrijednost biljne ili stočarske proizvodnje (prinos, urod, grlo, kljun, proizvod uključujući kvalitetu) na određenoj proizvodnoj jedinici koju u biljnoj proizvodnji predstavlja ARKOD parcela, a u stočarskoj proizvodnji Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG). Prema odredbi čl. 6. st. 1. c) i g) Pravilnika polica osiguranja je prihvatljiva ako je biljna proizvodnja (površine s kulturama) evidentirana u evidenciji sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednoga zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (ARKOD sustav) i ako pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Prema čl. 6. st. 3. Pravilnika navedeni opći uvjeti (opći uvjeti iz čl. 6. st. 1., osim uvjeta navedenog u točki h), moraju biti jasno navedeni u polici osiguranja. Dakle, korisnici potpore, a u konkretnom slučaju tužitelj, može ostvariti sredstva potpore isključivo za police kojima su pokrivene štete veće od 20% gubitka poljoprivredne proizvodnje (A model), a sredstva se osiguravaju iz

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i proračuna Republike Hrvatske. Tužitelj je kao korisnik potpore imao pravo izbora hoće lii ugovoriti samo A model police kojom su pokrivene isključivo štete veće od 20% gubitka poljoprivredne proizvodnje ili će radi zaštite cijele svoje proizvodnje ugovoriti i policu osiguranja B model koja pokriva štete do 20% poljoprivredne proizvodnje. Tužitelj je odlučio zaštiti cijelu svoju proizvodnju te pored police A modela zaključiti i policu B modela (koju nije bio dužan zaključiti radi ostvarenja potpore) prema uvjetima koji su mu unaprijed bili poznati, police je sklopio putem svog brokera, dakle profesionalca i prijavio je štetu po sve četiri ugovorene police čime se na svakoj aktivirala klauzula NCB. Naime, iz prijava šteta (list 68-84 spisa) razvidno je da je tužitelj na svakoj prijavi naznačio brojeve polica po kojima prijavljuje štetu. To što je šteta približno jednaka visini premije odnosno potraživanju tuženika po osnovi premije osiguranja ne znači da su ugovori o osiguranju ništetni jer u slučaju da je šteta bila veća osiguratelj odnosno tuženik morao bi tužitelju isplatiti razliku, a niti jedna stranka u trenutku sklapanja ugovora o osiguranju nije mogla znati hoće li šteta odnosno osigurnina biti veća ili manja od obveze tužitelja na ime premija, a isto tako mogla je šteta uopće ne nastati, a tužitelj bi i dalje imao obvezu platiti iznos premije prema ugovorima o osiguranju.

35. Pogrešno tužitelj smatra da se predmetne police osiguranja 470700000608 i 469700000595 te 471700000609 i 469700000594 međusobno isključuju odnosno da ne postoji pravni osnov za izdavanje dvostrukih računa za dodatne premije osiguranja. Međutim, uvidom u predmetne police osiguranja sud je utvrdio da je na svakoj polici naznačeno da se primjenjuje klauzula NCB (no claim bonus) u iznosu od 30% koji se obračunava unaprijed po svakoj predmetnoj polici osiguranja te se primjenjuje kod izostanka prijavljenih (isplaćenih) šteta po predmetnoj polici osiguranja te svaka prijavljena isplaćena šteta po predmetnoj polici ukida navedeni popust, a odobreni iznos popusta naplaćuje se kao dodatna premija osiguranja te je za svaku policu osiguranja naznačeno u kojem točno iznosu. Naime, tužitelj je bio dužan sklopiti police osiguranja A model koje pokrivaju isključivo štete veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje kako bi ostvario pravo na potporu sukladno odredbama Pravilnika. Međutim, police B model koje pokrivaju štete do 20% iznosa osiguranja agregatno godišnje tužitelj je sklopio dobrovoljno. Tužitelj je prijavio štetu po sve četiri police osiguranja čime se ukinuo navedeni popust u iznosu od 30%, u predmetnim policama osiguranja sve je jasno unaprijed bilo definirano, a tužitelj je police sklopio kao profesionalac u gospodarske svrhe uz pomoć još jednog profesionalca odnosno posredstvom svog brokera.

