Teško je u Hrvatskoj pronaći donedavno mladu a k tomu atraktivnu osobu s bogatim krim kontekstima kao što je to slučaj s Darijom Vrandečić. U nekim medijima poput Zagreb Newsa ili Večernjeg lista dobila je svojedobno prostor da se predstavi kao uspješna mlada poduzetnica. Tako je u Zagreb Newsu objavljen intervju s njom kao direktoricom agencije za nekretnine Adria-sektor koja je govorila ne samo o prodaji već o i mogućnostima zakupa raznih nekretnina u metropoli. U Večernjem listu pak predstavljen je način na koji je uredila svoj stan a autor članka nije štedio na superlativima. Sve bi to bilo više nego bajkovito da novinari koji prate crnokronikaške događaje nisu pratili optužnicu i suđenje organiziranoj bandi zagrebačkih pljačkaša. Među onima koji su bili obuhvaćeni optužnicom nalazila se i Darija Vrandečić, njezin tadašnji muž Braco Nerovčić ali i neki igrači koji su ostavili snažniji kriminalni trag u metropoli.
Slučaj suđenja za pljačku kontekstiran je u medijima i kroz veliku pljačka splitske vile Željka Keruma. Objavljeno je kako je tada 30-godišnja vlasnica zagrebačke agencije za nekretnine Adria Sektor, provela dva dana u splitskoj policiji na ispitivanju nakon što je nazvala Fani Horvat, nevjenčanu suprugu splitskog gradonačelnika Željka Keruma i zatražila oko 20 tisuća eura za informaciju tko je provalio u Kerumovu vilu u noći s 21. na 22. srpnja 2012. godine. Fani nije prihvatila Darijinu ponudu već je o pozivu izvijestila policiju koja je poligrafskim ispitivanjem utvrdila da je Darija Vrandečić, podrijetlom s otoka Brača, lagala te da nema nikakvih spoznaja koje bi pomogle ustanoviti tko je lopov koji je iz kuće Kerumovih odnio oko 1,8 milijuna kuna u gotovini te vrijedan zlatni nakit.
Tada su mediji podsjetili kako je Vrandečić s bivšim suprugom tijekom 2003. i 2004. godine u više navrata kazneno prijavljena za provale u stanove na području Zagreba i Samobora. Potom je objavljeno i kako je tada zapela u financijske probleme. Očito iz tih problema nije isplivala jer je njeno ime netom objavljeno na sudskoj oglasnoj ploči. Radi se o prijedlogu ovrhe koju je na Općinski građanski sud u Zagrebu poslala HEP Elektra. Nekad razvikana poduzetnica ali i provalnica ostala je toj tvrtci dužna 752,41 kn. Duguje još i za nastale odvjetničke i javnobilježničke troškove 375 kuna. Ovrhu u ime HEP Elektre vodi osječki odvjetnik Domagoj Rešetar. Prema evidenciji HEP Elektre ovršenica im duguje za mjesečne rate za struju u periodu od kolovoza 2020. do veljače 2021. godine.
No, u problemima nije samo ona već i njen bivši suprug Braco Nerovčić. O tome svjedoči dokument s Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Naime, sudac Jure Pezelja 3. prosinca 2019. obustavio je provedbu jednostavnog postupka stečaja nad njegovom imovinom. Uz Nerovčićevo ime upisana je Vrapčanska ulica što je bila bivša adresa Darije Vrandečić. Njoj je ovršni prijedlog slan na njezinu sadašnju adresu, kuću u Ulici Aveniji grada Bologne. Naime, Darija Vrandečić je 2017. godine naslijedila obiteljsku kuću od Nevenke Vrandečić. No, od kad je ona vlasnica upisani su i prijedlozi ovrhe. Očito je za bivše supružnike Vrandečić i Nerovčić sve krenulo nizbrdo kada je podignuta optužnica zbog pljački. Inače, osuđeni Nerovčić dugovao je 918,8 kn u neprekinutom razdoblju od 3074 dana. Financijska agencija RH zbog toga je prestala izvršavati ovrhu nad njim u iznosu 12.640,39 kn.
