U uvodu sudskog dokumenta koji se odnosi na čak 3 bivša HDZ-ova ministra, jednog potpredsjednika Vlade i druge piše sljedeće: 'Odbijaju se kao neosnovani prijedlozi braniteljice I okrivljenog Darka Horvata odvjetnice Višnje Drenški Lasan, branitelja III okrivljenog Tomislava Tolušića odvjetnika Ivana Stanića, branitelja VI okrivljenog Borisa Miloševića odvjetnika Ante Nobila, branitelja VII okrivljenog Josipa Aladrovića odvjetnika Nikole Mandića i branitelja VIII okrivljenog Damira Juzbašića odvjetnika Šime Mataka za izdvajanjem iz spisa predmeta kao nezakonitih dokaza svih dokaza koji su navedeni pod rednim brojevima 1. do 310. u popisu dokaza na kojima se temelji optužnica. 

Obrazloženje

1. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu podigao je uvodno citiranu optužnicu protiv I okrivljenog Darka Horvata, II okrivljene Ane Mandac, III okrivljenog Tomislava Tolušića, IV okrivljenog Velimira Žunca, V okrivljene Katice Mišković, VI okrivljenog Borisa Miloševića, VII okrivljenog Josipa Aladrovića i VIII okrivljenog Damira Juzbašića zbog kaznenih djela iz čl. 291. st. 2. i dr. KZ. 2. U odnosu na II okrivljenu Anu Mandac razdvojen je kazneni postupak te je presudom na temelju sporazuma broj Kov-Us-136/2022 od 28. prosinca 2022. proglašena krivom zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 2. KZ u vezi s čl. 38. i dr. KZ.

2.1. Potom je i u odnosu na IV okrivljenog Velimira Žunca razdvojen kazneni postupak te je presudom na temelju sporazuma broj Kov-Us-137/2022 od 28. prosinca 2022. proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 2. KZ u vezi s čl. 37. KZ. 2.2. U odnosu na V okrivljenu Katicu Mišković razdvojen je kazneni postupak te je presudom na temelju sporazuma broj Kov-Us-138/2022 od 28. prosinca 2022. proglašena krivom zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 2. KZ u vezi s čl. 37. KZ. 3. Stoga je u odnosu na I okrivljenog Darka Horvata, III okrivljenog Tomislava Tolušića, VI okrivljenog Borisa Miloševića, VII okrivljenog Josipa Aladrovića i VIII okrivljenog Damira Juzbašića održana sjednica optužnog vijeća na kojoj je vijeće prvenstveno odlučivalo o zakonitosti dokaza.

4. Braniteljica I okrivljenog Darka Horvata odvjetnica Višnja Drenški Lasan predložila je izdvajanje svih dokaza koji su pobrojani u popisu dokaza na kojima se temelji optužnica pod rednim brojevima 1. do 310. iz razloga što su svi dokazi pribavljeni po državnom odvjetniku odnosno USKOK-u koji je provodio istragu, a koji ne zadovoljava kriterije neovisnosti i nepristranosti "druge zakonom ovlaštene službene osobe" iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda tj. zato što su pribavljeni povredom ustavom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane iz čl. 10. st. 2. toč. 2. ZKP. Iako je naš zakonodavac odredbama ZKP dao državnom odvjetniku odnosno USKOK-u pravo na provođenje prethodnog postupka i istrage, isti ne zadovoljava kriterije neovisne i nepristrane "druge zakonom ovlaštene službene osobe" iz razloga što u mnogim okolnostima na odluke državnog odvjetnika može utjecati izvršno tijelo, zato što u kasnijoj fazi on postaje stranka u postupku, zato što vrijedi načelo subordinacije pa viši državni odvjetnik daje obvezne upute za rješavanje predmeta nižem državnom odvjetniku, a sam državni odvjetnik provodi dužnosti ministarstva pravosuđa.

