Sudski proces koji se vodio po privatnoj tužbi ravnatelja Ante Ćorušića protiv Berislava Jelinića zbog neobjavljivanja ispravka u traženom roku pokazuje kako su u Hrvatskoj drakonske kazne kad su posrijedi mediji. Naime, tuženi Jelinić preko svoje odvjetnice tražio je da mu se izrekne opomena. No, sutkinja je tu mogućnost odbila jer se opomene mogu izreći za prekršaje za koje su predviđene kazne do 663,61 eura a za neobjavljivanje nečijeg ispravka u medijima, i to bez pisanog obrazloženja, predviđene su kazne u rasponu od od 260 do 5.300 eura. Zadnjih godina svjedočili smo kako se na prekršajnim sudovima diljem zemlje tretiraju razni prekršaji u rasponu od zlouporaba droga preko nasilja u obitelji do prometnih ili drugih prekršaja. Znakovito je da su mnogi počinitelji raznih težih djela prošli s blagim kaznama pa tako nekako ispada da je jedno od najtežih prekršaja u RH ne objaviti ispravak u medijima u zakonskom roku. S druge strane isti ti moćni akteri koji su neumoljivi kad ustraju u zaštiti svojih osobnih interesa posve lakonski prelaze preko djela koje ozbiljno dovode pod znak pitanja njihov moralni integritet. Primjerice, kada smo nedavno otkrili da ravnatelj Ante Ćorušić nije u imovinsku karticu prijavio velebnu vilu s bazenom svoje supruge i tražili njegovo očitovanje, nismo dobili nikakav odgovor od njega. Slijede detalji.....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Početkom veljače ove godine objavili smo članak pod naslovom: 'CORPUS DELICTI HDZ-ov ravnatelj Ante Ćorušić sakrio u imovinskoj kartici istarsku vilu na koju je njegova supruga dobila bespovratnih 561.412,50 kn iz EU programa, kredit preko HBOR-a i koju rentaju za 2.728 € tjedno -  Nakon što smo pronašli dokaz da je zatajio Povjerenstvu vrijednu imovinu postavlja se pitanje ima li ravnatelj KBC-a Zagreb nekih netransparentnih interesa zbog kojih gura sporni projekt spalionice medicinskog otpada u KBC Rebro'. Prije objave tog članka tražili smo Ćorušićevo očitovanje ali ga nismo dobili. Imali smo samo izjavu njegove supruge liječnice Janje Ćorušić koja je potvrdila navode o vili i dala neka pojašnjenja. Nakon objave članka tražili smo i očitovanje nadležnog povjerenstva koje smo i dobili. To smo objavili u članku pod naslovom: 'NAKON OTKRIĆA IMPERIJALA Povjerenstvo otvara predmet protiv HDZ-ovog ravnatelja KBC Zagreb Ante Ćorušića i poduzima radnje zbog skrivanja milijunski vrijedne istarske vile i OPG-a - Postavlja se pitanje je li voditelj jedine nacionalne bolnice u Hrvatskoj i nesuđeni HDZ-ov ministar zdravstva mislio kako može bez ikakvih posljedica zatajiti tako vrijednu imovinu na koju je njegova supruga dobila bespovratno 561.412,50 kn iz EU programa, kredit preko HBOR-a i koju rentaju za 2.728 € tjedno'.

