Kad brojni mediji u našoj zemlji objave sretne vijesti o životu i podvizima obitelji Nives Celzijus, kojoj se u takvim objavama odnedavno redovito pridružuje i kćer Taisha, mnogi pomisle kako toj pjevačici i zvijezdi hrvatskih sapunica u životu samo cvjetaju ruže. Poglavito kad vide njene objave u kojima promovira svakodnevnu vježbu i demonstrira elastičnost unatoč godinama koje sve neumoljivo sustižu. Mnogi se raznježe kad pročitaju kakav sklad vlada između Nives, Taishe, Dine i Dinine nove izabranice, poglavito jer svi žive pod istim krovom ali u različitim stanovima u urbanoj vili u zagrebačkim Šestinama. Takve objave u javnost sve češće preko svojih profila na društvenim mrežama odašilje i Taisha.
Podsjetimo na jednu od takvih njenih objava na Instagramu popraćenoj slikama s proslave mature: 'Kao klinka nacrtala sam savršenu obitelj. Tata, mama,Leone i ja. Mama i ja smo pomalo bajkovito imale predivne haljine i kosu ko Zlatokosa. Svi smo se držali za ruke, nasmijani od uha do uha, pod zrakama jednako tako nasmijanog sunca. Uvijek kada bi pričali o savršenoj obitelji, imala sam u glavi crteže djece i njihovih obitelji, još uvijek nesvjesne stvarnog života, koje u obitelji vide samo radost, ljubav i sigurnost. Ne vide tugu koju potiho možda nose njihovi roditelji, probleme koje ih muče, predbacivanja, ljubomoru. Danas kada gledam ovu sliku obitelji ,znam da nije kao sa crteža. Nije savršena.
Nedostaje Leone, koji je sad u tim frajerskim godinama pa mu je djetinjasto doći na sestrinu maturalnu. Ali opet, jednako je bajkovita. Mama, tata, njegova djevojka Ines i ja u zajedništvu o kojem drugi mogu samo sanjati. U zajedništvu u kojem maćeha, nema onu nezahvalnu ulogu iz bajke jer je nježna i brižna. U zajedništvu u kojem se svi poštuju, vole, druže i pomažu. Razmišljam jutros koliki je blagoslov imati takvu obitelj, znaš da su uvijek uz tebe, na svaki tebi važan dan i da nemaš bojazni kao mnogi drugi nažalost, kako ćeš spojiti obe strane, kako će se ponašat, hoće li biti incidenata, hoće li se izbjegavati cijelo veče. Moji su došli zajedno, otišli zajedno. Skoknuli usput na večeru da i oni proslave važan dan. I zato slika moje obitelji nije savršena, ona je savršenija od savršenstva. '. - objavila je Taisha.
Zacijelo hvale vrijedan angažman poglavito uzme li se u obzir koliko je kod nas parova, posebno poznatih, koji su se necivilizirano rastali pa su svoje imovinske i druge sporove rješavali preko medija i sudova. Doduše, i Nives je već dva puta pokrenula spor protiv bivšeg muža Dine Drpića. Jedan je uspješno okončan u njezinu korist i zahvaljujući tom sporu 2017. uknjižila se kao polovična vlansica etaža u urbanim vilama u Šestinama, a koje su dotad glasile samo na Dinu. No, na etažama je bilo upisano više založnih prava, a najveća je bila hipoteka B2 kapitala teška 9,5 milijuna kn. Inače ta je hipoteka upisana kao kredit Zagrebačke banke, jer je ta banka kreditirala Drpićeve građevinske pothvate u zagrebačkim Šestinama.
Hipotekarni kredit ZABA je upisala 23. kolovoza 2007. godine, a B2 kapital je isti dug preuzeo Ugovorom o ustupu prijenosa prava i tražbine od 6. srpnja 2018. g. Iako je Nives postala suvlasnica jednog 4-sobnog i drugog 3-sobnog stana presudom zbog ogluhe još 2017. godine. Naime, Dino Drpić se nije pojavio na sudu pa je presuđeno u njenu korist. Iako je na tim luskuznim stanovima postojala upisana hipoteka još od 2007. hrabro se odvažila na sudski spor prkoseći hipotekarnim i ovršnim činjenicama. Iako je spor koji je pokrenula protiv B2 Kapitala i bivšeg muža Dine Drpića izgubila 3. srpnja 2024. na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, nije se dala smesti već je preko odvjetnika ustala sa žalbom.