Kako zakonske odredbe ukazuju na podređenost ovog pravosudnog tijela izvršnoj vlasti, državno odvjetništvo nije ni samostalno ni neovisno pravosudno tijelo. U prilog svojim navodima obrana se poziva na pravnu praksu Europskog suda za ljudska prava te očitovanje pravne teorije, prof. dr. Zlate Đurđević. 4.1. Nadalje se predlaže izdvajanje analize sadržaja rezultata raznih dokaznih radnji koje je sačinila policija, a radi se o dokazima koji su u popisu dokaza optužnice navedeni pod rednim brojevima 19., 77., 103., 180., 181., 191. do 199., 208. i 214. Obrana smatra da se radi o službenim zabilješkama PNUSKOK-a koje sadrže analizu pretraga mobilnih uređaja, analize izlista komunikacije putem aplikacije Viber te izvješća financijskih istražitelja USKOK-a, a te analize nisu dokaz po prirodi stvari već predstavljaju interpretaciju određenih pribavljenih i provedenih dokaza koju je sačinila policija koja nema svojstvo stranke u kaznenom postupku ili su za potrebe USKOK-a, a da se ne bi provodila financijska vještačenja, svoje analize radili pomoćni financijski istražitelji.

Stoga se ovdje u suštini radi o obavijestima koje je za potrebe državnog odvjetnika u smislu čl. 206.g ZKP pribavila policija i koje moraju biti izdvojene iz spisa na temelju čl. 86. ZKP u vezi s čl. 344. st. 4. ZKP. I u ovom dijelu prijedloga poziva se na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske za koje smatra da su primjenjive za argumentaciju prijedloga za izdvajanje i to rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž 766/2003 od 21. listopada 2004. te broj I Kž Us-80/2020 od 01. listopada 2020. 4.2. Slijedeću skupinu nezakonitih dokaza prema prijedlogu obrane čine zapisnici o ispitivanju svjedoka bez nazočnosti obrane, a koji su navedeni pod rednim brojevima 222. do 292. u popisu dokaza na kojima se temelji optužnica. Radi se ex lege o nezakonitim dokazima na temelju čl. 6. st. 1., 2. i 3. ZKP u vezi s čl. 10. st. 2. toč. 3. ZKP.

Naime, čl. 6. st. 1. ZKP zabranjuje diskriminaciju, a upravo je postupanje prema I okrivljenom Darku Horvatu u ovom postupku bilo diskriminatorno budući da su svjedoci ispitivani bez nazočnosti obrane i tužitelj nije pozivao na ispitivanje svjedoka I okrivljenika niti njegovu braniteljicu iako je obrana taj zahtjev postavila, a za razliku od toga posve je drugačije bilo postupanje državnog odvjetnika u istražnom predmetu popularno nazvanom Agrokor protiv okrivljenog Ivice Todorića i drugih u kojem se ispitivanje svjedoka provodilo na način da je obrana bila pozivana da prisustvuje ispitivanju svjedoka te joj je bila dana mogućnost aktivnog ispitivanja svjedoka.

Kako I okrivljeni Darko Horvat nema imovinu kakvu ima Ivica Todorić, obrana smatra da je u pogledu ispitivanja svjedoka tijekom provođenja istrage optužba prema njemu postupala diskriminatorno i to bez objektivnog i razumnog opravdanja pa su stoga i iskazi svjedoka koji su na taj način pribavljeni nezakoniti dokaz po čl. 6. st. 3. ZKP te se radi o ex lege o nezakonitim dokazima jer je čl. 6. st. 3. ZKP izrijekom propisano da iskazi pribavljeni protivno čl. 6. st. 1. i 2. ZKP ne mogu biti upotrijebljeni kao dokaz u postupku.

4.2.1. Osim toga, obrana I optuženika je 01. travnja 2022. uputila USKOK-u prijedlog za poduzimanje dokaznih radnji ispitivanja svjedoka. Radi se o svjedocima za koje je i USKOK u rješenju o provođenju istrage i rješenju o proširenju istrage naveo da ih je potrebno ispitati jer imaju neposredna saznanja o inkriminacijama. USKOK je ovakav prijedlog obrane odbio 08. travnja 2022. te je spis uputio sucu istrage koji je dopisom odbio prijedlog obrane iako se sudske odluke mogu donositi samo u formi naloga, rješenja i presude. Iz podneska Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 27. siječnja 2023. proizlazi da je povodom prijedloga obrane podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti.

