'Čipiranje ljudi radi prevencije epidemije' naslov je seminarskog rada koji potpisuju Matej Periš i Karlo Vrbanc. Mentor tog rada bio je izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Božidar Jaković. Dosad smo objavili kako se nestali Matej Periš tijekom studija na Ekomskom fakultetu u Splitu studiozno bavio smiljem. No, kada se iz Splita otisnuo u Zagreb mora se priznati da je svoja istraživanja i studentski rad digao na znatno višu razinu. O tome svjedoče i sami nazivi poglavlja seminarskog rada: tu su uvod, opis projekta (misija, vizija, ciljevi); inovacije koje se odnose na mogućnosti plaćanja režije i hrane ali i prevenciju zaštite od virusa....; opise glavnih konkurenata koji su identificirani u kompanijama Pliva i Samsung; opis digitalnog poslovnog modela ali i glavnih partnera koji su i navedeni. Radi se o zagrebačkoj marketinškoj agenciji Unex grupi čiji su vlasnici Andrea Šumanovac i Eduard Klein-Šumanovac, te mostarski Aluminij i Zagrebačka banka.
Seminarski rad ispisan je na 67 stranica a da su autori Matej Periš i Karlo Vrbanc mislili o svemu detaljno i seriozno vidi se po tome i što su u cijelosti razradili i digitalnu promociju projekta. Dapače, Matej Periš registrirao je kod zagrebačke tvrtke infoNET d.o.o domenu ChippingPeople.hr. Jednogodišnji zakup domene platio je 545 kuna. Prigodom registracije domene naveo je svoj mail koji je imao kao student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Periš je planirao zakupiti i međunarodnu domenu chippinpeople.tech. Pokrenuo je i web stranicu projekta imena vestico.hr/cipiranjeljudi/ ali ta stranica više nije aktivna. Obojica autora seminarskog rada o čipiranju ljudi u njega su ugradili i Europass životopise. U njemu je Matej osim uobičajenih podatak naveo i svoj gmail, korisničko ime za Skype, istaknuo kako je imao radno iskustvo skiper za Sunny Split ali i iskustvo trgovačkog posrednika.
Matej Periš naveo je kako ima dobre komunikacijske vještine stečene u obrazovanju i na radnom mjestu, rad u timu do 30 ljudi a pod poslovne vještine naveo je 'rukovođenje poslovima marketinga'. U seminarski rad uključene su brojne ilustracije i prilozi. Inače, zagovarana je uobičajena metoda čipiranja ugradnjom čipa ispod palca. Vrijedno je spomenuti kako u Hrvatskoj ima više čipiranih ljudi a prvi koji je dao ugraditi čip Denis Periša za medije je svjedočio kako je imao i problema s policijom. Vidljivo je kako su Periš i kolega napravili profile na svim društvenim mrežama. Tako su na Facebooku otvorili stranicu Čipiranje ljudi-zdravlje; priložili su svoje LinkedIn profile, na Twitteru su otvorili račun čipiranje_ljudi a na Instagramu cipiranje_ljudi, rastumačili su pojam računarstva u oblaku, odnosno Google Cloud Platform...
Periš i kolega predvidjeli su izradu čipa tehnologijom 3D printanja te da čip bude od aluminija kako bi se mogli angažirati kapaciteti mostarskog Aluminija. Izradili su i ilustraciju ekranskog prikaza mobilne aplikacije. Naime, čip bi bio povezan s pametnim mobitelima ali i s bankom, odnosno Zabom koju su vidjeli kao poslovnog partnera zbog mreže poslovnica i kapacitiranosti. Njihov izabrani marketinški partner u projektu promocije čipiranja ljudi bila je zagrebačka Unex grupa koja je bila i agencija Agrokora u vrijeme dok je tom tvrtkom upravljao Ivica Todorić. Izradili su i strukturu troškova. Projekt bi ukupno koštao 272.000 kuna od čega na osnivanje tvrtke otpada 60 tisuća kn, na informatičku opremu i trošak nabave materijala po 30 tisuća kn, troškovi nabave stroja 50 tisuća kn, troškovi u proizvodnji 25 tisuća kn, plaće radnicima 60 tisuća kn, trošak marketinga 15 tisuća kn a izrada web stranice 2 tisuće kn.
Rad o čipiranju ljudi Matej i kolega zamislili su kao projekt koji bi trebao olakšati život nosiocima čipova jer bi on sadržavao sve funkcinalne informacije. Ne znamo ima li seminarski rad Mateja Periša ikakve veze s njegovim nestankom ali pravi istražitelji znaju kako nekada i neka mala beznačajna sitnica možda vodi do puta istine. U slučaju Matej Periša to bi značilo otkriće onoga što u mozaiku istražitelja nedostaje - što se dogodilo nakon što je, i ako je sišao niz stube kod Savanove. Postoje li snimke s video nadzora obližnjih mostova na kojima se vidi ljudska silueta koja ulazi u vodu. Zašto je dosad medijski eksploatirana samo ljubičasta snimka na kojoj se vidi kretanje neidentificiranog tijela u Savi? Jesu li u pravu skeptici na društvenim mrežama koji analiziraju snimke video kamera i tvrde kako je neko vrijeme bio u crnom autu te da je u određenim trenucima oko njega bilo dvoje ali i troje NN osoba? Sve su to pitanja na koje zasigurno najviše odgovora trebaju dobiti Matejev otac Nenad Periš, njegova obitelj i prijatelji a potom i cjelokupna javnost koja intenzivno prati potragu za nestalim Splićaninom.