Krajem prosinca 2025. objavili smo ČLANAK: 'NIJE MU LAKO Dino Drpić u teškoj situaciji, stalno mu stižu ovrhe zbog režija za stanove koje dijeli s Nives Celzijus, i država je legla s hipotekom od 100 tisuća eura'. Iz podnaslova je jasnije o čemu se tu radi. Naime, napisali smo: 'Mnoge tvrtke Zagrebačkog holdinga račune ispostavljaju samo na jednog od suvlasnika, obično po abecednom kriteriju, tako i računi za zgradu u Šestinama stižu na ime bivšeg nogometaša iako je polovična vlasnica njegova bivša supruga'. No, dok Drpić grca u raznim ovrhama koje dolaze zbog režija za stanove u urbanoj vili koje dijeli po pola s bivšom suprugom Nives Celzijus, o čemu smo pisali i u ovom ČLANKU, dotle je i on pokušao sudski postupak preokrenuti u svoju korist. O tome svjedoči ČLANAK iz prosinca 2023.: 'Dino Drpić u bici života, bivšu zvijezdu Dinama gonili su kamatari, tužila ga Nives Celzijus, stizale su mu ovrhe i suđenje zbog droge a onda je odlučio uzeti stvar u ruke!'.
Naime, tada smo pisali kako je Drpić tužio Zagrebačku banku i B2 Kapital. Inače, vlasnički list zgrade u kojoj se nalaze stanovi Drpić i Zeljković, odnosno Celzijus, svjedoče kako je tamo upisano više hipoteka. Jedna je Zagrebačke banke upisana u rujnu 2011. u iznosu 100.000 eura, druga je upisana u kolovozu 2007. u iznosu od 9,5 milijuna kuna i to u korist B2 Kapitala a treća je upisana u lipnju 2014. s ovršivošću tražbine u korist Republike Hrvatske i tou iznosu 777.031,61 kuna. Prema podacima iz vlasničkog lista Drpić i Zeljković, odnosno Celzijus, kako se pjevačica predstavlja, upisani su kao polovični vlasnici dva 4-sobna stana, jedan ukupne površine 97,30 čm, a drugi ukupne površine 117,23 čm.
Na oba stana upisana je ovrha i to na sljedeći način: 'Zaprimljeno 26.02.2015. broj Z-8700/15 Temeljem rješenja o ovrsi posl.br. Ovr-284/15 od 16. veljače 2015. zabilježuje se ovrha utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom navedene nekretnine, namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine, ispražnjenjem nekretnine i predajom iste kupcu Zaprimljeno 26.02.2015. broj Z-8700/15 Temeljem rješenja o ovrsi posl.br. Ovr-284/15 od 16. veljače 2015. zabilježuje se ovrha utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom navedene nekretnine, namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine, ispražnjenjem nekretnine i predajom iste kupcu.' Inače, zagrebačka tvrtka B2 Kapital koja je upisana kao ovrhovoditelj reklamira se kao tvrka koja 'pruža cjelovita rješenja za nenaplativa potraživanja'.
Oni se bave otkupom dospjelih potraživanja te na web stranici navode: 'Prenošenjem potraživanja Vaših dužnika na B2 Kapital d.o.o. osiguravate brzu naplatu, likvidnost, ne zadužujete se...'. U svakom slučaju Nive Celzijus zagrizla je krupan zalogaj kad se odlučila na sudski postupak. No, ishod koji očekuje a to je da skine teret hipoteke i ovrhe sa svoje polovice stanova je golem pa ne čudi da se odlučila na taj korak. U nastavku ćemo citirati presudu Županijskog suda u Splitu koje je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca tog suda i to dr. sc. Ivana Tironija, kao predsjednika vijeća, Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Daniele Pivčević, kao članice vijeća. Oni su dakle odlučili 'u pravnoj stvari tužiteljice Nives Zeljković iz Zagreba koju zastupa punomoćnik Igor Radelić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika pod 1. B2 KAPITAL d.o.o. iz Zagreba, kojeg zastupa punomoćnik Evelin Jakopović, dipl.iur., pod 2. Dine Drpića iz Zagreba i pod 3. DDM INVEST III AG iz Švicarske, kojeg zastupa punomoćnik Nenad Grof, odvjetnik iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom'.
