Malo je koji pomoćnik ministra financija u svim dosadašnjim hrvatskim vladama podigao toliko medijske bure koliko Branko Šegon (67). Taj otac troje djece, pravnik kriminalist imao je zavidnu karijeru i prije nego što ga je bivši ministar financija u Vladi aktualnog predsjednika RH Zorana Milanovića postavio za svog pomoćnika.  Naime,  Šegon je od 1978. do 1987. bio tržišni inspektor i šef inspektorata u skupštini Općine Omiš. Potom je od 1988. do 1994. bio visokopozicionirani djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova RH, točnije načelnik za gospodarski i organizirani kriminalitet PU Splitsko - Dalmatinske. Potom je bio linijski inspektor za financijske institucije u odjelu gospodarskog kriminaliteta MUP-a RH te glavni analitičar za gospodarski kriminalitet u sektoru krim policije MUP-a RH. K tomu je od 1994. - 2003.  bio predsjednik Uprave zagrebačke tvrtke Nautilus  te od 2003.  bio je dugogodišnji zamjenik direktora tvrtke Facta vera čiji je osnivač zajedno sa suprugom Ivnom i sinovima Goranom, Ivom i Tonijem. U vrijeme dok je bio Linićev pomoćnik podigla se bura oko predstečajnih nagodbi koje su se provodile u to vrijeme a na čelu koordinacije koja je to vodila nalazio se upravo Šegon. U medijima se pisalo i o njegovom sukobu interesa jer je sredio kredit državnog HBOR-a 2013. svojoj obiteljskoj tvrtci  Facta Vera a više je puta Šegon izjavljivao kako on i njegovi sinovi nisu lopovi. Krajem 2017. izbila je i afera jer su mediji pisali kako je otpušteni poreznik Šegon mogao osnovati tvrtku s 20.000 kn a odmah potom dobiti posao težak 48 milijuna kn. Krajem svibnja 2019. objavljeno je i kako obiteljska tvrtka Branka Šegona mora isplatiti bivšem konobaru 300.000 kn. U tom se članku isticalo kako je dotični radio za tvrtku Šegonovih - Facta Vera a koja u vlasništvu ima hotel Korkyra u Veloj Luci, apartmane i poslovne prostore. Konobaru je prema presudi nezakonito dat otkaz a inače je od travnja 2010. radio i kao konobar te neko vrijeme i kao šef sale u Šegonovom hotelu. U medije je istupao i Šegonov sin pa je tako 2016. izjavio kako je otplatio dugove pa njegova tvrtka neće u stečaj. No, optužnica koja je netom potvrđena otkriva nove probleme s kojima su se suočili Branko Šegon i njegov sin Ivo. On je inače partner Nenadu Končaru, sinu tajkuna Danka Končara, i imaju veliki zajednički pothvat. Naime, na mjestu brodogradilišta Leda na Korčuli Končarov sin Nenad i Šegonov sin Ivo gradit će nautičku marinu, objavljeno je krajem travnja ove godine. No, dok rade velike projekte Šegonovi istodobno imaju i noćnu moru. Slijede detalji...

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Na Općinskom sudu u Dubrovniku, optužno vijeće sastavljeno od sutkinje tog suda Ilke Markić, kao predsjednice optužnog vijeća, te sudaca istog suda Ines Bračanov-Čuljat i Olge Šuman Pavlović, kao članova odlučivalo je u kaznenom predmetu protiv okrivljenika T. A., po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku od 7. prosinca 2022. godine. Optuženika se tereti za dva kaznena djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona. Na sjednici optužnog vijeća 12. travnja 2023. godine ispitivana je optužnica i odlučivalo se o mjerama opreza. Istog dana potvrđena je optužnica protiv okrivljenika T. A., rođenog 1976. godine u Splitu, s prebivalištem u Veloj Luci i to radi dva kaznena djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona. Inače, radi se o kaznenom djelu prijetnje pa tako piše: 'Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine'.

