U službenom dokumentu koji potpisuju Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a, i Albin Vanek kao punomoćnik HZZO-a navodi se kako je ovršenik Franjo Komarica s adresom na zagrebačkom Kaptolu. Provjerom po kućnom broju ustanovili smo da se radi o Nadbiskupskom bogoslovnom sjedištu koje se nalazi tik do Zagrebačke katedrale. Samim tim razriješena je svaka daljnja sumnja da ovršenik nije jedan od svjetski priznatih i poznatih hrvatskih biskupa Franjo Komarica (77). Doduše, biskup u miru koji je vodio Banjalučku biskupiju sve do 8. prosinca ove godine kada je tu dužnost preuzeo mons. Željko Majić (60). Komaricu je podsjetimo imenovao pokojni papa Ivan Pavao II. 28. listopada 1985. i to najprije pomoćnim biskupom banjolučkim. Tada je postao i najmlađi biskup u Jugoslaviji. Za banjolačkog biskupa imenovan je 15. svibnja 1989. godine.
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini biskup Franjo Komarica nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Banjoj Luci. Od prijeratnih oko 200.000 katolika ostalo ih je na području te biskupije 15.000. Za vrijeme rata biskup Komarica bio je zatočen u vlastitom domu bez mogućnosti kretanja i susreta s vjernicima. Od 2002. do 2005. godine bio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Posebno priznanje mu je stiglo 2004. kad je nominiran za Nobelovu nagradu za mir. Da Hrvatska nije proteklih godina postala carstvo raznih ovrhovoditelja i ovršnih postupaka ne bi ni ime Franje Komarice u medije izašlo izvan konteksta Crkve i pitanja progranih Hrvata Banjalučke biskupije. No, iako u Hrvatskoj prevladava mišljenje kako su muka stvarnog života pošteđeni pripadnici klera o kojima skrbi Crkva kao uređena i financijski moćna organizacija ovrha Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dokazuje kako kod nas nema osobe koja se ne može naći pod udarom neke prisilne naplate.
Iz dokumeta koji je dospio na Općinski građanski sud u Zagrebu vidljivo je kako HZZO traži ovrhu nad Franjom Komaricom zbog duga u iznosu od 43,80 eura / 330,01 kn uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 10. siječnja 2021. pa do isplate i to u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi, zajedno s troškovima postupka u iznosu od 25,00 eura / 188,36 kn. U dokumentu se pod sredstva ovrhe navodi: 'Ovrha općenito na imovini sukladno odredbama Ovršnog zakona'. Navedimo i kako je Rješenje o ovrsi donio zagrebački javni bilježnik Vladimir Marčinko koji je naveo kako se ovršenik može žaliti u roku 8 dana i to njemu ali da 'Prigovor protiv rješenja mora biti obrazložen, dok će neobrazloženi prigovor sud odbaciti.' Također je naveo i sljedeće: 'Ako se ovrha provodi na novčanoj tražbini ovršenika po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. Ovršnog zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. Ovršnog zakona, ovršenik je o tome dužan obavijestiti Financijsku agenciju (FINA).'
Ukoliko se biskup u miru bude žalio o njegovom će prigovoru odlučivati Općinski građanski sud u Zagrebu. U spisu se nalazi i prilog - Izvadak iz poslovnih knjiga HZZO-a iz kojeg se vidi kako Franju Komaricu, dakle biskupa u miru, terete za dugove po polici dopunskog osiguranja. Možda i ova priče navede i odgovorne u Crkvi u Hrvata da razmotre situaciju s ovrhama u našoj zemlji da se kroz propovijedi i sami svećenici založe da se izmijene neki nepravdeni aspekti Ovršnog zakona a koji pojedinim sudionicima u ovršnim postupcima omogućuju i da drakonski odrežu cijene svojih usluga. Doduđe, to u ovoj ovrsi nije bio slučaj jer HZZO za razliku od nekih ovrhovoditelja ne angažira vojsku skupih odvjetnika koji u sprezi s javnim bilježnicima učine da ukupni trošak ovrhe često bude dva i više puta veći od samog osnovnog duga. U svakom slučaju i ova priča dokazuje kako su kod nas poštari u vrijeme Adventa kao i cijele godine osim paketa i rijetkih pisama s ugodnim vijestima građanima statistički više zvonili na vrata s plavim kuvertama neugodna sadržaja. Biskupa u miru Franji Komaricu očito nisu uspjeli naći na Kaptolu pa su mu ovrhu oglasili službenim putem.