Slijedi prvi upit načelniku Milne:
* Uvidom u PPUO Milna koji je dostupan na mrežnim stranicama Općine Milna - link proizlazi kako je na snazi ZK - značajni krajobraz "Područje poluotoka s rtom Zaglav i otočićem Mrduja" ... Posebni Rezervat - prijedlog PPUO Milna. Prema definiciji: 'Namjena značajnog krajobraza je zaštita krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija. Razina upravljanja je županijska i općinska. Proglašava ga predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen'.
* U svezi s navedenim, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, zanima nas na koji način Općina Milna upravlja područjem označenim pod ZK - Značajnim krajobrazom?
Lozić: Slijedom Vašeg istraživanja devastacije zaštićenih krajobraza RH, a vezano za Vaša pitanja, u privitku Vam dostavljamo pravomoćnu građevinsku dozvolu koja je izdana 20. srpnja 2020. godine, a kojom je dopuštena gradnja građevine ugostiteljsko-turističke namjene bruto površine 199,81 m2 na č.z. 1383/1 k.o. Milna, a koja se nalazi upravo na području koje je prema PPUO Milne označeno još 2007. godine kao zaštićeni krajobraz (ZK). Naime, investitoru je upravo temeljem članka 1000. stavak 2. Odredbi za provođenje PPUO Milne Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje – Ispostava Supetar rješenjem od 31.5.2019. godine odbilo zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Međutim, nakon što se investitor žalio tadašnjem Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenje (sada Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenje i državne imovine), navedeni ured je ipak izdao građevinsku dozvolu. U obrazloženju predmetne građevinske dozvole navodi se tumačenje Ministarstva kako ZK područja nisu unutar ekološke mreže niti zaštićenog područja prema Informacijskom sustavu zaštite prirode RH pa se slijedom toga na česticama zemljišta unutar („Područja poluotoka rt Zaglav s otočićem Mrduja“ mogu izdavati građevinske dozvole. Slijedom navedenog nama u lokalnoj samoupravi nameće se logično pitanje koja je uopće svrha kroz prostorne planove štititi područja proglašavanjem istih kao ZK (zaštićeno područje) kada unatoč tome na nacionalnoj razini ipak se dozvoljava gradnja u takvim područjima.
* Koje tvrtke ili javne ustanove su zadužene za upravljanje i nadgledanje tog područja?
Lozić: Drugo pitanje koje se postavlja tko upravlja takvim područjima. U ovom konkretnom slučaju čitavo područje Rta Zaglav je pod upravljanjem Hrvatskih šuma jer se nalazi u programu gospodarskih šuma RH. Međutim, isto tako je činjenica da Hrvatske šume nikako ne gospodare tim šumama koje su zarasle i gotovo neprohodne a samim time predstavljaju i veliku opasnost od požara (promjer je požar upravo na tom području koji se dogodio na ljeto 2020. godine i kojega je bilo moguće gasiti jedino iz zraka).
* Interesira nas jesu li zabilježene neke radnje koje bi naštetile tom definiranom području u vremenskom periodu od 15. srpnja 2020 do 07. ožujka 2022.? Ako jesu evidentirane i utvrđene radnje koje štete ZK-u koje su državne institucije s Vaše strane obaviještene ili od strane zadužene osobe za nadzor i upravljanje o predmetnom ZK području? Je li obaviješten komunalni redar i što je poduzeto ako jeste?
Lozić: Nadalje, u privitku Vam dostavljamo i nekoliko prijava komunalnog redarstva prema građevinskoj inspekciji, a koje se odnose na bespravnu gradnju na izvan građevinskim područjima Općine Milna. Dostavljamo vam dokumentaciju vezanu za famozne slučajeve legalizacije nepostojećih građevina upravo na najatraktivnijim lokacijama na području Općine Milne, a koje sada imaju i sudski epilog. (U posebnom mailu vam dostavljam dokumentaciju za ovo).
* Ako je bilo štete prema gore navedenom ZK području, koje su predviđene sankcije? Hoće li Općina ustrajati u povratku parcela u prvobitno stanje?
Lozić: Posebno želim naglasiti da se Općina Milna oduvijek bori protiv bespravne gradnje. Poznato je da su još 2012. godine upravo djelovanjem Općine Milna za bespravnu gradnju u Milni pravomoćno osuđeni i tadašnji direktor ACI-ja (Ivo Markusović), vlasnik Svpetrvs hotela (Marion Duzich) i poznati nogometni sudac Širić. Obzirom da ste u Vašem članku između ostalog spomenuli i kaznene procese protiv mene, u privitku Vam šaljem pravomoćne presude. O tome kolika je moja imovina i što sam stekao od kada sam u politici (od 2001. do današnjeg dana) pričali smo putem telefonskog razgovora. A isto Vam mogu posvjedočiti svi Milnarani. A ako treba rado ću Vam poslati i rješenje o ostavini nakon nedavno preminulog mojeg oca. Šaljem i fotografije zemljišta na kojima su „navodno“ postojale zgrade pa ih je trebalo legalizirati, srušiti i izdati zamjenske građevinske dozvole. Također, i u privitku Vam dostavljam uvjerenja Državne geodetske uprave koja je na zahtjev USKOKA izdala uvjerenja da na tim zemljištima nisu vidljive nikakve zgrade !!!