Nakon objave tih članaka stekli smo utemeljen dojam kako je ravnatelj Ante Ćorušić osoba koja ne komentira činjenice koje mu ne idu u prilog ili drugim riječima kada ga se 'ulovi u prstima u pekmezu'. No, posve drugačije iskustvo s ravnateljem KBC Zagreg imala je druga hrvatska redakcija, odnosno drugi glavni urednik. Naime, na Prekršajnom sudu u Zagrebu sutkinja Katarina Jurišić odlučivala je u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika Berislava Jelinića kojeg je zastupala zagrebačka odvjetnica Marijana Tomić. Jeliniću se sudilo zbog prekršaja iz članka 42. stavak 5. Zakona o medijima povodom optužnog prijedloga privatnog tužitelja prof. dr. sc. Ante Ćorušića kojeg je zastupao odvjetnik Veljko Miljević. Tužba je podignuta 24. lipnja 2022. a sutkinja je 16. siječnja 2023. godine javno objavila presudu. Berislav Jelinić (52) dotad prekršajno nekažnjavan proglašen je krivim 'što kao glavni urednik tjednika „Nacional'' iz Zagreba, ....nakon što je 10. lipnja 2022. zaprimio zahtjev  od prof. dr. sc. Ante Ćorušića  za objavom „ispravka - odgovora na napise u tjedniku „Nacional'' od 17., 24. i 31. svibnja 2022. godine te usprkos upozorenju na moguće pravne posljedice od 13. i 15. lipnja 2022. propustio pisano obavijestiti prof. dr. sc. Antu Ćorušića o razlozima neobjavljivanja zatraženog ispravka - odgovora od 10. lipnja 2022.' - piše u presudi.

Dakle, zbog toga što kao glavni urednik nije pisano obavijestio tražitelja o razlozima neobjavljivanja ispravka, počinio je prekršaj iz članka 42. stavak 5. Zakona o medijima pa mu je sutkinja izrekla kaznu od 260 eura odnosno 1.958,97 kuna. Ukoliko u zakonskom roku od 15 dana po pravomoćnosti presude uplati dvije trećine novčane kazne u korist Državnog proračuna smatrat će se da je kazna u cijelosti uplaćena. Dužan je platiti i  troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 eura / 226,04 kuna. Iz obrazloženja je vidljivo kako je ravnatelj KBC Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić preko odvjetnika Miljeviću podnio optužni prijedlog  na koji se očitovao Jelinić. U pisanoj obrani naveo je 'da u cijelosti poriče počinjenje prekršaja kako mu se to stavlja na teret. U tiskanom izdanju tjednika „Nacional'', broj 1264 od 12. srpnja 2022. na stranici 81, objavljeno je reagiranje ovlaštenog tužitelja zastupanog po odvjetničkom društvu Miljević i partneri j.t.d. Isto reagiranje objavljeno je i na mrežnim stranicama tjednika te je isto vidljivo na dan pisanja pisane obrane 4. studenog 2022. S obzirom na naprijed navedeno stava kako upiranje optužbe da okrivljenik nije ovlaštenog tužitelja pisano obavijestio o razlozima neobjavljivanja ispravka potpuno neosnovano iz jednostavnog razloga što je ispravak, kako ga je zatražio ovlašteni tužitelj, objavljen u pisanom tjedniku „Nacional'' te na elektroničkim stranicama tjednika, u neizmijenjenom obliku pa stoga predlaže da sud donese oslobađajuću presudu.

Ukoliko sud bude stava da  njegovo postupanje predstavlja prekršajno djelo predlaže uzeti u obzir odredbu članka 24.a Prekršajnog zakona koja propisuje da nema prekršaja iako su ostvarena njegova obilježja ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Napominje da iz činjenice da je zahtjevu ovlaštenog tužitelja za ispravkom nesporno udovoljeno jasno proizlazi da nisu prouzročene štetne posljedice, a činjenica da se protiv okrivljenika ni prije pokretanja ovog prekršajnog postupka, a ni poslije, nisu vodili slični prekršajni postupci samo ukazuju na to da je njegovo ponašanje u cijelosti usklađeno s društvenim i pravnim normama, slijedom čega po njegovom stavu ne postoji potreba da bude kažnjen u smislu članka 24.a Prekršajnog zakona. Nadalje navodi da, ukoliko sud bude stava da se u ovom slučaju ne može donijeti oslobađajuća presuda odnosno da se ne radi o beznačajnom prekršaju, ističe da je iz njegovog postupanja razvidno da su ispunjene pretpostavke propisane u članku 38. stavak 2. Prekršajnog zakona.