Dakle, NCB klauzula je jasno navedena u predmetnim policama osiguranja i tužitelj je bio upoznat sa pravilima gubitka, odnosno ukidanja navedenog popusta (prijava/isplata štete po predmetnoj polici) kao i ostvarivanja prava na navedeni popust (izostanak prijavljenih/isplaćenih šteta po predmetnoj polici). NCB klauzula je dopuštena i uobičajena praksa kod ugovora o osiguranju, predstavlja popust na premiju osiguranja koju osiguranik dobiva ako tijekom ugovorenog razdoblja nije imao odštetne zahtjeve prema polici osiguranja, a u konkretnom slučaju tužitelj je prijavio štetu po sve četiri police osiguranja. Stoga ovaj sud smatra da odredbe općih uvjeta o osiguranju nisu prouzročile očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama stranaka na štetu tužitelja i da nisu suprotne načelu savjesnosti i poštenja.

36. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje da je tuženik prijavio štetu po sve četiri police osiguranja, da je na nasadima jabuka i krušaka tužitelju nastala šteta pokrivena predmetnim policama osiguranja u ukupnom iznosu od 590.116,15 EUR, da je tuženik na temelju te četiri police osiguranja tužitelju podmirio osigurninu u iznosu od 641.979,46 EUR tako što je prebio svoju tražbinu sa tražbinom tužitelja po te četiri police osiguranja, da je po predmetnim policama osiguranja premija iznosila ukupno 597.110,14 EUR, a što je prema nalazu i mišljenju vještaka za 6.993,99 EUR više od iznosa stvarne štete i osigurnine utvrđene u ovom postupku odnosno da je osigurnina koju je tuženik obračunao i podmirio tužitelju za 44.869,32 EUR veća od premija osiguranja po predmetnim policama osiguranja, pa je odlučeno kao u toč. I. izreke presude na temelju odredbe čl. 921. i čl. 195. ZOO-a.

37. S obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u parnici, tužitelj mu je dužan nadoknaditi parnične troškove sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženiku su priznati samo oni troškovi koji su bili potrebni radi vođenja parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23, dalje: Tarifa) sukladno odredbi čl. 155. ZPP-a. 38. Tarifom je određeno da vrijednost boda iznosi 2,00 EUR, a ova Tarifa stupila je na snagu 25. studenog 2023. Prema odredbi čl. 52. st. 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. O troškovima postupka odlučeno je u granicama zahtjeva koji je tuženik postavio u troškovniku, a kojim granicama je sud vezan sukladno odredbi čl. 2. ZPP-a.

39. Tuženiku je priznat kao potreban za vođenje postupka trošak za zastupanje na ročištima 19. ožujka 2024. i 3. srpnja 2025., svako u iznosu od 15.184,00 EUR (Tbr. 9/1 OT), za sastavljanje podnesaka od 30. siječnja 2023., 24. svibnja 2023., 7. prosinca 2023. i 23. prosinca 2024., svako u iznosu od 15.184,00 EUR (Tbr. 8/1 OT), a za sastavljanje podnesaka od 28. veljače 2023., 7. travnja 2023. i 18. veljače 2025., svako u iznosu od 7.592,00 EUR (Tbr. 8/3 OT), sve uvećano za 25% PDV-a što iznosi 28.470,00 EUR (Tbr. 42 OT), trošak vještačenja u iznosu od 650,00 EUR odnosno sveukupno 143.000,00 EUR parničnih troškova. U Zagrebu 10. srpnja 2025. SUTKINJA Jasminka Gadža

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.' - piše u nepravomoćnoj presudi na koju je tvrtka Naše voće uložila žalbu, a Croatia osiguranje odgovor na žalbu što je vidljivo preko sustava E-predmet - LINK.