Njenu je žalbu 30. rujna 2025. prihvatio Županijski sud u Splitu kao što se vidi iz našeg prethodnog ČLANKA. Tako je postupak ponovno vraćen istoj sutkinji Martini Klanac na Općinski sud u Novom Zagrebu. S obzirom na brojnost takvih i sličnih postupaka u kojima se osporavaju ovrhe ili traži ništetnost, a gdje su tužitelji u pravilu bivši, stanari ili fiktivni bračni parovi, koji takvim postupcima nastoje izbjeći ovrhe nad polovicama nekretnina, ponovit ćemo argumentaciju iz presude višeg suda koji je pogodovao Nive Zelković, alias Celzijus.
U presudi splitskog Županijskog suda sudac Ivan Tironi je naveo: 'Prvostupanjskom presudom je odbijen tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se proglasi nedopuštenom ovrha koja se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-1539/2015 u odnosu na 1 dijela nekretnina kako su navedene u izreci ove presude. 2. Rješenjem o trošku odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška (točka III. izreke). 3. Tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu i rješenje o trošku pod točkom III. izreke i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se isti u pobijanom dijelu ukinu.
4. Prvotuženik je odgovorio na žalbu tužiteljice protiveći se svim žalbenim navodima i s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana. Zatražio je i trošak odgovora na žalbu.
5. Žalba je osnovana. 6. Rješenjem suda prvog stupnja broj Ovr-1539/2015 od 18. svibnja 2021. tužiteljica je upućena kao treća osoba pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na 1/2 dijela nekretnina pobliže opisanih u izreci prvostupanjske presude.
7. Tužiteljica je u tužbi navela da je ovrha nedopuštena jer je suvlasnica u 1/2 dijela nekretnina koje su predmet ovrhe, a zasnivanje hipoteke nad nekretninama izvršeno bez njezinog znanja i suglasnosti. 8. Iz dokumentacije priložene u spisu Ovr-1539/15 i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je prednik prvotuženika Zagrebačka banka d.d. kao kreditor sklopila sa korisnikom kredita DZ, GZ kao sudužnikom, te založnim dužnicima GOG Gradnja d.o.o. i VZ dana 3. kolovoza 2007.
Ugovor o namjenskom kreditu za kupnju nekretnine-stana sa zasnivanjem založnog prava na nekretninama založnih dužnika kako su navedene u izreci prvostupanjske presude, te je u korist davatelja kredita-Zagrebačke banke d.d. na tim nekretninama upisano založno pravo dana 23. kolovoza 2007. uz odobrenje drugotuženika i založnih dužnika; da je presudom zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ob-588/217-18 od 3. svibnja 2018. utvrđeno kako predmetne nekretnine čine bračnu stečevinu tužiteljice i drugotuženika i to za po 1 dijela; da je drugotuženik u zemljišnim knjigama upisan kao samovlasnik ovih nekretnina; da su nakon kupnje predmetnih nekretnina u posjed istih stupili tužiteljica i drugotuženik.
9. Osnovom navedenih utvrđenja zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva za sada se ne može prihvatiti kao pravilan budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja sve činjenice relevantne za pravilnu odluku u ovom sporu nisu u potpunosti utvrđene. 10. Kako niti jedna od stranaka nije dostavila ugovor o kreditu nejasno je da li je i tužiteljica sudjelovala u plaćanju kredita te ako jest u kojem svojstvu (kao sudužnik ili u nekom drugom svojstvu).
11. Nadalje, odlučno pravno pitanje za ovu parnicu je ima li tužiteljica takvo pravo koje sprječava ovrhu, tj. namirenje novčane tražbine prvotuženika kao ovrhovoditelja odnosno ima li tužiteljica pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na nekretninama koje su predmet zaloga radi namirenja tražbine prvotuženika u ovršnom postupku koji se vodi pod brojem Ovr-1539/2015, a s čime se sud prvog stupnja uopće nije bavio.