Sudsko vijeće ujedno je donijelo zaključak da se iz spisa izdvoje službene zabilješke Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Korčula, od 30. kolovoza 2022. godine koje se ne mogu upotrijebiti kao dokaz u tom postupku te će se, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, zatvoriti u poseban omot i predati radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa, sucu istrage Županijskog suda u Dubrovniku. Ujedno su okrivljenom T. A. produljene mjere opreza 'zabrane približavanja i to Branku Šegonu i Ivi Šegonu pa im se tako ne smije približiti na razdaljinu manju od 5 metara. Ujedno mu je određena zabrana uspostavljanja ili održavanja izravne i neizravne veze i s Brankom Šegonom i Ivom Šegonom. Te su  mjere određene rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku 1. rujna 2022. godine. U sudskom dokumentu piše: 'Ove mjere mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude u ovom kaznenom predmetu, s tim da će sud svaka dva mjeseca ispitati postoji li još potreba za primjenom istih. Okrivljenik se upozorava da se, u slučaju nepridržavanja ovih mjera opreza, protiv njega može odrediti istražni zatvor iz zakonske osnove propisane u čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP-a. Temeljem čl. 100. st. 2. ZKP, nadzor po ovom rješenju u vezi navedenih mjera opreza imaju redarstvene vlasti – Policijska postaja Korčula i II. Policijska postaja Zagreb – Črnomerec'.

Naime, uz ime Branka Šegona navedena je njegova zagrebačka adresa dok Šegonov sin Ivo prebiva na Korčuli. Iz obrazloženja je vidljivo kako je T.A. izabrao dubrovačku odvjetnicu Anu Birimiša dok je oštećenika Ivu Šegona zastupala Vedrana Belin, odvjetnica iz Dubrovnika. Branka Šegona zastupa zagrebački odvjetnik Rafael Krešić. Tužitelja - Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku zastupao je Dominko Hladilo, općinski državni odvjetnik. U ime okrivljenog odvjetnica  Birimiša dostavila je odgovor. Okrivljenik je putem braniteljice 'naveo da je primio optužnicu od 7. prosinca 2022 godine, kojom je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podnijelo naslovnom sudu, zbog osnovane sumnje da je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom, djela označena i kažnjiva po čl. 139 st. 2 kaznenog zakona. Optuženik se ne protivi da se, ukoliko dođe do potvrđivanja optužnice u predmetu pod gornjim poslovnim brojem, provedu dokazi pobrojani na str. 2 optužnice, nakon čega će optuženik iznijeti svoje dokazne prijedloge.

Optužnica bi u pravilu trebala biti podignuta kada na temelju prikupljenih dokaza postoji vrlo visok stupanj vjerojatnosti da će optuženom u kaznenom postupku biti dokazano da je počinio kaznena djela koje mu se optužnicom stavljaju na teret, međutim, u provedenom istražnom postupku, nedvojbeno takvo stanje nije utvrđeno. U radnjama optuženika nisu se stekla obilježja kaznenih djela koja mu se podnesenom optužnicom stavljaju na teret. Način zaključivanja, koji iznosi ovlašteni tužitelj u podnesenoj optužnici, samo je jedan od mogućih zaključaka, ali za osnovanu i na zakonu utemeljenu optužnicu potrebno je sa potpunom izvješnošću utvrditi da je optuženik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Ova optužnica nije osnovana, budući je potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala osnovanost optužnice. Slijedom svega navedenog predlaže se da rješavajući o odgovoru na optužnicu, vijeće obustavi postupak, jer nema dovoljno dokaza da je optuženik osnovano sumnjiv za kaznena djela koja su predmet optužbe'.