4.3. Slijedeću skupinu čine dokazi koji nisu izvedeni u tijeku istrage u ovom predmetu već su preneseni iz drugog spisa USKOK-a broj Kis-Us-40/2021 u kojem se vodila istraga protiv I okrivljene Josipe Rimac. To su dokazi pobliže navedeni u službenoj zabilješci USKOK-a od 03. veljače 2022. u kojoj je i naveden popis tih dokaza pod rednim brojevima 1. do 45. Kako su ti dokazi iz drugog spisa samo preseljeni u ovaj spis predmeta i to citiranom službenom zabilješkom USKOK-a, ovaj je spis nastao na umjetan način iz spisa koji je vođen protiv Josipe Rimac i Ane Mandac tako da prava I okrivljenog Darka Horvata u tom postupku nitko nije štitio jer on tamo i nije imao bilo kakvu procesnu ulogu.

Stoga se radi o dokazima koji prema teoriji dokaznih zabrana pripadaju u skupinu zabrane prikupljanja dokaza i ovakvo postupanje USKOK-a protivi se načelu neposrednosti u izvođenju i ocjeni dokaza te načelu usmenosti koje nalaže jedinstvo i mjesto procesne radnje koja se poduzima te omogućuje stranci da se odmah izjasni o navodima svojeg protivnika, da odmah razjasni nesporazume i nejasnoće, a sudu da brzo reagira i usmjerava postupak jer se ne narušava neposrednost kontakta između suda i dokaza u izvornom obliku. Budući da I okrivljeni Darko Horvat u postupku koji se vodio protiv Josipe Rimac i dr. nije imao nikakvu procesnu ulogu, te nije sudjelovao u izvođenju dokaza koji se sada njemustavljaju na teret, evidentno je da su s aspekta čl. 10. ZKP ti dokazi nezakoniti jer su protivni Ustavom i Konvencijom zaštićenih prava obrane na pravično suđenje.

Obrana smatra da u prilog ovim argumentima ide i sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske pozivom na rješenje broj I Kž-1090/2006 od 17. listopada 2007. i broj I Kž-391/2005 od 16. lipnja 2005. jer, kao što se primjerice iskazi svjedoka iz jednog predmeta ne mogu koristiti kao dokaz običnim prenošenjem u drugi spis predmeta, smatra da se to jednako može primijeniti i kada se radi o materijalnim dokazima, a također se poziva na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava. 4.4. Obrana predlaže i izdvajanje dokaza koji se odnose na privremeno oduzimanje predmeta, privremeno oduzetu elektronsku opremu i zapisnike o pretrazi oduzete elektronske opreme. U konkretnom predmetu došlo je do privremenog oduzimanja dokaza koji sadrže elektronsku komunikaciju (mobiteli, Ipedi, USB stickovi, stolna računala, laptopi kroz prijenosna računala, DVD) i to od I okrivljenika ali i drugih okrivljenih te nekih trećih osoba.

Oduzimanje ove vrste predmeta te njihovo daljnje čuvanje nije učinjeno na način kako to nalažu pravila struke, a kako bi se očuvao neprekinuti lanac čuvanja te identitet i vjerodostojnost dokaza. Stavljanjem pokretne stvari koja sadrži elektronske zapise u papirnati omot koji se pečati ne osiguravaistovjetnost dokaza jer se takva vrsta predmeta mora čuvati u posebnim antistatičkim torbama i odvojeno od drugih dokaza iste vrste kako ne bi došlo do neželjene izmjene sadržaja. O tome postoji poseban akt – Best Practical Manual for Forensic Examination of Digital Technology kojeg je u studenom 2015. godine donio ENFSI – European Network of Forensic Science Institutes uz financijsku pomoć Prevention of and Fight against Crime Programme European Commission - Directorate – general Home Affairs. Iako se u ZKP radi o jednom iznimno podnormiranom području, u Europi postoji citirani dokument koji jasno propisuje ta pravila.