12. Nadalje, predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, odnosno da je zlouporabio svoje pravo (pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 22. veljače 2018. broj Su-IV-4/18-4, kao i iznijeto u odluci broj Rev – 1678/2017-2 od 18. srpnja 2018.). 13. Pored toga, prema stajalištu iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011. u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir osobite okolnosti svakog konkretnog slučaja, valjanost pravnog posla sklopljenog po (samo) jednom bračnom drugu u odnosu na treće osobe (u ovom slučaju stjecatelja založnog prava na nekretnini), predmet kojeg je zajednička imovina bračnih drugova mora se procjenjivati ovisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika određenog pravnog odnosa, uključujući i bračnog druga koji nije bio sudionik tog odnosa.
Navedeno pravno stajalište Ustavni sud je potvrdio i u svojoj kasnijoj odluci broj: U-III-1719/2014 od 10. prosinca 2015. 14. U okolnostima kada su dva sudionika određenog pravnog odnosa savjesna, odnosno kada je jedan od njih treća osoba – stjecatelj u dobroj vjeri, a druga je bračni drug koji nije bio sudionik pravnog posla, polazeći od svrhe i značaja odredbi o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige, prednost u zaštiti stečenog prava ima treća savjesna osoba koja se poziva na načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Dakle, u takvom utvrđenju radilo bi se o stjecanju založnog prava na nekretnini kao da na njoj ne postoje suvlasnička prava bračnog druga koji nije bio sudionik tog odnosa, te koji u tom trenutku nije bio upisan.
15. Međutim, na strani banke ne bi se ostvarile pretpostavke stjecanja u dobroj vjeri ako je imala dovoljno razloga s obzirom na okolnosti posumnjati u to da nekretnine za koje je predložena ovrha prodajom radi namirenja njene tražbine ne pripadaju isključivo onom bračnom drugu po kojem je sklopljen pravni posao. 16. Slijedom toga za pravilnu ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, odnosno o mogućnosti provedbe ovrhe na spornoj nekretnini koja je dijelom i bračna stečevina, potrebno je utvrditi savjesnost ili nesavjesnost (dobru vjeru) svih sudionika predmetnik pravnog posla, pa tako i tužiteljice....'.
Znakovito je kako u Hrvatskoj različiti sudovi potpuno različito sude u sasvim sličnim predmetima. Tako je primjerice bivša supruga zadarskog poduzetnika i vinara, inače kuma Sanaderovog glasnogovornika Ratka Mačeka, pokušala ustati s istom argumentacijom kao i Nives Celzijus u svojoj tužbi kako bi proglasio ovrhu nedopuštenom nad njenom polovicom nekretnine. O tome smo pisali u ČLANKU: 'IZGUBLJENA DUGOGODIŠNJA PARNICA Kum Ratka Mačeka založio vilu zbog kredita, tužila zbog ništetnosti ugovora i bivšeg supruga i HPB tvrdeći da je njen potpis falsificiran'. No, ona je presudu pravomoćno izgubila, o čemu svjedoči i konačna presuda Vrhovnog suda od 19. ožujka 2024. g.
Tako se vidi kako je u Hrvatskoj neujednačena praksa što mnoge građane potpuno zbunjuje jer se ne provodi jedinsvetna pravda i zakon na cijelom teritoriju RH već sve ovisi o raspravnim sucima i sudačkom vijeću. No, sretna je okolnost da je ročište koje je bilo zakazano za 22. listopada ove godine - odgođeno. Preko e-predmeta vidljiv je podneska tužiteljice. Dodajmo kako odgoda ide na ruku i tužiteljici i tuženom Dini Drpiću jer što se više odgađa taj proces, odgađa se i ovrha B2 kapitala. A da ne bi bilo sve ružičasto ipak se pobrinula neumoljiva zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja.
Oni su netom Dini Drpiću poslali ovršni zahtjev kojim traže da u roku osam dana podmiri dospjeli dug u iznosu 45,33 eura. U dokumentu piše: 'Ovrha općenito na imovini Sukladno odredbama Ovršnog zakon'. Mora platiti i trošak javnog bilježnika. Iz dostavljene dokumentacije vidljivo je kako Drpić duguje za sve račune za vodu od svibnja do rujna 2025. g. Inače, već smo pisali kako Drpiću stalno stižu prisilne naplate koje mu se u pravilu objavljuju preko sudske ploče. Zanimljivo je kako se iz računa vidi da se odnose na stanove koje dijeli po pola s Nives no očito računi glase samo na njega pa tako je samo on učestala meta ovrha.