Nakon dobivenih odgovora načelniku Frani Loziću poslali smo i dopunjeni upit u kojem smo naveli kako naši sugovornici iz Milne ističu kako je odluku o zaštiti krajobraza donijelo općinsko vijeće, a ne RH ni županijska skupština. Tvrde kako bi, da je odluka poslana na odgovarajuće adrese npr. predsjedniku ili potpredsjedniku županijske skupštine ili nekom od vijećnika da se izglasana točka na Općinskom vijeću proglašenja ZK provede na županijskoj razini, upravljanje preuzela Javna ustanova Krš i more. Ovako je upravljane ostalo na lokalnoj razini tj. Općini Milna koja to već desetljećima otkad je ZK proglašen ne radi, kako sami priznajete.
Zbog toga smo načelnika pitali je li točno da upravljanje ZK ne vrše ni Hrvatske šume kako je navedeno jer su oni uzeli u gospodarenje samo šume kao materiju ali pošto se tu radi o 90 posto privatnim parcelama koje su manjim dijelom katastarski i zemljišno knjižno šume oni po oba kriterija nemaju tu što raditi osim označavanja stabala i izdavanja teretnica ako vlasnici to zatraže. (Sami vlasnici su dužni brinuti o svom vlasništvu i posjedu.) I na dopunjeni upit stigao je odgovor načelnika Milne kako slijedi:
Lozić: Temeljem vaših dopunjenih upita dajem Vam slijedeća pojašnjenja i dokumentaciju koja je Općini Milna na raspolaganje: Navode koje iznosite u pogledu procedure zaštite krajobraza, a temeljite ih na kako kažete vašim sugovornicima iz Milne koji vam to tvrde, su potpuno netočni. Kao prvo potrebno je razjasniti oznaku ZK. Oznaka ZK odnosi se na pojam značajan krajobraz, a ne zaštićeni krajobraz. Također, potrebno je naglasiti da predstavničko tijelo je predmetno područje predložilo kao ZK još 2007. godine kada se donio Prostorni plan uređenja Općine Milna („Službeni glasnik Općine Milna“, broj 5/07), a sve temeljem odredbi tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode („NN“, broj 70/05). Naime, člankom 2. spomenutog zakona jasno se kaže da i ukoliko predstavničko tijelo ne donese poseban akt o zaštiti tu prirodnu vrijednost će donijeti Vlada RH, a na prijedlog Ministarstva.
Ovdje je posebno potrebno naglasiti da je Općina Milna upravo 2007. godine u postupku donošenja PPUO Milne od javno-pravnog tijela Ministarstva zaštite okoliša dobila pozitivno mišljenje na prijedlog PPUO MIlne u kojemu se nedvojbeno predmetno područje predložilo u kategoriju zaštite značajan krajobraz. Dobivanjem konačne suglasnosti od strane Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva te potom činom donošenja PPUO MIlne 2007. godine Općine Milna je završila postupak. Nadalje, tako doneseni Plan je dostavljen i Splitsko-dalmatinskoj županiji i Ministarstvu i Uredu za graditeljstvo u Supetru na provedbu. Naime, člankom 2. spomenutog zakona jasno se kaže da i ukoliko predstavničko tijelo ne donese poseban akt o zaštiti tu prirodnu vrijednost će donijeti Vlada RH, a na prijedlog Ministarstva.
* Kako je Općina Milna radila nerazvrstane ceste na tom dijelu? - Može li javnost dobiti na uvid projekt nerazvrstanih cesta i odabranog izvođače od 2011. godine budući da se veliki broj cesta ne vidi na mapama prije 2011. godine. Tko održava nerazvrstane ceste, a tko održava puteve? Koliko je sredstava Općina utrošila na ZK području za nerazvrstane ceste od 2011. godine?
Lozić: Po pitanju nerazvrstanih cesta Općina Milna na tom području (bar u mojim mandatima od 2001. do danas) nije radila - grdaila - nerazvrstane ceste. Jedina nerazvrstana cesta koju je Općina Milna radila na tom području je oznake M-31,dio M32 u pravcu M33/1 (pogledajte na kartografskom prikazu koju vam dostavljamo u prilogu ovog maila). I tu nerazvrstanu cestu Općina je radila u sklopu zajedničkog projekta uređenja poljskih i protupožarnih putova zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom i tadašnjim Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Trasa predmetne ceste je isključivo rađena prema projektu i po trasi postojećih putova i uz znanje vlasnika susjednih čestica zemljišta, odnosno suhozida koji su se uklanjali radi proširenja ceste. Tim vlasnicima su se kasnije ugradili novi suhozidi ili im se zemljište ogradilo farmerskom mrežom. Nadalje, dio putova na tom području je rađen i za vrijeme Domovinskog rata. Vjerujem da Vam je poznato da je tada na punti Brača (Baterija) bila postavljena obrana Splitskih vrata. Većina tada probijenih putova je rađena preko privatnih zemljišta. I konačno, veliki dio putova do svojih parcela radili su sami vlasnici istih, bez sudjelovanja Općine.
