Postoji uzrečica koja kaže kako su sva vremena dobra samo da moraju ostarjeti. Naime, mnogi ljudi prirodno osjećaju žal i nostalgiju za prošlim vremenima, a brojni su uvjereni kako je nekad sve bilo bolje. Takav je dojam stvoren, kako je nekad sve bilo romantičnije, manje jalno ili manje problematično, i 70-ih godina prošlog stoljeća kad se snimala emisija 'Mali noćni razgovori'. Gledatelji HRT-a mogli su se kroz dokumentarac 'Okvir za sjećanje' prisjetiti tih davnih vremena u kojem je tadašnja Televizija Zagreb imala moderan ali i šarmantan talk showa prikazan u crno-bijeloj tehnici. Od tada pa do danas brojni gledatelji ali i medijski profesionalci uvjereni su kako je  tada jedan od voditelja te emisije, Dobroslav Silobrčić, postao sinonim za intervju u Hrvata.

U emitiranom dokumentarcu tih dana prisjetili su se i Vojo Šiljak i Dobroslav Silobrčić a mnogima se urezala Silobrčićeva izjava kako nisu kao voditelji bili pakosni a da niti vremena nisu bila takva. U životopisu tog doajena hrvatskog novinarstva i vrsnog intervjuiste piše kako je rođen u studenome 1943.g.  Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti, a karijeru je počeo davne 1966. na Radio Zagrebu kao gradski reporter, sportski izvjestitelj i urednik,. U HRT-ovom dokumentarcu podsjetili su i na 1968. kad je u emisiji „Taksi za Babilon“ Silobrčić započeo sa svojim prvim intervjuima. Od siječnja 1971. bio je jedan je od kreatora emisije „Mali noćni razgovori“, a istodobno i glavni urednik II. programa Radio Zagreba, s kojeg je 1974. prešao na TV Zagreb te postao samostalni urednik Dokumentarnog programa. Vodio je i uređivao serije emisija iz kulture i politike („Dvostruki obrtaj“, „Gost urednik“, „Kultura srca“, „Interview“).

Početkom 90.-ih realizirao je  seriju dokumentarnih emisija na engleskom jeziku „War chronicle“. Od listopada 1992. je u diplomaciji (konzul savjetnik u Trstu, ministar savjetnik pri Svetoj Stolici), od 2004. glasnogovornik Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Potom ga je bivši predsjednik Stjepan Mesić imenovao od 2005. do 2011. za veleposlanika RH u Kraljevini Norveškoj. S te ga je dužnosti opozvao Mesićev nasljednik Ivo Josipović. Već iz spomenutih činjenica vidi se kako je Silobrčić profesionalno utkan u same temelje HRT-a te kako je toj televiziji svojim profesionalizmom i smislom za razgovor davao dignitet desetljećima. Zadnjih godina Silobrčić je radio intervjue za Jutarnji list i Gloriju. No, sve to pobrojano nije u našoj zemlji dostatno da nekoga mimoiđu ovršne nevolje. Često pišemo kako je Hrvatska raj za prisilne naplate i da nitko nije u našoj zemlji utekao nekom ovrhovoditelju.

U takvim člancima sa žaljenjem konstatiramo kako kod nas funkcionira sustav ovrha i troškovi koji idu uz to pa kad bi tako funkcionirali i u drugim poljima, da bismo bili kao švicarska urica. No, nažalost to nije tako. U našoj zemlji brojni su magovi svojih profesija dočekali da pod starost budu suočeni ne samo s prisilnim naplatama već i bankrotima. O tome svjedoče naše liste OVRŠENI i BANKROT. Netom se na prvoj listi našao i legendarni Dobroslav Silobrčić. Nad njim je prisilnu ovrhu započeo HRT i to zastupan po Đini Lukac Novaković i Robertu Švebu. Ovršenik je Dobroslav Silobrčić kojeg HRT tereti za neplaćenu pristojbu u iznosu 53,10 eura.

U dokumentu piše: 'RJEŠENJE O OVRSI Ovršenik nije podmirio dospjelo potraživanje te se radi naplate tražbine ovrhovoditelja iz vjerodostojne isprave i troškova ovoga postupka predlaže donijeti: Nalaže se ovršeniku DOBROSLAV SILOBRČIĆ, OIB: ..., 10000 Zagreb, da ovrhovoditelju Hrvatska radiotelevizija ...... Zagreb, na temelju vjerodostojne isprave i to: izvadak iz poslovnih knjiga, 1, namiri tražbinu u iznosu od 53,10 EUR uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku: • na iznos od 10,62 EUR od 01.09.2024., • na iznos od 10,62 EUR od 01.10.2024., • na iznos od 10,62 EUR od 01.11.2024., • na iznos od 10,62 EUR od 01.12.2024., • na iznos od 10,62 EUR od 01.01.2025., pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine..... u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi, zajedno s odmjerenim troškovima postupka u iznosu od 50,00 EUR uvećanim za zakonske zatezne kamate....'.

Predviđena je i sljedeće: 'Radi naplate tražbine ovrhovoditelja sadržane u nalogu ovršeniku određuje se ovrha na predloženom predmetu i predloženim sredstvom ovrhe.... Ovrha općenito na imovini Sukladno odredbama Ovršnog zakona......'. U dokumentu piše i sljedeće: 'Molimo za sve informacije nazovite Odvjetničko društvo Leko i partneri d.o.o.'. Silobrčiću je poslan i papir na kojem piše: 'Prema prijedlogu za ovrhu za razdoblje 08.-12.2024. Vaš dug iznosi 91,77 EUR. Specifikacija duga: - iznos glavnice za 08.-12.2024. 53,10 EUR - kamata 1,17 EUR - javnobilježnička naknada 12,50 EUR - trošak odvjetnika 25,00 EUR - ukupno 91,77 EUR. Ako u roku od 15 dana od dana slanja obavijesti ne izvršite svoju obvezu na način i u iznosu kako je to naznačeno na ovom nalogu za plaćanje, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi, što će Vam prouzročiti dodatne troškove ovršnog postupka' - piše u dokumentu. Ovršno rješenje je 1. siječnja 2026. potpisala javna bilježnica Vlasta Zajec. A cijeli ovršni postupak završio je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

Na kraju istaknimo kako i ovih Uskršnjih blagdana svjedočimo informacijama kako je potrošačka košarica nikad skuplja. U TV prilozima pojavljuju se intrevjuirani građani koji svjedoče kako nikad nije bilo skuplje, kako su cijene grozne, a stručnjaci upozoravaju na rastuću inflaciju. U Euro zoni postali smo zemlja koja od uvođenja eura bilježi sve veću inflaciju i porast cijena. Iako Vlada nastoji limitirati troškove energenata, hrane i režije su drakonski poskupjele pa ih ne mogu plaćati čak ni umirovljenici s visokim primanjima u koje zacijelo spada i legenda TV i općenito novinarstva te bivši diplomat Dobroslav Silobrčić. Nažalost, kad u našoj zemlji cijene osnovnih troškova života dođu u sklad s plaćama i penzijama onda će i segment ovršnih i bankrotih postupaka doći u realne a ne megalomanske okvire u smislu znamenki. No, to je teško zamislivo poglavito u zemlji u kojoj sudska ploča svjedoči kako su među ovršenima sve više i brojni radnici iz Azije koji su došli u 'obećanu zemlju' Hrvatsku.