Također, okrivljenikova odvjetnica navodila je i kako tvrdnje oštećenika da T.A. krši mjere opreza nisu istinite te da T. A. poštuje 'mjere opreza upravo onako kako mu je naloženo rješenjem suca istrage Županijskog suda Dubrovnik. Očito je da oštećenik Ivo Šegon neosnovano prijavljuje osumnjičenika stavljajući ga tako u još lošiji položaj od onog u kojem se isti nalazi, i to iz osobnih razloga, koji nisu niti istiniti niti osnovani. Osumnjičenik je dao svoj odgovor na optužnicu u kojoj negira počinjenje bilo kakvog kaznenog djela spram oštećenika. Posebno se navodi da je T. A. neosuđivana osoba koja nema apsolutno nikakvih doticaja sa bilo kakvim nezakonitim radnjama, svjestan je obveze poštivanja naloženih mu mjera opreza. Potpuno je apsurdan navod da su oštećenici prijavljivali nadležnoj policijskoj postaji prijave oštećenika, a da policija na te prijave nije reagirala, ako nije reagirala očito nije bilo mjesta policijskom postupanju, s obzirom da oštećenici potpuno neosnovano prijavljuju osumnjičenika, pokušavajući mu napakostiti na najniži mogući način iz njihovih osobnih razloga.

Upravo zbog toga T. A. se obratio nadležnoj policijskoj postaji te iste obavijestio da ga Ivo Šegon neosnovano prijavljuje, tražeći od njih da ga zaštite od takvog ponašanja, te se predlaže zatražiti od PP Korčula službene bilješke o razgovorima T. A. sa djelatnicima policije' - piše u dokumentu. Tužiteljstvo je smatralo kako je optužnica osnovana i, stoga su predložili da se istu i potvrdi. 'Iz  podneska odvjetnika Krešića razvidno je kako okrivljenik učestalo krši mjeru opreza, koja mu je prethodno bila određena, a štoviše postoji osnovana sumnja da je uputio i nove prijetnje, te predlaže da mu se odredi istražni zatvor. Punomoćnica oštećenika Iva Šegona, Vedrana Belin, odvjetnica iz Dubrovnika, je navela da se u cijelosti pridružuje navodima tužitelja.' - piše u dokumentu. U spisu se nalazi i izvješće Policijske postaje Korčula, od 16. veljače 2023. godine, 15. veljače 2023. te 5. ožujka 2023. godine, 'iz kojeg proizlazi da prilikom provođenja navedenih mjera opreza policijski službenici Policijske postaje Korčula nisu utvrdili da je T. A. kršio mjere opreza, koje su mu izrečene u odnosu na oštećenike Iva Šegona i Branka Šegona'.

Braniteljica okrivljenika Ana Birimiša predlagala je ukidanje mjera opreza, 'prvenstveno iz razloga što iste predugo traju, protiv okrivljenog nije ni bio određen istražni zatvor, isti je neosuđivana osoba, poštuje mjere opreza, a i činjenica je da ga oštećenici neosnovano prijavljuju sudu, te je isto i demantirano izvješćima policije'. Okrivljeni je tražio isto.  No, sudsko vijeće je konstatiralo: 'Po mišljenju ovoga vijeća, prikupljeni podaci i dokazi, koji su sadržani u prilogu optužnice, a poglavito iskazi svjedoka- žrtava Iva Šegona i Branka Šegona, daju dovoljno osnova za podizanje optužnice, a optužnica sadrži sve ono što je predviđeno odredbom članka 342. st. 1. toč. 1. – 5. ZKP/08, a sva sporna pitanja raspravit će se na samoj raspravi na kojoj će se izvesti dokazi koje stranke predlože, a koje sud prihvati izvesti, nakon čega će sud savjesno cijeniti sve provedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj vezi pa tek tada, na temelju takve ocjene, donijeti pravednu i na zakonu osnovanu odluku.

Stoga je optužno vijeće odlučilo kao u toč. I. izreke ovoga rješenja te je potvrdilo predmetnu optužnicu, s obzirom na to da postoji osnovana sumnja da bi okrivljenik T. A. počinio dva kaznena djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona. Nakon potvrđivanja optužnice, sud je utvrdio da se u spisu nalaze službene zabilješke Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Korčula, od 30. kolovoza 2022. godine, u kojima je reproduciran sadržaj izjava građana, u svojstvu svjedoka pa, kako se radilo o ispravama koje se ima izdvojiti iz spisa, jer te isprave ne može biti dokaz na kojemu se može temeljiti sudska odluka... Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je zatražilo da se produlje mjere opreza, koje su i izrečene okrivljeniku T.A., rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku ... od 1. rujna 2022. godine.  Kako je već ranije navedeno, vijeće je utvrdilo iz kojih dokaza proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kaznena djela, koja mu se stavljaju na teret.