Nerovčić se oglušio na sudski poziv da dostavi imovinu. Sud je službenim putem pribavio podatke o njegovoj imovini potrošača pa je tako utvrđeno da je tijekom 2019. za prvih deset mjeseci ove godine ostvario oporezivi primitak po osnovi plaće 1.500 kn i 70 kn od imovine i imovinskih prava dok u protekle tri godine nije imao primitaka. Nerovčić je evidentiran kao korisnik dva blokirana a posjedovao je i tzv. zaštićeni račun. Evidentiran je kao suvlasnik nekretnina upisanih u katastarsku općinu Vrapče Novo, četverosobnog stana u potkrovlju površine 94,87 m2, te dvorišnog parkinga od 11,50 m2. Sudac Pezelja je putem sustava e-spisa utvrdio da je Nerovčić pravomoćno osuđen za kaznena djela na štetu tuđe imovine (krađa, oštećenje imovine) te kazneno djelo protiv osobne slobode. Iz toga je zaključio kako se ne može očekivati da će savjesno i pošteno ispunjavati svoje obveze spram vjerovnika za koje je predloženo oslobođenje od obveza.
Sudac je konstatirao kako Nerovčić nije dostavio točan i potpun popis imovine jer nije naveo da je suvlasnik nekretnine (što je također imovina bez obzira što ne podliježe unovčenju u postupcima osobnog stečaja). Zaključio je kako Nerovčić 'svojim postupcima ne odaje osobu za koju se može smatrati da će svoje obveze ispunjavati pošteno i savjesno' . Pozvao se na zakonsku odredbu koja 'propisuje da će sud uskratiti oslobođenje od preostalih obveza potrošača ako je potrošač, među ostalim pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela protiv imovine, protiv gospodarstva ili drugog kaznenog djela koje bi upućivalo na njegovu nesavjesnost i nepoštenje pri ispunjavanju obveza i dužnosti'. Tako je financijski neslavno prošao bivši dvojac Vrandečić - Nerovčič koji je godinama obogaćivao stranice crnih kronika svojim sudioništvom u raznim kriminalnim djelima.
Podsjetimo samo kako su mediji opsežno pratili policijsku akciju i potragu za nepoznatim muškarcem koji je u noći s 21. na 22. srpnja 'ušao u dobro čuvanu rezidenciju splitskog gradonačelnika i iz nje ukrao oko 1,8 milijuna kuna u gotovini te oko 800 tisuća kuna vrijedan zlatni nakit. U utorak je, po nalogu DORH-a, u javnost puštena i snimka s videonadzora na kojoj se vidi muškarac u šilterici za kojeg se sumnja da je povezan s krađom. Činjenica da nema masku, odnosno da je u provalu ušao samo sa šiltericom kao kamuflažom Splićanima govori da je riječ o nekome tko nije iz grada i okolice. ...' - objavljeno je u medijima. Vrandečić je dva dana provela na policiji i ispitivana o tome što zna o pljački Kerumove rezidencije na Mejama, odnosno pljački u kojoj je tadašnji splitski gradonačelnik oštećen za 2,5 milijuna kn jer mu je, osim novca, odnešen i skupocjeni Cartierov nakit.
Ustanovljeno je da nema nikakvu informaciju o lopovu koji je u noći sa 21. na 22. srpnja provalio u rezidenciju Kerumovih na Mažuranićevu šetalištu. Mediji su tada objavili i kako je možda provalnik bivši Darijin muž, Braco Nerovčić, te da je ona prodajom informacije Fani htjela njemu napakostiti i pritom nešto zaraditi, no to se pokazalo netočnim. Potkraj studenog 2017. Slobodna je objavila kako je pala pljačkaška ekipa koja se dovodila u vezu s pljačkom Kerumove vile. Objavljeno je kako je Županijski sud u Zagrebu 'objavio optužnicu protiv Grge Crnkovića (45), Josipa Fliesa (38), Darije Vrandečić (35), Kristine Drahotusky (43) i Tibora Mihaljčuka (32) zbog više djela razbojstva i teške krađe.
