Potkraj 90-ih godina Vinko Brnadić bio je moćni političar kao četvrti po redu predsjednik dubrovačkog općinskog odbora HDZ-a te šef NO-a Dubrovačke banke. Njegov sunovrat počeo je nakon što se bivši šef te banke Neven Barač odlučio 'outati' Ivi Pukaniću i ispričati sve što je znao o tajnom ortakluku petorice ortaka među kojima je i sam bio. Brnadić se očito više nikad nije oporavio od te afere niti od pada desne političke grupacije kojoj je pripadao.Već smo u travnju 2021 pisali kako ga je stisnula ovrha. Radilo se o članku 'SVE SE VRAĆA SVE SE PLAĆA HEP nakon Sandre Benčić i Vedrana Mlikote pokrenuo ovrhu i protiv dubrovačkog ortaka - Devedesetih je krug ortaka iz afere Dubrovačka banka drmao Hrvatskom a dva desetljeća poslije jedan od ortaka opet je dospio na sud'. No krajem listopada prošle godine ime Vinka Brnadića objavljeno je i na sudskoj ploči zbog neuspjelog prijedloga Financijske agencije da se nad njim provede osobni bankrot.

O tome svjedoči rješenje Općinskog suda u Dubrovniku. Viša sudska savjetnica Ana Poljanić odlučivala je 23. lipnja 2022. o Fininom prijedlogu provođenja jednostavnog postupka stečaja nad imovinom Vinka Brnadića. Tada je odbila Finin prijedlog. Iz obrazloženja je vidljivo kako je 4. listopada 2021. dubrovački sud zaprimio taj prijedlog. Sutkinja je konstatirala kako se jednostavni postupak stečaja potrošača može provesti ako 'ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 20.000,00 kuna s osnova glavnice'.... te ako je 'razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje neprekinuto trajalo duže od tri godine. Uvidom u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje utvrđeno je da na dan 23. lipnja 2022. Vinko Brnadić imao evidentiran dug od 503.498,60 kuna.

U dokumentu piše kako je 'FINA prestala izvršavati temeljem čl. 12. ZPONS-a u iznosu od 546 673,71 kunu, a osnova koje Fina prestala izvršavati sukladno zahtjevu ovrhovoditelja ili odluci nadležnog tijela u iznosu od 36 497,76 kn'. Sudska savjetnica je konstatirala 'Kako je uvjet da bi se postupak proveo nad potrošačem taj da iznos evidentiranih glavnica osnova za plaćanje ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, a ovdje je iznos evidentiranih glavnice viši od propisanog maksimuma, nije ispunjen jedan od dva kumulativno određena uvjeta za provedbu postupka'. To je rješenje objavljeno na sudskoj ploči krajem 2022. godine. No, nije samo Brnadić koji je 90-ih bio nesporni moćnik 'pao na tjeme'. Sudeći po ovrhama koje su upućene na imena sinova pokojnog bankara Nevena Barača te njegove udovice ni njima ne cvjetaju ruže.

Bankar Barač kojeg nazivaju i ocem moderne hrvatske odbojke  umro je 21. rujna 2015. godine i iza njega je ostala supruga Ana te sinovi Trpimir i Zdeslav Barač. Zdeslav je poznat i kao bivši predsjednik Odbojkaškog saveza Hrvatske. Trpimira Barača ovršno je na sud najprije poslala tvrtka Fugger zbog duga u iznosu od 6.743,40 kn. Radilo se o neplaćenim pričuvama toj tvrtci za stan u zgradi u Ulici kneza Višeslava u Zagrebu. Dugovao je za neplaćenu pričuvu čak od ožujka 2021. Uz ime Trpimira Brača bila je upisana adresa luksuzne vile u Lozici kraj Dubrovnika. Ta je vila postala poznata po sporu koju je sin pokojnog bankara Barača vodio s kontroverznim Rusom koju je vilu iznajmio ali nije htio plaćati najamninu i režije. No, sada je nasljednike Nevena Barač sustigla astronomska ovrha za neplaćenu vodu u Dubrovniku za nekretninu u Ulici Andrije Hebranga.

Solidarno za neplaćene račune terete se udovica Ana Barač te braća Zdeslav i Trpimir Barač. Radi se o dugu o čak 12.795,50 kn uvećanim za zakonske zatezne kamate. Ovršenike se poziva na plaćanje u roku 8 dana, potom slijedi pokušaj prisilne naplate s računa a ako to ne uspije poduzet će se ovrha sukladno odredbama Ovršnog zakona. Uz ime Zdeslava Barača u dokumentu je upisana zagrebačka adresa u Vidovečkoj ulici. Prema evidenciji dubrovačkog Vodovoda Baračevi nasljednici račune za vodu nisu plaćali od ožujka 2017. godine. Zacijelo im sada neće biti lako podmiriti tako golemi dug koji se nakupio kroz godine neplaćanja. Ova priča pokazuje kako su nekadašnji gospodari i top imena hrvatske gospodarske, političke i medijske scene doživjeli pad kao u onoj narodnoj 'tko bi gori sad je doli'.