Osim toga, i Ustavni sud Republike Hrvatske akceptira ENFSI kao krovnu forenzičku organizaciju unutarEuropske unije i u svojim odlukama se upravo poziva na pravila struke koje je ta organizacija donijela te u odnosu na CKV govori o tome kako iz razloga članstva u toj organizaciji te institucije bez obzira što je u okviru policije istoj i ne manjka nepristranost u postupanju. Dakle, ako Ustavni sud Republike Hrvatske akceptira pravila struke te organizacije onda nema razloga zašto ih ne bi akceptirao i USKOK. Budući da pretrage navedenih predmeta koje je naložio sudac istrage nisu provedene u skladu s citiranim pravilima struke, obrana prigovara njihovoj nezakonitosti i vjerodostojnosti. 4.4.1. Nadalje, u konkretnom slučaju spisi koji su oduzeti iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, te spisi oduzeti od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje grubo vrijeđaju Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodi kretanja takovih podataka te stavljaju izvan snage direktive 95/46/EZ te Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

U konkretnom slučaju obveza tajnosti odnosila se na osobne podatke sudionika koji su se prijavili na pozivni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava na kandidate koji su se prijavili na natječaj za zaposlenje unutar Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje jer nema odluke nadležnog tijela o skidanju tajnosti. 5. Branitelji III okrivljenog Tomislava Tolušića odvjetnik Ivan Stanić, branitelj VI okrivljenog Borisa Miloševića odvjetnik Anto Nobilo, branitelj VII okrivljenog Josipa Aladrovića odvjetnik Nikola Mandić i branitelj VIII okrivljenog Damira Juzbašića odvjetnik Šime Matak su se na sjednici optužnog vijeća u cijelosti pridružili prijedlogu braniteljice I okrivljenog Darka Horvata odvjetnice Višnje Drenški Lasan za izdvajanje nezakonitih dokaza. 6. Očitujući se na navode obrane iz prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, zastupnik optužbe je na sjednici optužnog vijeća naveo argumente zbog kojih smatra da se ovdje radi o zakonitim dokazima.

6.1. Naime, ukoliko bi se prihvatio stav obrane kojim se osporava sam koncept državnoodvjetničke istrage, a pri tome se ne navodi konkretno u čemu bi se ta eventualna nezakonitost sastojala i koja konkretno prava okrivljenika bi time bila povrijeđena, moglo bi se zaključivati da su tada svi ovakvi postupci istrage provedene od strane državnog odvjetnika u Republici Hrvatskoj protivni Ustavu što naravno nije slučaj. 6.2. Što se tiče analize sadržaja rezultata dokaznih radnji koje je sačinila policija, tu nema ništa nezakonito već se radi o vrlo opsežnom digitalnom sadržaju pa tako primjerice samo u odnosu na Anu Mandac taj sadržaj iznosi gotovo jedan milijun stranica. Upravo iz tog razloga je izdvojen sadržaj koji je relevantan za konkretan spis predmeta. Ovdje se zasigurno ne radi o obavijestima građana koje bi se po čl. 86. ZKP-a imale izdvojiti niti se radi o nezakonitim dokazima već eventualno pomoćnom dokaznom sredstvu. Ono što je odlučno je da se izvorni dokaz nalazi na optičkim medijima na kojima se nalazi i cjeloviti sadržaj. 6.3. U odnosu na ispitivanje svjedoka koje je provedeno sukladno odredbama ZKP-a već postoji brojna sudska praksa koja tome ide u prilog.

6.4. Što se tiče prigovora da su dokazi pribavljeni u tijeku istrage u drugom predmetu te da se to protivi načelu neposrednosti valja naglasiti da se obrana pri tome poziva na sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja nije primjenjiva na konkretnu situaciju jer se te odluke odnose na čitanje iskaza svjedoka na raspravi, dok se ovdje naprotiv radi o materijalnoj dokumentaciji. 6.5. Optužba nadalje smatra da je poseban akt na koji se obrana poziva u dijelu prijedloga koji se odnosi na privremeno oduzete predmete ustvari priručnik koji ne predstavlja propis ili bilo kakav izbor prava. Policija ovdje nije postupala protivno pravilima struke već je postupala po zakonu i nije došlo ni do kakve kontaminacije ili oštećenja dokaza s obzirom da se ti dokazi sa cjelokupnim sadržajem nalaze u sudskom spisu.