Naime, to je sudsko vijeće odlučivalo o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem P-561/2021-68 od 3. srpnja 2024.. Na sjednici vijeća održanoj dana 17. rujna 2025. donijeli su sljedeće rješenje - citiramo: 'Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem P-561/2021-68 od 3. srpnja 2024., kao i rješenje o trošku u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke i predmet se u tom ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.'. Citiramo i Obrazloženje: '1. Prvostupanjskom presudom je odbijen tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se proglasi nedopuštenom ovrha koja se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-1539/2015 u odnosu na 1/2 dijela nekretnina kako su navedene u izreci ove presude.2. Rješenjem o trošku odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška (točka III. izreke).
3. Tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu i rješenje o trošku pod točkom III. izreke i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se isti u pobijanom dijelu ukinu. 4. Prvotuženik je odgovorio na žalbu tužiteljice protiveći se svim žalbenim navodima i s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana. Zatražio je i trošak odgovora na žalbu. 5. Žalba je osnovana. 6. Rješenjem suda prvog stupnja broj Ovr-1539/2015 od 18. svibnja 2021. tužiteljica je upućena kao treća osoba pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na 1/2 dijela nekretnina pobliže opisanih u izreci prvostupanjske presude. 7.
Tužiteljica je u tužbi navela da je ovrha nedopuštena jer je suvlasnica u 1/2 dijela nekretnina koje su predmet ovrhe, a zasnivanje hipoteke nad nekretninama izvršeno bez njezinog znanja i suglasnosti. 8. Iz dokumentacije priložene u spisu Ovr-1539/15 i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je prednik prvotuženika Zagrebačka banka d.d. kao kreditor sklopila sa korisnikom kredita Dinom Drpićem, Antom Drpićem kao sudužnikom, te založnim dužnicima GOG Gradnja d.o.o. i Jerom Golemom dana 3. kolovoza 2007. Ugovor o namjenskom kreditu za kupnju nekretnine-stana sa zasnivanjem založnog prava na nekretninama založnih dužnika kako su navedene u izreci prvostupanjske presude, te je u korist davatelja kredita-Zagrebačke banke d.d. na tim nekretninama upisano založno pravo dana 23. kolovoza 2007. uz odobrenje drugotuženika i založnih dužnika; da je presudom zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj
Ob-588/217-18 od 3. svibnja 2018. utvrđeno kako predmetne nekretnine čine bračnu stečevinu tužiteljice i drugotuženika i to za po 1/2 dijela; da je drugotuženik u zemljišnim knjigama upisan kao samovlasnik ovih nekretnina; da su nakon kupnje predmetnih nekretnina u posjed istih stupili tužiteljica i drugotuženik. 9. Osnovom navedenih utvrđenja zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva za sada se ne može prihvatiti kao pravilan budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja sve činjenice relevantne za pravilnu odluku u ovom sporu nisu u potpunosti utvrđene.
10. Kako niti jedna od stranaka nije dostavila ugovor o kreditu nejasno je da li je i tužiteljica sudjelovala u plaćanju kredita te ako jest u kojem svojstvu (kao sudužnik ili u nekom drugom svojstvu). 11. Nadalje, odlučno pravno pitanje za ovu parnicu je ima li tužiteljica takvo pravo koje sprječava ovrhu, tj. namirenje novčane tražbine prvotuženika kao ovrhovoditelja odnosno ima li tužiteljica pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na nekretninama koje su predmet zaloga radi namirenja tražbine prvotuženika u ovršnom postupku koji se vodi pod brojem Ovr-1539/2015, a s čime se sud prvog stupnja uopće nije bavio. 12. Nadalje, predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, odnosno da je zlouporabio svoje pravo (pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 22. veljače 2018. broj Su-IV-4/18-4, kao i iznijeto u odluci broj Rev – 1678/2017-2 od 18. srpnja 2018.).
13. Pored toga, prema stajalištu iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011. u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir osobite okolnosti svakog konkretnog slučaja, valjanost pravnog posla sklopljenog po (samo) jednom bračnom drugu u odnosu na treće osobe (u ovom slučaju stjecatelja založnog prava na nekretnini), predmet kojeg je zajednička imovina bračnih drugova mora se procjenjivati ovisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika određenog pravnog odnosa, uključujući i bračnog druga koji nije bio sudionik tog odnosa. Navedeno pravno stajalište Ustavni sud je potvrdio i u svojoj kasnijoj odluci broj: U-III-1719/2014 od 10. prosinca 2015.