* Kome se Općine obratila i da li ste u kontaktu sa svim vlasnicima čije su vlasništvo i posjed uznemiravali? Jesu li obaviještene Hrvatske šume da se smiju graditi nerazvrstane ceste i ako jesu, molimo njihovo odobrenje.
Lozić: Po pitanju uloge Hrvatskih šuma u zaštiti šuma na tom području mišljenja sam da je potrebno da se njima obradite. U pravu ste kada ste naveli da su sami vlasnici dužni brinuti o svom vlasništvu i posjedu. Međutim, činjenica je da desetljećima velika većina vlasnika zemljišta na tom području ne održava svoja zemljišta. Nebriga Hrvatskih šuma i nebriga samih vlasnika dovela je do situacija da veliki dio tog područja je zarastao u gustoj i neprohodnoj borovoj šumi, a što predstavlja veliku opasnost za požare (o čemu sam vam pisao u prethodnom mailu). Prema tome pitam Vas što bi to Općina trebala raditi na privatnom vlasništvu i posjedu?
* U svom odgovoru naveli ste jednu građevinsku dozvolu. Kakav je status u tom pogledu: k.č.. 1329, k.č.1455, k.č. 1484/7, k.č. 1584/9, k.č. 1484/8 i k.č. 1488/1? Molimo pojedinačni odgovor. Postoje prigovori na nelegalne mulove koji se nalaze pred kat.čest. 1488/1 točnije na k.č. 3239 i na k.č.1485 točnije ispred k.č.1484/7 i k.č.1484/8. Kako to komentirate? Naši čitatelji, građani Milne, tvrde kako je u planu probijanje nerazvrstane ceste od parcele kat.čest.1402/1 pa između k.č.1437/3, k.č.1436/3, k.č. 1436/2, k.č. 1435, k.č.1433. Mišljenja su da ne vide važnost za Općinu Milna pravljenja te nerazvrstane ceste i investicije za navedenu cestu pošto ista vodi s izglasane nerazvrstane ceste između privatnih parcela do mora.
Lozić: U svom mailu ste postavili upite za određena zemljišta. U tom pogledu dostavljamo Vam Rješenja o izvedenom stanju koja su izdana u postupku legalizacije, a koji postupci su vođeni i rješenja izdana od Upravnog odjela za graditeljstvo – Ispostava Supetar. I to za č.z. 1329, 1455, 1484/8 i 1484/9 (u mailu navodite 1584/9 ali takva č.z. ne postoji) sve k.o. Milna. Što se tiče č.z. 1484/7 i 1488/1 za građevine koje su izgrađene na njima izdane su građevinske dozvole prije 2011. godine te Vas upućujem na ured za graditeljstvo u Supetru da iste zatražite na uvid. I konačno, što se tiče „nelegalnih mulova“ to je ipak pitanje koje morate postaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Lučkoj kapetaniji koja je odgovorna za zaštitu pomorskog dobra. Ovo je problem na čitavoj jadranskoj obali jer postoje stotine takvih primjera, a što se tiče Općine Milna mi putem komunalnog redarstva reagiramo na svaku prijavu te je prosljeđujemo nadležnim tijelima na postupanje.
* Postavlja se pitanje da li svi stvarni vlasnici, izvanknjižni isto tako i posjednici, znaju da će se tim aktom uznemiravati njihov posjed i vlasništvo te da će te im nanijeti materijalnu štetu u desecima tisuća kuna? Je li Općina pribavila potpisana odobrenja od svih vlasnika i posjednika prije probijanja planirane nerazvrstane ceste?
Lozić: Na dio maila u kojemu kažete da Vaši čitatelji, građani Milne, tvrde da je u planu probijanje nerazvrstane ceste od parcele 1402/1………. i navodnog mišljenja da ne vide važnost izgradnje te ceste ….dajem Vam slijedeće očitovanje: Točno je da je predmetna cesta planirana u Prometnoj studiji Općine Milna koja je izrađena 2018. godine i čiji izvadak Vam je u privitku ovog maila, a predmetna cesta predstavlja dio planirane nerazvrstane ceste oznake M32 (prema sjeverozapadu tj. Rtu Zaglav). Dakle, u ovom trenutku osim što je planirano dalje od toga se nije išlo i niti je u planu da se radi tijekom ove proračunske godine, a posebno što je potrebno prethodno riješiti imovinsko-pravna pitanja. O važnosti izgradnje ove ceste dovoljno je reći da ista dovodi do spomenika kulturne baštine fortifikacije utvrde Napoleone koja se nalazi na samom rtu i koja je uključena u međunarodni projekt „Putevi Napoleona“. Inače, tijekom izrade Prometne studije svih nerazvrstanih cesta na području Općine Milna za trasu ove ceste za koju ste postavili upit nitko nije dao niti jednu primjedbu. Šaljem i sliku Napoleonove utvrde…. Više podataka možete dobiti od Turističke zajednice Općine Milna