Od prošle godine kada je nastupila pandemija korona virusa profesorica Alemka Markotić postala je jedna od najutjecajnih Hrvatica. Njezino mišljenje ključno je za odluke Kriznog stožera koji određuje mjeru svih stvari u našim životima. Zato smo zagrebali ispod površine i pokušali doznati što više nepoznatih pojedinosti iz života infektologinje Markotić.
Kada je imenovana za članicu Kriznog stožera Alemka Markotić postala je svakodnevno lice građana Hrvatske. Prošle godine mediji su objavili kako je rođena u Zagrebu ali da se školovala u Zavidovićima u BiH kamo su njezini roditelji otišli raditi nakon studija u Zagrebu. Poznato je kako je diplomirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu te da je tijekom rata u tom gradu, gdje su se u međuvremenu preselili i njezini roditelji pravnici, radila u Caritasovoj ambulanti.
Neki od sarajevskih Hrvata pamte nježno i mlado lice Alemke Markotić iz crkve koja se nalazi uz sarajevsku Bogosloviju budući je tamo svake nedjelje s mamom dolazila na mise. Ključna figura organizacije života u io je svećenik Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak u BiH. Uostalom, i Markotić uvijek ističe kako je vjernica. Poznato je i gdje se sve usavršavala u inozemstvu prije nego što je iz Imunološkog zavoda dospjela na čelo Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.
Pretragom službenih baza podataka došli smo do vrlo zanimljivih ali nepoznatih podataka o Alemki Markotić. Tako smo doznali da je u svibnju 1998. pokojni predsjednik Sabora Vlatko Pavletić kao predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost dodijelio Alemki Markotić državnu nagrada za znanost i to za područje biomedicinskih znanosti. Ona je tada bila znanstvena novakinja na Imunološkom zavodu u Zagrebu.
Uz dodjelu nagrada pisalo je kako je 'kod nas prva uvela brzu dijagnostiku hanta virusa ELISA testom, te istražila nova, do tada nepoznata, endemijska žarišta u Hrvatskoj'. Potom je u prosincu 2004. godine imenovana od strane predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa za članicu Nacionalnog vijeća za znanost. U veljači 2005. Šeks je Markotić imenovao za članicu Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH i to na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost.
U srpnju 2007. Šeks joj je dodijelio i prvu državnu nagradu. Markotić je tada bila viša znanstvena suradnica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu. Nagrađena je 'za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicine i zdravstva za znanstveni i istraživački doprinos istraživanju hanta virusa u Republici Hrvatskoj i njihovih imunopatogenetskih mehanizama'.
Potom se ime Alemke Markotić 2010. našlo i na listi osoba koje su financijski podupirale političke kampanje. Radilo se o predsjedničkim izborima a Alemka Markotić je izdvojila 1.000 kuna za kampanju Dragana Primorca koji se natjecao za poziciju predsjednika RH. Primorac je tada skupio 3.853.407,92 kuna za kampanju, a njegovi najveći donatori bili su članovi obitelji Ostojić koja stoje iza Sveučilišta Libertas te Visoke škole međunarodnih odnosa DagHammarksjöld koja je pripojena 2019. Libertasu. Poznato je kako je u Diplomatskom vijeću te škole čelnik bio Zoran Milanović a vodeću ulogu je imao i aktualni SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Joško Klisović. .
U prosincu 2016. tadašnja predsjendica RH Kolinda Grabar Kitarović imenovala je Alemku Markotić za članicu svog Vijeća za domovinsku sigurnost. Iako je profesorica markotić neudana te je život posvetila znanosti i karijeri, a uz ravnateljsku poziciju Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević je i profesorica na Medicinskom fakultetu, nismo stekli dojam kako je materijalno situirana. Naime, Markotićka po svoj prilici dijeli sudbinu prosječnog zaduženog građanina Hrvatske. Kada je 2005. na leasing kupila automobil Peugeot 206 zadužila se za 17.100 'švicaraca' s rokom otplate do siječnja 2012. godine.
Tada je živjela u Zagorskoj ulici u Zagrebu u stanu od 36,34 m2 koji je uknjižen na njezinu mamu Ljiljanu Markotić. Zbog dvosobnog stana s garažom od 59,36 novogradnji u Hruševečkoj ulici na Trešnjevci u siječnju 2007. zadužila se za 185.200 CHF s rokom otplate od 30 mjeseci uz kamatnu stopu 4,3 posto godišnje kod Societe generale - Splitske banke. Stan je kupila od Sigma centra, u međuvremenu ugašene tvrtke.
U Sigma centru suvlasnici su bili: Domagoj Ivan Milošević, Daniel Štern, sin Davora Šterna, Janislav Šaban ali i Zoran Kovač čije je ime dovedeno u kontekst tajne vile sindikalca Vilima Ribića u podsljemenskoj zoni. Iz navedenog proizlazi kako Markotić zacijelo ne pripada u onu skupinu uhljebljenih koji su zgrnuli zlatne kule i dvore bez hipoteka a da pri tom nisu ostvarili nikakav značaj rezultata ni u poslovnom ni znanstvenom ni društvenom smislu.