14. U okolnostima kada su dva sudionika određenog pravnog odnosa savjesna, odnosno kada je jedan od njih treća osoba – stjecatelj u dobroj vjeri, a druga je bračni drug koji nije bio sudionik pravnog posla, polazeći od svrhe i značaja odredbi o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige, prednost u zaštiti stečenog prava ima treća savjesna osoba koja se poziva na načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Dakle, u takvom utvrđenju radilo bi se o stjecanju založnog prava na nekretnini kao da na njoj ne postoje suvlasnička prava bračnog druga koji nije bio sudionik tog odnosa, te koji u tom trenutku nije bio upisan. 15. Međutim, na strani banke ne bi se ostvarile pretpostavke stjecanja u dobroj vjeri ako je imala dovoljno razloga s obzirom na okolnosti posumnjati u to da nekretnine za koje je predložena ovrha prodajom radi namirenja njene tražbine ne pripadaju isključivo onom bračnom drugu po kojem je sklopljen pravni posao.
16. Slijedom toga za pravilnu ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, odnosno o mogućnosti provedbe ovrhe na spornoj nekretnini koja je dijelom i bračna stečevina, potrebno je utvrditi savjesnost ili nesavjesnost (dobru vjeru) svih sudionika predmetnog pravnog posla, pa tako i tužiteljice. 17. Obzirom na navedeno, kako je zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, valjalo je pozivom na odredbu članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu kao i rješenje o trošku pod točkom III. izreke (članak 380. točka 3. ZPP-a) i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. 18. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud raspraviti ono na što je u ovoj odluci ukazano, nakon čega će ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice, a time i o ukupnim troškovima postupka i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na osnovu rezultata cjelokupnog postupka - odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP-a.' - piše u rješenju od 17. rujna 2025. koju potpisuje dr. sc. Ivan Tironi.
Ovo Rješenje Drpiću je objavljeno preko sudske e-oglasne ploče. Uz isto mu je poslan i poziv koji citiramo: 'PRAVNA STVAR TUŽITELJ: Nives Zeljković, OIB ...., 10000 Zagreb zastupane po punomoćniku Igor Radelić TUŽENIK: B2 KAPITAL d.o.o. za poslovne usluge, OIB 5....., 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku Blaženka Ćulap; Dino Drpić, OIB ...., 10000 Zagreb RADI: Ovrhe - spor
P O Z IV ZA GLAVNU RASPRAVU
Pozivate se na glavnu raspravu u gornjem predmetu koja će se održati 23. siječnja 2026. u 09:00 sati, soba broj 207/II.Ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne dođe tuženik, a uredno su pozvani, rasprava će se održati s prisutnom strankom (članak 295. stavak 1. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19, 80/22;114/22 – dalje: ZPP).Ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu (članak 295. stavak 2. ZPP-a).
Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka (članak 299. stavak 2. ZPP-a).Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno gore navedenom, sud neće uzeti u obzir (članak 299. stavak 3. ZPP-a).' - piše u pozovu koji je u Zagrebu 5. prosinca 2025. potpisala sutkinja Martina Klanac.
Inače, Drpić nerado preuzima pozive a i proces koji je protiv njega pokrenula Nives Zeljković kako bi se uknjžila na luksuzne stanove koji su predmet i ove ovrhe izgubio je zbog ogluhe, naime na sudu se nije niti pojavljivao niti preuzimao pozive. No, zato je Nives odlučna u sudskim bitkama. Kao što smo istaknuli i nagradu Kiklop izborila je ovršnim postupkom protiv udruge koja ju dodjeljuje. Inače, taj je nakladnik 'Gole istine' skončao u stečaju a vodile su ga osobe koje su spominjane u sudskom postuku protiv osuđenog makroa Panče o čemu smo pisali u ovom ČLANKU. Nives je uspješno odvela u stečaj i svoju tvrtku o čemu više možete saznati OVDJE. NO, ranije smo pisali i kako je gone na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu zbog nedozvoljenog poticanja na pušenje. Provjerili smo ishod tog postupka nakon objavetog ČLANKA i preko sustava E-predmet saznali smo kako je Nives osuđena za to djelo. No, na ročišta se nije odazivala pa je dva puta ispisan nalog za njeno dovođenje. Prethodno je izgubila i sudsku bitku koju je kroz kaznenu tužbu poveo njen biološki otac koji ju je tužio za klevetu i proces dobio. Naime, Spaso Čanković, ili Anej Sam kako se sada zove, tužio je svoju kći jer je izjavila kako ju je predstavljao kao ljubavnicu dok je još bila dijete. O tome smo više pisali u ranijem ČLANKU.