Moderni vlakovi su djelotvoran način za zadržavanje putnika na međugradskim i prigradskim relacijama, kao i približavanje potencijalnim korisnicima koji biraju opcije koje smatraju pouzdanijima ili udobnijima. Zamjena putničkog voznog parka rješenje je koje će redoviti putnici vlakom svakako pozdraviti. HŽ Putnički prijevoz je od 2009. godine stoga započeo s osuvremenjivanjem voznog parka i trenutačno u prometu ima 40 vlakova novijeg datuma proizvodnje. Ne tako davne 2018. godine u prometu je bilo 66 dizel-motornih i 21 elektromotorni vlak stariji od 40 godina. Ovoliki broj vlakova na kraju svog životnog vijeka predstavljao je problem u organizaciji prometa. Ispočetka je financiranje modernih vlakova realizirano vlastitim sredstvima društva i zajmovima. Međutim, od 2020. godine i projekta „Obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza novim elektromotornim vlakovima“ se za kupnju vlakova koriste i sredstva Kohezijskog fonda.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Europska komisija je 17. ožujka 2020. godine odobrila sufinanciranje projekta u iznosu od 119,3 milijuna eura. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za nabavu 21 elektromotornog vlaka sklopljen je 21. rujna 2020. između HŽPP-a, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Na natječaju za razvoj i proizvodnju vlakova pobijedio je hrvatski proizvođač vlakova i tramvaja KONČAR – Električna vozila. Proizvodnja ključnih komponenti kao što su glavni elektromotorni pogon, sustav upravljanja i komunikacija, pomoćna napajanja ili okretna postolja u okrilju hrvatskih poduzeća značajno je za očuvanje industrijske proizvodnje i radnih mjesta u Republici Hrvatskoj.

U prosincu počinju stizati vlakovi koji će zamijeniti „Mađare“.

Trenutno je u tijeku proizvodnja i testiranje 11 vlakova za gradsko-prigradsku vožnju u tvorničkim halama KONČAR – Električnih vozila, od kojih su prva tri puštena u promet danas, 21. prosinca 2022. godine. Pratit će ih 10 vlakova za regionalni promet. Do kraja 2023. godine, svi će gradsko-prigradski vlakovi i najveći dio regionalnih vlakova biti u prometu. Vlakovi će postizati brzinu do 160 km/h i bit će četverodijelne niskopodne kompozicije opremljene rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima i prostorom za bicikle, a kompletan putnički prostor bit će pod videonadzorom. Regionalni vlakovi imat će 4 vrata na svakoj strani vlaka, sjedala će biti izvedena većinom kao dvosjedi, a imaju kapacitet od 209 sjedećih i 222 stajaća mjesta.

Gradsko-prigradski vlakovi imat će 8 vrata na svakoj strani vlaka, sjedala će biti izvedena većinom kao jednosjedi, a imaju kapacitet od 130 sjedećih i 385 stajaćih mjesta. U oslikavanju vlakova crveni tonovi prevladavaju za regionalne vlakove dok plavi tonovi komuniciraju gradsko-prigradske vlakove, nasljednike popularnih „Plavih strijela“ iz šezdesetih godina. Uz vizualne i audionajave kolodvora i stajališta, putnicima u vlaku bit će omogućen besplatan pristup internetu (WiFi). Duljina vlaka iznosi 75 m, a u prometu je moguće spajanje dva do tri vlaka čime će biti osiguran veći kapacitet. Nabavkom 21 novog elektromotornog vlaka zamijenit će se 19 starih, dok će ostatak zamijeniti 8 vlakova s električnom lokomotivom. Stara vozila u lošijem stanju će se povući iz prometa, dok bi se bolje očuvana mogla koristiti na drugim prometnim pravcima.

Prioritet se daje nabavi elektromotornih vlakova za zamjenu lokomotivnih vlakova na prugama s gustim putničkim prometom. Zahvaljujući realizaciji ovog projekta, te drugih modernizacijskih projekata koji se odvijaju istodobno, očekuje se kako će na hrvatskim prugama sredinom 2025. godine biti 70 novih vlakova, što predstavlja više od polovice ukupnog broja vlakova u putničkom prometu. Konačni cilj je potpuno povlačenje zastarjelih elektromotornih vlakova i lokomotiva s dizelskim pogonom iz prometa, kako bi se ispunila očekivanja korisnika i „ozelenio“ željeznički promet uvođenjem tiših vlakova koji ne ispuštaju stakleničke plinove u okolinu.