Navedenom odredbom je propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio posljedice prekršaja. Činjenica da je on u tjedniku „Nacional'' objavio zatraženi ispravak informacije u cjelovitom i neizmijenjenom obliku, kao i činjenica da je navedeni ispravak još uvijek vidljiv na mrežnim stranicama tjednika „Nacional'', ukazuje se na to da su otklonjene sve posljedice eventualno počinjenog prekršaja te se sukladno tome predlaže u slučaju utvrđivanja prekršajne odgovornosti okrivljenika osloboditi od kazne. Ukoliko sud ne uzme u obzir sve iznesene prijedloge obrane, okrivljenik ističe kako je stava da bi se, s obzirom na to da je svrha kažnjavanja među ostalim utjecati na počinitelja i sve ostale da ne čine prekršaje, ista ostvarila i sudskom opomenom odnosno blažom kaznom u konkretnom prekršajnom postupku. U tom smislu ističe da je neosuđivana osoba u smislu konkretnog prekršaja i da mu je ovo prvi put da je suočen s optužbama da bi prekršio bilo koju odredbu Zakona o medijima pa moli sud da sve konkretne okolnosti uzme u obzir uz mogućnost izricanja sudske opomene odnosno blaže kazne' - piše u presudi.

Sutkinja je izvršila uvid u Ćorušićev zahtjev u kojem je on navodio da su u navedenim brojevima 'tjednika Nacional objavljene neistinite i nepotpune informacije i da temeljem članka 56. do 58., a u svezi članka 40 do 42. Zakona o medijima, zahtijeva objavu istog odgovora - ispravka na način precizno određen u članku 42. stavak 2. istog zakona, a iz zahtjeva proizlazi da je isti poslan preporučenom pošiljkom i elektroničkom poštom. Sud je također izvršio uvid u e-mail poruku od 13. lipnja 2022. kojom je punomoćnik tužitelja od okrivljenika zatražio potvrdu primitka navedenog zahtjeva. Punomoćnik tužitelja ponovno je okrivljeniku 15. lipnja 2022. uputio e-mail poruku u kojoj se navodi da u broju 1260 tjednika „Nacional? nije objavljen odgovor - ispravak tužitelja te da će tužitelj u zadanom roku iskoristiti svoje pravo na zaštitu svojih prava sukladno Zakonu o medijima, budući da okrivljenik u roku za objavu nije kao glavni urednik obavijestio tužitelja o razlozima neobjavljivanja istog zahtjeva skrećući pozornost na odredbu članka 62. točka 4. Zakona o medijima. Podneskom od 1. rujna 2022. okrivljenik je putem svoje braniteljice obavijestio sud da je u tiskanom izdanju tjednika „Nacional'' broj 1264 od 12. srpnja 2022. na stranici 81 objavljeno reagiranje ovlaštenog tužitelja koje objavljeno i na mrežnim stranicama istog tjednika.

Na navedeno očitovanje ovlašteni tužitelj se podneskom svog punomoćnika od 26. rujna 2022. očitovao da se protivi navodima iz podneska okrivljenika, budući da na njegovu prekršajnu odgovornost u konkretnom slučaju nema utjecaja činjenica što je predmetni zahtjev tužitelja naknadno objavljen, s obzirom na to da se istoga u konkretnom slučaju tereti za svjesni propust da u zakonskom roku i na zakonit način nije obavijestio ovlaštenog tužitelja o razlozimaneobjavljivanja istog odgovora u zakonom propisanom roku' - piše u presudi. Sutkinja je utvrdila da je regairanje objavljeno tek u petom broju od dana objave članka.  Sud je u postupku također izvršio uvid u ispis s internetske stranice tjednika „Nacional'' o izdanju tjednika u periodu od 7. lipnja do 12. srpnja 2022. iz kojih je vidljivo da je predmetni ispravak objavljen u broju 1264. od 12. srpnja 2022., a od dana podnošenja zahtjeva 10. lipnja 2022. do dana objave izišla su četiri broja odnosno ispravak je objavljen u petom broju. U presudi piše i sljedeće:

