Na Županijskom sudu u Zagrebu, sutkinja istrage Natalija Glumičić Šćekić odlučivala je o prijedlogu tužitelja Nikole Hanžela od 25. svibnja 2023. za provođenje dokaznih radnji protiv osumnjičenog Damira Zorića, zbog kaznenog djela iz članka 146 stavka 1. i 3 Kaznenog zakona. Sutkinja je 5. veljače 2024. odbila kao neosnovan prijedlog oštećenog kao tužitelja Nikole Hanžela za provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja osumnjičenog Damira Zorića zbog kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka iz članka 146. stavak 1 i 3 KZ/11. Iz obrazloženja je vidljivo kako je Hanžel 25. svibnja 2023. putem odvjetnika Frana Olujića iz odvjetničkog društva Olujić,Pezić & partneri podnio prijedlog za provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja osumnjičenog Damira Zorića. Prethodno je Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, 4. svibnja 2023. odbacilo njegovu kaznenu prijavu protiv istog osumnjičenika za citirano kazneno djelo. Podnošenjem prijedloga za provođenje dokazne radnje oštećeni kao tužitelj je preuzeo kazneni progon protiv osumnjičenika. Sutkinja je odbacila prijedlog kao neosnovan.
Hanžel se smatrao oštećenim što je 'Damir Zorić u prostorijama HRT-a, gostujući u emisiji Otvoreno, protivno članku 4. Opće uredbe o zaštiti podataka, ( Uredba EU 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podatka i o slobodnom kretanju takvih podatka te o stavljanju izvan snage direktive 95/46/EZ) nedozvoljeno uporabio neistinite i netočne osobne podatke za Nikolu Hanžeka, na način da je objavio njegovo ime i prezime, svjesno za njega navođenjem identiteta za kojeg je potom koristio i nedozvoljeno uporabio neistinite i netočne osobne podatka koji su takvim njegovim postupanjem postali dostupni drugima i to na način da izrekao odnosno naveo i objavio (citirajući nastavno izjavu osumnjičenika)
„...evo gospodin Nikola Hanžel iz Karlovca je osuđen u aferi Karlovačka banka a Zakon o sportu i Zakon o trgovačkim društvima lijepo kaže tko i kada više ne može biti član Uprave kluba ili sportskog društva za natjecanje...“ pa da bi time ostvario obilježja kaznenog djela iz članka 146 stavak 1 i 3 KZ/11' - piše u dokumentu. Sutkinja je izvršila uvid u spis Općinskog kaznenog državnog odvjetništva 'kao i rješenje tog državnog odvjetništva o odbačaju kaznene prijave protiv osumnjičenog, te je utvrđeno da postupanje i radnje osumnjičenog, a na način kako se tereti prijedlogom ne predstavljaju obilježja kaznenog djela iz članka 146 stavak 1 i 3 KZ/11, pa stoga nema ni osnovane sumnje da bi isti počinio citirano kazneno djelo'.
Citiramo dokument: 'Odredbom članka 146 stavak 1 KZ/11, propisana je kažnjivost za onog tko protivno uvjetima određenim u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, dok je u stavku 3. istog članka, kao kvalificirani oblik tog kaznenog djela propisano da će se kaznom zatvora do 3 (tri) godine kazniti onaj tko prikuplja, obrađuje ili koristi takve osobne podatke koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život te osobne podatke fizičkih osoba o kaznenom ili prekršajnom postupku.
Po ocjeni sutkinje istrage ispravno u rješenju o odbačaju državni odvjetnik navodi kako se u konkretnom slučaju radi o blanketnom kaznenom djelu, za počinjenje kojeg je potrebo da počinitelj izvrši radnje protivno gore citiranoj Uredbi EU, a ista se primjenjuje samo na obradu osobnih podatka koji čine dio sustava pohrane ili su namijenjeni biti dio takvog sustava, sukladno članku 2. Uredbe. Stoga se ovdje ne radi o obradi osobnih podataka u tom smislu, niti bi došlo do zlouporabe osobnih podatka u smislu navedene Uredbe, pa da bi postojala osnovana sumnja na počinjenje ovog kaznenog djela. Ovdje bi se eventualno moglo raditi o kaznenom djelo protiv časti i ugleda, a ne kaznenom djelu iz članka 146 stavak 1 i 3 KZ/11, kao što to oštećenik kao tužitelj stavlja na teret osumnjičeniku, a za koje kazneno djelo se progoni po privatnoj tužbi' - piše u odluci sutkinje istrage Natalije Glumičić Šćekić.
Da je Hanžel uspio u zahtjevu to bi na neki način bilo i uvođenje cenzure na mala vrata jer zacijelo bi se njegovim primjerom vodili i drugi pa više nitko ne bi smio iskazati za nekog drugog da je bio osuđen zbog nekog prekršajnog ili kaznenog djela u sredstvima javnog priopćavanja. Inače, Hanžel je u javnosti znan kao donator bivše predsjednice Kolinde Grabar - Kitarović. Mediji su pisali kako joj je donirao 200.000 kn a ona je pomilovala njegovog kompanjona u aferi Karlovačka banka. Njegovo se ime često spominjalo dok je trajala bitka za prevlast u Dinamu prošle ali i ove godine. Upućeni su tvrdili kako čak on drži sve konce maksimirskog kluba a da je donedavni predsjednik Mirko Barišić samo figura. Mnogi su mu zamjerali stil vladanja, da se ponaša kao mali Mamić a njegovi kritičari su uvijek isticali kako je krenuo kao vozač kamiona i gazda prijevozničke kompanije a onda se debelo obogatio.