Nadalje, optužno vijeće smatra kako i dalje egzistira osnov za istražni zatvor, iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, imajući u vidu da okrivljenik živi u neposrednoj blizini obiteljske kuće Šegon, kao i sam način počinjenja kaznenih djela, dakle, prijetnji, koje je upućivao oštećenima, što ukazuje na visok stupanj kriminalne volje u protupravnom postupanju, međutim, u konkretnom slučaju svrha, koja bi se mogla postići istražnim zatvorom, kod okrivljenika se može ostvariti i produljenjem mjera opreza zabrane približavanja oštećenicima i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze sa istima, a koje mjere će onemogućiti neposredan kontakt između okrivljenika i žrtava, te samim tim i spriječiti okrivljenog u daljnjem kriminalnom djelovanju, a time se ujedno i ostvariti svrha, koja bi se ostvarila i istražnozatvorskim mjerama iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, pa je i odlučeno kao u točki II. izreke rješenja i okrivljeniku su produljene naprijed navedene mjere opreza. Ove mjere mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude u ovom kaznenom predmetu, s tim da će sud svaka dva mjeseca ispitati postoji li još potreba za primjenom istih.

Okrivljenik se upozorava da se, u slučaju nepridržavanja ovih mjera opreza, protiv njega može odrediti istražni zatvor iz zakonske osnove propisane u čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP-a. Temeljem čl. 100. st. 2. ZKP, nadzor po ovom rješenju u vezi navedenih mjera opreza imaju redarstvene vlasti – Policijska postaja Korčula i II. Policijska postaja Zagreb – Črnomerec' - piše u rješenju dubrovačkog sudskog vijeća od 12. travnja 2023. godine. Okrivljeni T.A. može se žaliti u roku 3 dana a o žalbi će odlučivati izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Dubrovniku. Na kraju istaknimo kako je Branko šegon za svog odvjetnika izabrao bivšeg suca koji je ujedno suprug poznate sutkinje. To je vidljivo iz našeg članka iz lipnja 2022. godine pod naslovom: 'PODVIZI DINASTIJE KREŠIĆ Odvjetnik koji zastupa Fantoma s Trešnjevke suprug je ovršne ZG sutkinje i nećak moćnog Romea Krešića koji je podmitio Dragu Vidakovića Iva Žutelija Krešić zajedno s mužem Rafaelom Krešićem prijavljena je za bespravnu nadogradnju kuće u Pučišćima na Braču, žalila se novinarskom Vijeću ali je odbijena'.

O Šegonovom odvjetniku Krešiću pisali smo i u članku pod naslovom: 'ZAUVIJEK SUSJEDI IZ BEDNJANSKE Odvjetnik Rafael Krešić koji je Mamića oslobodio za govor mržnje 'jer nije Dalaj Lama' živi sa sutkinjom u stanu koji je gradila tvrtka oca suca Marina Mrčele U novogradnji u Bednjanskoj ulici koju je gradila tvrtka Adrianvest-inženjering Vladimira Mrčele živi sutkinja Iva Žutelija - Krešić, njen otac poznati novinar Željko Žutelija, sudac Vrhovnog suda kojem je tata darovao dva stana ali i splitski rektor Dragan Ljutić'. Inače, oštećenik, Ivo Šegon krajem travnja bio je u medijima. Tada je naime objavljeno kako ulazi u veliki projekt s Nenadom Končarom, sinom tajkuna Danka Končara. Oni imaju zajedničku firmu Korkyra Nautical Center preko koje planiraju na mjestu nekadašnjeg brodogradilišta Leda na Korčuli graditi nautičku marinu. To bi sigurno bio posao stoljeća na tom otoku. Što se pak tiče Rafaela Krešića, odvjetnika Branka Šegona, on zacijelo više nikad ne bi napisao u nečiju obranu da nije Dalaj Lama, nakon što su objavljene snimke gdje dotični ljubi male dječake u usta.