Od ovih imena "iskače" ono Grge Crnkovića, svojedobno poznatog kao jednog od okrivljenih u slučaju pljačke poslovnice Zabe u zagrebačkoj ulici Drvinje, kada je ubijen hrabri građanin Dragutin Golik dok je pokušavao zaustaviti razbojnike. Crnković je u lipnju ove godine nepravomoćno oslobođen da je sudjelovao u razbojstvu jer nije bilo dokaza za to. Osim njega, javnosti je postala zanimljiva i Darija Vrandečić, i to nakon što se spominjala u priči oko pljačke kuće bivšega gradonačelnika Splita Željka Keruma. Što se tiče ove najnovije optužnice, Crnković i Vrandečić optuženi su da su se, zajedno s Kristinom Drahotusky, dogovorili da će orobiti dom jednog zagrebačkog pekara. Po optužnici, Drahotusky je preko svojega sina, koji se družio s pekarevim sinom, doznala da obitelj u kući ima veću svotu novca te je to rekla Crnkoviću i Vrandečić.
Kazala im je da će u noći između 24. i 25. listopada 2009. godine cijela obitelj biti na svadbi i da nikoga neće biti u kući, te im je opisala gdje se novac točno nalazi. Te noći, između 19 i 2 sata u noći, Crnković i Vrandečić došli su do pekareve kuće. Ona je ostala sjediti u automobilu paziti da tko ne naiđe i čekati Grgu koji je, stoji u optužnici, obio vrata kuće te došao pravo do spavaće sobe, čija je vrata također nasilno otvorio. Iz ormara je uzeo metalni sef dimenzija 40 x 40 centimetara u kojem se nalazilo 175 tisuća eura i 120 tisuća kuna. S bogatim plijenom izišao je iz kuće i ušao u auto, te su on i Vrandečić podijelili oko milijun i 400 tisuća ukradenih kuna. Vrandečić je također, po istoj optužnici, okrivljena da je s Mihaljčukom u prosincu 2011. godine došla do stana jednog zagrebačkog poduzetnika jer je znala da on ima novca. A doznala je to od poduzetnikove kćeri s kojom se družila te je nabavila originalni ključ stana. Mihaljčuk i ona došli su tog dana do stana i uzeli kuvertu s 55 tisuća eura koje je poduzetnik, koji se bavi građevinarstvom, imao jer je upravo prodao jedan stan' - objavila je potkraj studenog Slobodna Dalmacija.
Još ćemo se malo prisjetiti i uloge Darije Vrandečić u priči o pljački privatne kuće Željka Keruma na splitskim Mejama prije više od pet godina, koja do dana današnjeg nije razriješena. Podsjetimo, toga 23. srpnja 2012. godine, oko tri sata u noći, Kerum je nakon dolaska kući vidio da je imao nepozvanog posjetitelja koji mu je otvorio dva sefa. Sve je trajalo nekoliko minuta, a ništa drugo u kući nije bilo dirano pa je očito provalnik dobro znao gdje se nalaze dragocjenosti. Očito se radilo o profesionalcu jer iza njega nisu ostali nikakvi tragovi, ni otisci prstiju ni bilo što što bi moglo dovesti do njegove identifikacije. Slobodna je objavila i kako je Vrandečić bila dobra prijateljica kume Kerumove supruge. No, tada je Darija u medijima demantirala da je tražila novac od Fani i da ju je uopće zvala.
'Prije svega, ja sam nekažnjavana. Preko svoje agencije imala sam poslovne kontakte s njima, pa me je policija pozvala na obavijesni razgovor jer pozivaju sve koji su bili u nekim odnosima s Kerumom. Uostalom, ne može se tako lako doći do nje, ona je supruga saborskog zastupnika' – rekla je tada novinarima. Na raznim forumima o Vrandečić i Nerovčiću dostupne su razne kontroverzne informacije. No, činjenica je kako je Adria - sektor, tvrtka za nekretnine koju je osnovala i čija je direktorica bila Darija Vrandečić, završila u stečaju 7.svibnja 2018. godine. Nakon provedenog stečaja tvrtka je izbrisana iz registra. Postupak stečaja vodio se na Trgovačkom sudu u Zagrebu - stalnoj službi u Karlovcu.