7. Prijedlog nije osnovan. 8. Iz sadržaja prijedloga za izdvajanje svih dokaza koji su pobrojani u popisu dokaza na kojima se temelji optužnica, a koji su pobliže specificirani pod rednim brojevima 1. do 310. proizlazi da obrana osporava sam koncept državnoodvjetničke istrage koji postoji u hrvatskom kaznenopravnom sustavu. Budući da se pritom ne navodi niti jedna konkretna okolnost koja bi dovela u pitanje zakonitost postupanja državnog odvjetnika prilikom provođenja istrage u ovom predmetu odnosno koja bi ukazivala na povredu ustavnih i konvencijskih prava okrivljenika, a ZKP je propisao ovlast državnog odvjetnika za provođenje prethodnog postupka odnosno istrage, prijedlog obrane nije osnovan.

9. U popisu dokaza na kojima se temelji optužnica pod točkama 19., 77., 103., 180., 181., 191. do 199., 208. i 214. radi se o izdvojenom sadržaju rezultata dokaznih radnji koje je sačinila policija odnosno pretraga pokretnih stvari, mobitela i informatičke opreme, provedenih na temelju naloga suca istrage i u skladu s odredbama ZKP. 9.1. Pod rednim brojem 19. je službena zabilješka PNUSKOK-a od 18. veljače 2022. – analiza pretraga mobilnih telefona Ane Mandac (list 1266-1281), pod rednim brojem 77. službena bilješka USKOK-a od 01. veljače 2022., analiza rezultata pretrage mobilnih uređaja Ane Mandac (list 1440-1479), pod rednim brojem 103. izlist komunikacije između Danijele Žagar i Anite Protulipac putem aplikacije „Viber“ (list 2149-2151), pod rednim brojem 180. službena zabilješka PNUSKOK-a od 18. veljače 2022. - analiza sadržaja mobilnih telefona Ane Mandac (list 3089-3116), pod rednim brojem 181. službena bilješka USKOK-a od 01. veljače 2022. - analiza pretrage mobilnih uređaja Ane Mandac (list 3120-3148), pod rednim brojem 191. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Darka Horvata – mobilni telefon Iphone i Ipad – komunikacija s Borisom Miloševićem (list 3636-3641), pod rednim brojem 192. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Darka Horvata – mobilni telefon Iphone i Ipad – komunikacija s Miloradom Pupovcem (list 3642-3643), pod rednim brojem 193. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Darka Horvata – mobilni telefon Iphone i Ipad – komunikacija s Josipom Aladrovićem (list 3644-3648), pod rednim brojem 194. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Darka Horvata – mobilni telefon Iphone i Ipad – komunikacija s Igorom Kreitmeyerom (list 3649), pod rednim brojem 195. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Darka Horvata – mobilni telefon Iphone i Ipad – komunikacija s Markom Pavićem (list 3650-3653), pod rednim brojem 196. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Darka Horvata – mobilni telefon Iphone i Ipad – komunikacija s Tomislavom Tolušićem (list 3654), pod rednim brojem 197. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Darka Horvata – mobilni telefon Iphone i Ipad – komunikacija s Ivanom Kosom (list 3655-3656), pod rednim brojem 198. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 15. travnja 2022. - analiza pretrage pokretnih stvari Tomislava Jurekovića (list 3657-3659), pod rednim brojem 199. službena zabilješka PNUSKOK-a sastavljena 30. lipnja 2022. – analiza telefonskih izlista pribavljenih na temelju naloga suca istrage Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-t-Us- 216/2022 od 28. ožujka 2022. (list 3660-3672).

Zatim se pod rednim brojem 208. nalazi izvješće financijskog istražitelja USKOK-a od 19. rujna 2022. o analizi bankovnih izvoda (list 3908-3921), a pod brojem 214. izvješće financijskog istražitelja USKOK-a od 19. rujna 2022. o analizi bankovnih izvoda za Tomislava Tolušića i OPG Terra Slavonia (list 3936-3938). 9.2. Budući da kompletni rezultati pretraga sadrže vrlo opsežne podatke, pa tako ilustracije radi samo u odnosu na Anu Mandac taj sadržaj iznosi gotovo jedan milijun stranica, u dokazima čije izdvajanje se ovdje predlaže pod rednim brojem 19., 77., 103., 180., 181., 191. do 199., samo je izdvojen onaj dio sadržaja koji je relevantan za konkretan predmet optužbe. 9.3. S druge strane, cjeloviti rezultati provedenih pretraga koji sadrže sve prikupljene podatke i od kojih najveći dio očito za ovaj predmet nije od značaja, nalaze se na optičkim medijima u prilogu zapisnika o provedenim pretragama, te će se eventualno u daljnjem tijeku postupka ukoliko optužnica bude potvrđena, izvoditi kao dokaz u onom d