Elektrifikacija pruga sredstvima iz fondova EU

Predviđeno je kako će vlakovi voziti na relacijama Savski Marof – Zagreb – Dugo Selo, Zagreb – Vinkovci – Tovarnik, Zagreb – Sisak – Novska, Zagreb – Koprivnica, Zagreb – Karlovac – Rijeka, Zagreb – Zabok i Vinkovci – Vukovar, pri čemu bi se za putovanja kraća od 1 sata koristili gradsko-prigradski, a za putovanja do 3 sata regionalni vlakovi. Postavilo se pitanje koliko skoro će elektromotorni vlakovi moći prometovati na pravcima Zagreb – Zabok i Vinkovci – Vukovar. U Republici Hrvatskoj elektrificirano je tek 980 km (37,62%) željezničke mreže, prvenstveno na prugama za međunarodni promet, a infrastruktura na regionalnim prugama između Zaprešića i Zaboka te između Vinkovaca i Vukovara nije bila izgrađena.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odgovorilo je na taj izazov financiranjem elektrifikacije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK) za razdoblje 2014. – 2020., čijim sredstvima je ostvarena i nabava samih vlakova. Iz OPKK se financira elektrifikacija dionica Zaprešić – Zabok i Vinkovci – Vukovar važnih za lokalni i regionalni promet. Dodatno, financira se i rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, zahvaljujući kojoj će dionica podržavati veće brzine, do 160 km/h. Modernizacija dionice Križevci – Koprivnica – Botovo (granica s Mađarskom), u sklopu koje je predviđena izgradnja i rekonstrukcija kontaktne mreže te ostalih elektroenergetskih postrojenja, ostvaruje potporu iz drugog europskog izvora – Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi oko 685,5 milijuna eura, a iz fondova EU za provedbu projekata povučeno je 508,7 milijuna eura. Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok, vrijedna 102,6 milijuna eura, završena je izdavanjem uporabne dozvole u kolovozu 2022. godine. Važnost dionice duge 23,9 km leži u njenoj funkciji u putničkome prijevozu na području zagrebačke aglomeracije i brzoj vezi s Hrvatskim zagorjem. Vožnja na dionici sada traje petnaestak minuta kraće, što znači da je trajanje vožnje brzim vlakom prepolovljeno s nekadašnjih 30 minuta na 15 minuta. Ni na nadogradnju i elektrifikaciju dionice Vinkovci – Vukovar u duljini 18,71 km neće se morati dugo čekati. Većina kolosijeka i sve skretnice su položeni.Građevinski radovi su u završnoj fazi, uključujući izgradnju servisnih i svodnih cesta, te zgrada za elektroničke signalno-sigurnosne uređaje. Nakon podizanja nosača kontaktne mreže montirani su i vodovi, te je izvjestan završetak projekta vrijednog 68,5 milijuna eura u novoj 2023. godini.

Željeznica u fokusu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

 Željeznički sustav u Republici Hrvatskoj je usred velike transformacije. Kako bi bio spreman istovremeno odgovoriti na potrebe korisnika i integracije u europsku željezničku mrežu, bit će potrebno zamijeniti vozni park putničkog prijevoza, temeljito obnoviti i modernizirati infrastrukturu koja je vidjela bolje dane. Ulaganja u izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture su u značajnom porastu u odnosu na proteklih pola stoljeća. Važno je osigurati da uspon željeznice s polazne točke, iako postepen, bude neprekinut.

U obnovu pruga, postrojenja, kolodvora, stajališta i ostalih infrastrukturnih objekata je u čitavom desetljeću od 2010. do kraja 2019. godine uloženo oko 935 milijuna eura iz svih izvora. Dvostruko veći iznos, 1,8 milijardi eura, planira se investirati u upola kraćem razdoblju između 2020. i 2024. godine. Za razliku je zaslužna orijentacija na korištenje sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova te Instrumenta za povezivanje Europe, koji su postali glavni oslonac novog investicijskog ciklusa. U višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020. iz fondova EU je više od milijarde eura iskorišteno za potrebe modernizacije željezničkog sustava. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Vlada RH zadržavaju fokus na modernizaciji željezničkog sustava. Iznos sredstava uloženih u obnovu voznog parka i željezničke infrastrukture rast će u sljedećih 10 godina.

Cilj je omogućiti putnicima da se svakodnevno voze vlakom, uspostavom kvalitetnog i pouzdanog sustava koji će naglasiti poželjne strane željeznice kao ekološki najučinkovitijeg i cjenovno najpristupačnijeg oblika prijevoza. Najveća ulaganja u posljednjih pola stoljeća podržana su novim strateškim konceptom za željeznicu. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. studenoga 2022. donijela Strategiju razvoja željezničkog sustava Republike Hrvatske do 2032. godine. U izradi su i Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima, koji će definirati sve elemente razvoja željezničkog sustava za narednih desetak godina te podići standarde u Republici Hrvatskoj na razinu Europske Unije.

Na natječaju za razvoj i proizvodnju vlakova pobijedio je hrvatski proizvođač vlakova i tramvaja KONČAR – Električna vozila a u prosincu počinju stizati vlakovi koji će zamijeniti „Mađare“

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odgovorilo je na taj izazov financiranjem elektrifikacije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK) za razdoblje 2014. – 2020., čijim sredstvima je ostvarena i nabava samih vlakova.