Da je živa zvijezda nekad kultnog YU filma koji je 1971. dobio filmsku nagradu u Cannesu zacijelo bi još jednom umrla pri pogledu na deforestiran prostor oko zagrebačke Glipoteke gdje su posve zdrava stabla koja su godina davala hlad, pružala utočište pticama, filtrirala zagađeni donjogradski zrak, treperila na vjetru.... srušena i ispiljena mada na njihovim trupcima nema niti jednog znaka da su bila bolesna, nagrižena crvotočinama, kontaminirana gljivama ili izglodana zubom vremena. Tko je i zašto donio odluku da ispili stoljetne gorostate zacijelo bi se zapitala Jagoda Kaloper da je živa i pokrenula mali ili veći ulični bunt, pružila građanski otpor moćnicima koji sijeku stabla ne mareći ni za okoliš niti krajobraznu arhitekturu a niti za zdravlje građana. Pogledajte primjere strašne devastacije u srcu metropole koja je prošla u tišini bez ijednog glasa protiv.....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Publika koja je život počela u vrijeme SFRJ a danas ima 50+ godina dobro se sjeća nekad kultnog i avangardnog filma 'W.R. Misterije organizma' srpskog redatelja Dušana Makavejeva. U filmu je te daleke 1971. glumila i nekad kultna YU i beogradska glumica Milena Dravić no njoj je svu slavu ukrala hrvatska, dotad, nepoznata glumica Jagoda Kaloper. Kako i ne bi kad je Jagoda odglumila sve seksi scene a tad je, seksualnost na filmskom platnu, bila debeli tabu. Iako ju je proslavila ta uloga u filmu srpskog redatelja Makavejeva koji istražuje odnos komunističke politike i seksualnosti, kao i predstavlja kontroverzni život i rad austrijsko-američkog psihoanalitičara Wilhelma Reicha. Krajem ožujka 2011. u intervjuu za Jutarnji list sada pokojna Jagoda Kaloper dala je intervju naslovljen s: 'Misterije organizma' odredile su moj život, ali danas ne bih odigrala tu ulogu'.

U filmu 'Misterij organizma' glumio je i kultni, sada pokojni, Ivica Vidović. Kaloper je nakon glumačke karijere nastavila graditi karijeru zapažene slikarice. U braku s poznatim arhitektom Radovanom Tajderom dobila je 1974. i kćer Anu Tajder, sada cijenjenu autoricu koja živi u SAD-u i Beču ali i održava u Zagrebu sjećanje na mamin lik i djelo. Jagodin muž Radovan Tajder je gradio godinama karijeru u Beču gdje je Jagoda Kaloper i umrla u subotu, 1. listopada 2016. godine. No, Jagoda je skoro do smrti živjela uglavnom u stanu u Zagrebu koji se nalazi na samom kraju Tkalčićeve i početku Medvedgradske ulice. Tim je povijesnim srcem Zagreba šetala i svog psa pa je tako vidjela kad su prije 10-godina srušili jedno veliko stablo kraj zagrebačke Gliptoteke.

Uspjela je čak pokrenuti i mini pobunu protiv nepotrebne sječe tog stabla. Da je danas Jagoda Kaloper živa sigurno bi još jednom umrla kad bi se suočila s prizorom sječe svih stabala oko Gliptoteke. Stoljetni gorostasi koji su gustim krošnjama davali hlad početku Medvedgradske ulice ispiljeni su do zadnjeg. Iako je hrvatska metropola prepuna starih stabala čija je jezgra ozbiljno zahvaćena truležnim promjenama, stabla kod Gliptoteke nekim su čudom bila posve zdrava. Otporan na svu štetnost gradskog smoga i modernih onečišćenja tako da su njihovi godovi posve netaknuti crvotočnim, truležnim ili nekim fungalnim štetnim promjenama. No, netko je donio odluku da se ti stoljetni gorostasi, pluća Medvedgradske ulice, samo posijeku. To se dogodilo 26. lipnja ove godine o čemu svjedoči i nepotpisani natpis na komadu bijelog papira koji je bio zakvačen na ogradi Gliptoteke kao informacija susjedima da ne parkiraju automobile zbog sječe stabala.

Trupci su izrezani i sada čekaju odvod. Od težine jednog dijela trpupca stradala je i ograda od fasadne opeke koja opasuje Gliptoteku. Ta je zgrada koja inače pripada Likovnoj akademiji bila prethodnih godina pod obnovom zbog posljedica stradavanja tijekom zagrebačkog potresa. No, tko je i zašto donio odluku da se ogoli, odnosno deforestira vrt oko Gliptoteke, to je veliko pitanje. U hrvatskoj metropoli, poglavito u središtu, sve se teže diše jer svakodnevno netko ruši stabla na svim mogućim lokacijama kako bi dobio što više prostora za nove građevine, interpelacije koje niču na mjestu nekad manjih zgrada koje su imale dvorišne vrtove sa stablima. Da je Jagoda Kaloper živa srce bi joj se slomilo pri pogledu na 'beživotna tijela' stoljetnih hrastova koja su davala hlad, u čijim su se krošnjama gnijezdile i pjevale ptice i čije je lišće šuškalo na vjetru.

Šteta da u Zagrebu više nema takvih umjetnica koje su išle prije svog vremena a koje su imale snage i volje ne samo raditi selfije kao danas već prosvjedovati u javnom interesu, pa makar to bio samo mali interes dijela stanara koji živie u starom dijelu Zagreba. Tako danas, krajem lipnja 2025. nema ni Jagode Kaloper a niti više ijednog živog stabla oko Gliptoteke.