Na Županijskom sudu u Zagrebu, sutkinja istrage Erna Dražančić odlučivala je 20. svibnja o.g. o molbi za povrat u prijašnje stanje oštećenog kao tužitelja. Ime oštećenika zbog zakonskih razloga nećemo nvoditi. Spomenuti je molbu podnio 23. travnja 2025. po svojoj zagrebačkoj odvjetnici Željki Velić Dvorščak. Sutkinja Dražančić odbacila je molbu za povrat u prijašnje stanje kao nedopuštenu. Iz Obrazloženja je vidljivo kako je oštećeni kao tužitelj podnio  dana 12. ožujka 2024., prijedlog za provođenje dokaznih radnji protiv osumnjičene Nine Kljenak, zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona.

'U prijedlogu za provođenje dokaznih radnji oštećenik kao tužitelji navodi da nastavlja kazneni progon temeljem članka 55. stavak 2. ZKP/08 nakon što je Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu svojim rješenjem broj KP-.../2024 od 16. veljače 2024. odbacilo kaznenu prijavu protiv osumnjičene Nine Kljenak, zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. i 2. KZ/11. 2. Rješenjem suca istrage broj Kir-.../2024 od 1. travnja 2025. odbijen je prijedlog za provođenje dokaznih radnji oštećenog C.G. kao tužitelja zastupanog opunomoćenici Željki Velić Dvorščak, odvjetnici iz Zagreba, podnesen dana 12. ožujka 2024., protiv osumnjičene Nine Kljenak, zbog kaznenih djela iz članka 236. stavak 1. i 2. KZ/11, kao neosnovan.

Navedeno rješenje je dostavljeno punomoćnici oštećenog C.G. kao tužitelja odvjetnici Željki Velić Dvorščak putem e-komunikacije s uputom da protiv istog ima pravo izjaviti žalbu u roku od 3 dana od primitka istog.' - piše u dokumentu. No, kako podnesak pod nazivom "molba za povrat u prijašnje stanje na temelju članka 51. st.1. toč. 10. ZKP" te žalbu oštećenog C.G. kao tužitelja protiv rješenja br. Kir-.../2024 od 1. travnja 2025.' nije stigla pravodobno na sud, odnosno propušten je rok, sutkinja nije uvažila molbu odvjetnice Velić Dvorščak za povrat u priašnje stanje. Sutkinja je to obrazložila na sljedeći način: 'Naime, opunomoćenica oštećenika kao tužitelja se poziva na odredbu iz čl. 51. st.1.toč.10 ZKP prema kojoj oštećenik ima pravo zatražiti povrat u prijašnje stanje, međutim, ta odredba se ne odnosi na konkretnu pravnu situaciju. 10.

Naime, prema odredbi iz čl. 202. st.12.ZKP oštećenik je žrtva kaznenog djela i pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno koje sudjeluju u svojstvu oštećenika u postupku. 11. Prema odredbi iz čl. 202. st.14.ZKP tužitelj je državni odvjetnik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj. 12. Prema odredbi iz čl. 202. st.15.ZKP oštećenik kao tužitelj je tužitelj koji je preuzeo progon od državnog odvjetnika koji nije pokrenuo ili je odustao od kaznenog progona. 13. Pravo oštećenika na podnošenje molbe za povrat u prijašnje stanje je regulirano člankom 56 st.1.i 2.ZKP, a odnosi se na situaciju kad državni odvjetnik 3 odustane od optužbe na raspravi, a uredno pozvani oštećenik na raspravu nije pristupio, zbog čega se smatra da ne želi nastaviti progon.

14. Međutim, predmet odlučivanja u ovom kaznenom predmetu je prijedlog za provođenje dokaznih radnji žrtve koja je preuzela ulogu oštećenika kao tužitelja. 15. Prema odredbi iz članka 58.st.1.ZKP, žrtva koja je preuzela kazneni progon ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državni odvjetnik ima kao državno tijelo. Dakle, sukladno čl. 202. st.14. i 15. ZKP, procesna uloga oštećenika kao tužitelja je slična procesnoj ulozi državnog odvjetnika, odnosno, različita od procesne uloge oštećenika, pa su sukladno tome i različita prava koja ti procesni sudionici imaju u kaznenom postupku. Zbog toga opća odredba iz čl. 51. st.1.toč.10 ZKP prema kojoj "oštećenik ima pravo zatražiti povrat u prijašnje stanje", nije primjenjiva na pravnu situaciju u ovom kaznenom predmetu, u kojem molbu povrat u prijašnje stanje podnosi ovlašteni supsidijarni tužitelj.

16. Pravo oštećenika kao tužitelja na povrat u prijašnje stanje nije Zakonom o kaznenom postupku definirano kao opće pravo, već je ograničeno odredbom iz čl. 57. st.2 u vezi čl. 63. st.2.i 3. ZKP, prema kojoj će predsjednik vijeća ili sudac pojedinac dopustiti povrat u prijašnje stanje ako žrtva koja je preuzela kazneni progon ne dođe na raspravu na koju je bila uredno pozvana, ili joj se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta, zbog čega se smatra da je odustala od progona. U tom slučaju će predsjednik vijeća ili sudac pojedinac dopustiti povrat u prijašnje stanje žrtvi koja iz opravdanog razloga nije mogla doći na raspravu ili pravovremeno izvijestiti sud o promjeni adrese ili boravišta ako u roku od osam dana nakon prestanka smetnje podnese molbu za povrat u prijašnje stanje, time da se nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.

Ovom odredbom, dakle nije regulirano pravo oštećenika kao tužitelja na povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za žalbu. 17. Naime, pravo na povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za žalbu je Zakonom o kaznenom postupku rezervirano za okrivljenika i predviđeno člankom 92. st. 1 i 2.ZKP, prema kojem će sud okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje žalbe protiv presude ili protiv rješenja, dopustiti povrat u prijašnje stanje radi podnošenja žalbe ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijašnje stanje i ako istovremeno s molbom preda i žalbu. Isto će dopustiti sud i branitelju okrivljenika koji u slučaju iz članka 174. stavka 2. ovog Zakona nije iskoristio svoje pravo na žalbu.

Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje. 18. S obzirom da prema odredbi iz članka 58.st.1.ZKP, žrtva koja je preuzela kazneni progon ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državni odvjetnik ima kao državno tijelo, a državni odvjetnik nema pravo na podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za žalbu, niti je takvo pravo oštećenika kao tužitelja predviđeno drugim odredbama Zakona o kaznenom postupku, iz naprijed navedenog proizlazi da je molba za povrat u prijašnje stanje oštećenika kao tužitelja, podnesena po opunomoćenici Željki Velić Dvorščak, zbog propuštanja roka za izjavljivanje žalbe protiv rješenja suca istrage broj Kir-..../2024 od 1. travnja 2025 nedopuštena...' - piše u dokumentu. Oštećenik, slavna američka osoba, ima pravo žalbe u roku od 3 dana po primitku istog i to vijeću Županijskog suda u Zagrebu.