'U svojoj završnoj riječi opunomoćenica tužitelja je izjavila da je u dokaznom postupku nesporno utvrđeno da je okrivljenik počinio djelo na način kako mu se to stavlja na teret optužnim aktom, odnosno da je svjesno propustio u zakonitom roku i na zakonit način obavijestiti ovlaštenog tužitelja o razlozima neobjavljivanja zatraženog ispravka, a kako je to predviđeno odredbama Zakona o medijima, a što također posebno proizlazi i iz same obrane okrivljenika u kojoj isti na određeni način priznaje počinjenje predmetnog prekršaja. Slijedom navedenog, predlaže da se donese osuđujuća presuda, a sve radi toga da se okrivljenika uputi da ubuduće ne čini ista ili slična prekršajna djela. U svojoj završnoj riječi branitelj okrivljenika je izjavio da je obrana stava kako iz svih provedenih dokaza nesporno proizlazi kako okrivljenik nije počinio inkriminirano prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret, slijedom čega predlaže da se okrivljenika oslobodi od optužbe. Međutim, ukoliko naslovni sud bude stava da je okrivljenik ipak počinio prekršajno djelo koje mu se stavljana teret, obrana je stava da se u tom slučaju prvenstveno radi o beznačajnom prekršaju, a podredno je stava da bi se u ovom slučaju okrivljenika trebalo osloboditi od kazne, s obzirom na to da je nesporno otklonio posljedice prekršaja.

U svakom slučaju, obrana ističe da je okrivljenik neosuđivana osoba u smislu ovog konkretnog prekršaja pa se stoga ljubazno moli sud da sve navedene okolnosti koje su dosad iznesene u postupku uzme u obzir prilikom donošenja odluke' - piše u presudi.. Sutkinja je zaključila kako je okrivljeni Jelinić 'svojim ponašanjem kritične zgode ostvario bitna obilježja djela prekršaja koje mu se stavlja na teret' i to zato što Ćorušićev ispravak nije objavio odmah u prvom broju već kasnije. Citirala je kako 'odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o medijima propisano je da ispravak mora biti objavljen u prvom, a ako stigne prekasno, u drugom izdanju odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. Sukladno odredbi stavka 5. istog članka propisano je da je glavni urednik dužan u slučaju iz stavka 4. istog članka pisano obavijestiti tražitelja o razlozima neobjavljivanja ispravka, a u roku propisanom za objavu ispravka' - piše u presudi. S obzirom da glavni urednik Nacionala nije tužitelja Ćorušića obavijestio o razlozima neobjavljivanja sutkinja je procijenila da 'je isti ostvario bitna obilježja djela prekršaja koje mu se stavlja na teret'.

Sutkinja je uzela u obzir dotadašnju neosuđivanost okrivljenika kao olakotnost. Izrekla je kaznu u visini novčanog minimuma te istaknula kako je za taj konkretni prekršaj kazna propisana u rasponu od 260 eura do 5.300 eura. 'Sud nije prihvatio prijedlog obrane okrivljenika da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju sukladno odredbi članka 24.a Prekršajnog zakona budući da smatra da stupanj povrede društvene discipline i društvenih vrijednosti nije neznatan u toj mjeri da kažnjavanje okrivljenika ne bi bilo potrebno' - piše u sudskom dokumentu.  Također, nije prihvatila prijedlog Jelinićeve odvjetnice Marijane Tomić da mu se izrekne opomena jer se ista prema zakonu može primijeniti samo 'prema počinitelju kao mjera upozorenja za prekršaj za koji je propisana kao jedina novčana kazna do 663,61 eura, a u konkretnom slučaju za navedeni prekršaj zapriječena je novčana kazna u rasponu od 260,00 do 5.300,00 eura'. Protiv te presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH, u roku od 8 dana po primitku iste.