9.4. Pod rednim brojem 208. i 214. u popisu dokaza na kojima se temelji optužnica su izvješća financijskih istražitelja utemeljena na zakonito pribavljenim podacima sa različitih bankovnih računa i izvoda, u kojima se samo izdvojeno iznose relevantni podaci u jednom sažetom prikazu bankovnih podataka koji je od značaja u ovom postupku, dok se cjelovit sadržaj bankovnih izvoda te prometa po računima također nalazi u spisu predmeta. 9.5. Iz navedenog jasno slijedi da se ovdje ne radi o obavijestima koje je za potrebe državnog odvjetnika u smislu čl. 206.g ZKP pribavila policija, a koje prema prijedlogu obrane moraju biti izdvojene iz spisa na temelju čl. 86. ZKP u vezi s čl. 344. st. 4. ZKP. 9.6. Naime, čl. 86. ZKP odnosi se na izdvajanje policijskih obavijesti koje su prikupljene od građana prema čl. 208. ZKP, zapisnika o prikupljenim obavijestima državnog odvjetnika iz čl. 206.g stavka 4. ZKP, te izjava podnositelja kaznene prijave iz čl. 205. st. 7. ZKP. 9.7.

Kako se ovdje ne radi o obavijestima građana, već o (izdvojeno prikazanim) rezultatima provedenih dokaznih radnji, nisu ispunjeni zakonski uvjeti za izdvajanje navedenih dokaza na temelju čl. 86. ZKP kako to predlaže obrana u prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza, a niti se radi o nezakonitim dokazima iz čl. 10. ZKP. 10. U odnosu na daljnji dio prijedloga za izdvajanje, da su ex lege nezakoniti svi zapisnici o ispitivanju svjedoka koji su ispitani u tijeku istrage od strane državnog odvjetnika, vijeće je utvrdilo da su navedeni dokazi pribavljeni sukladno odredbama ZKP u tzv. državno odvjetničkoj istrazi u kojoj nije propisana obveza pozivanja odnosno nazočnost okrivljenika i branitelja prilikom provođenja dokaznih radnji ispitivanja svjedoka (osim u situaciji dokazne radnje iz čl. 234. i dokaznog ročišta iz čl. 235. ZKP što ovdje nije slučaj). 10.1. Ne ulazeći u okolnosti postupanja u nekom drugom nevezanom kaznenom predmetu kolokvijalnog naziva Agrokor te subjektivnu ocjenu obrane da je I okrivljenik u ovom postupku diskriminiran, vijeće je utvrdilo da neobavještavanje okrivljenika i branitelja o ispitivanju svjedoka u tijeku državno odvjetničke istrage ne čini zapisnike o njihovom ispitivanju nezakonitim dokazima u smislu čl. 10. ZKP.

10.2. Okolnost što je sudac istrage postupao u skladu s odredbama čl. 234. st. 2. ZKP te u situaciji kada ne prihvaća prijedlog okrivljenika za provođenje dokazne radnje o tome pisano obavijestio okrivljenika, a da pritom to nije učinio u formi naloga kao sudske odluke, koji se prema citiranoj zakonskoj odredbi izdaje u drugoj situaciji, a to je kada sudac istrage prihvati prijedlog za provođenje dokazne radnje, pa nalaže njeno provođenje državnom odvjetniku, nije od utjecaja na prijedlog obrane jer ne dovodi u pitanje zakonitost poduzimanja dokaznih radnji ispitivanja svjedoka. 11. Sljedeća skupina dokaza čije izdvajanje se predlaže pobliže je navedena u službenoj zabilješci USKOK-a od 03. veljače 2022. na listu 1527 spisa, te se u popisu dokaza na kojima se temelji optužnica ti dokazi nalaze pod rednim brojevima 79. do 93. Osim toga, iz bilješke na listu 3796 spisa proizlazi da je izdvojena i dokumentacija koja se nalazi pod rednim brojem 202. do 206. u popisu dokaza na kojima se temelji optužnica.

11.1. Obrana naime smatra da su dokazi navedeni u službenoj zabilješci USKOK-a od 03. veljače 2022. nezakoniti jer su protivni Ustavom i Konvencijom zaštićenih prava obrane na pravično suđenje, iz razloga što I okrivljenik nije imao nikakvu procesnu ulogu u postupku koji se vodio protiv Josipe Rimac i dr., pa se radi o dokazima koji su u ovaj predmet preneseni iz tog drugog spisa USKOK-a broj Kis-Us- 40/2021. Obrana smatra da se ovakvo postupanje protivi načelu neposrednosti u izvođenju i ocjeni dokaza te načelu usmenosti koje omogućuje stranci da se odmah izjasni o navodima svojeg protivnika. 11.2. Dokazi čiji izdvajanje se u ovom dijelu predlaže pod gore citiranim rednim brojevima su zapisnici o pretragama, zapisnici i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, DVD mediji s rezultatima pretraga, rješenja Vlade Republike Hrvatske, dopis Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, spis Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske. Radi se dakle o materijalnim dokazima odnosno DVD mediju.

11.3. Obrana smatra da se u ovom postupku ne mogu koristiti dokazi koji su iz drugog spisa samo preseljeni u ovaj spis predmeta slijedom čega je ovaj spis nastao na umjetan način pa u tome vidi nezakonitost dokaza koji nisu izvedeni u tijeku istrage u ovom predmetu. Obrana pritom ne ističe bilo kakve konkretne okolnosti koje bi ukazivale na nezakonitost pojedinog dokaza. 11.4. Prema ocjeni ovoga vijeća, sama okolnost što su ti dokazi pribavljeni u sklopu istrage broj Kis-Us-40/2021 nema za posljedicu nezakonitost tih dokaza u smislu čl. 10. ZKP, pri čemu se praksa iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se obrana u tom dijelu prijedloga poziva, ovdje ne može primijeniti jer se radi o posve drugoj situaciji. Naime, odluke broj I Kž 1090/06 i I Kž 391/05 bave se načinomispitivanja svjedoka te čitanjem zapisnika o iskazima svjedoka na raspravi dok se ovdje naprotiv redom radi o materijalnim dokazima koji su u drugom predmetu istrage pribavljeni na zakonit način.

11.5. Kada s druge strane obrana ovdje ističe da je upitna i kvaliteta ovih dokaza, ustvari dovodi u pitanje njihovu vjerodostojnost, što je posve drugo pitanje. 12. U daljnjem dijelu prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza obrana osporava zakonitost dokaza koji se odnose na privremeno oduzimanje predmeta, privremeno oduzetu elektronsku opremu i zapisnike o pretrazi te opreme, pozivajući se na prethodno citirani poseban akt Best Practical Manual for Forensic Examination of Digital Technology, smatrajući da oduzimanje i čuvanje ovih predmeta u konkretnoj situaciji nije rađeno u skladu s pravilima struke. 12.1. Međutim, ovaj poseban akt je priručnik koji ne predstavlja propis ili bilo kakav izvor prava po kojem bi tijela u Republici Hrvatskoj prilikom oduzimanja predmeta i pretrage bila dužna postupati, a niti o načinu čuvanja pojedinih predmeta ovisi njihova zakonitost. Obrana će ukoliko postupak dođe u tu fazu biti u prilici osporavati vjerodostojnost ovih dokaza, iz kojih zasad proizlazi da nije došlo ni do kakve kontaminacije ili oštećenja dokaza koji se nalaze u spisu predmeta.

12.2. Što se pak tiče spisa oduzetih iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske te spisa oduzetih od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ovdje nije riječ o spisima odnosno dokumentaciji s oznakom tajnosti pa da bi stoga postojala obveza nadležnog tijela o skidanju tajnosti. Naime, prema čl. 1. st. 2. Zakon o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka ne odnosi se među ostalim na obradu osobnih podataka koju obavljaju nadležna tijela u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela. 13. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.

Zagreb, 16. veljače 2023. Predsjednica vijeća: Željka Skomeršić

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku 3 (tri) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.