Sutkinja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Kristina Koščec Kušić odlučivala je u prekršajnom postupku protiv okrivljene Petre Todorić, rođena Kaćunko  zbog prekršaja iz čl. 196. st. 7. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.  Optužni prijedlog stigao je od   Policijske uprave zagrebačke, I postaje prometne policije Zagreb 8. travnja 2025. godine. Nakon glavne rasprave održane dana 14. listopada 2025. godine, u odsutnosti okrivljenika i tužitelja 14. listopada 2025. donesena je presuda koja je netom postala javno dostupna. Evo kako je kažnjena ta poduzetnica, članica poznate obitelji, nekad dinastije Todorić. No, to joj nije prva izrečena kazna jer su konstatirane ranije presude Općinskog prekršajnog suda i u Splitu i Zagrebu. Slijede detalji....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Početkom studenog prošle godine objavili smo ČLANAK: 'NEVIĐENO IZDANJE Ante Todorić bježao od supruge Petre u srcu Zagreba, direktorica Regenta kaskala za mužem koji se nije 'skidao' s mobitela'. Na slikama uz taj članak vidjelo se kako taj poznati bračni par sve vrijeme drži mobitel u ruci i vodi razgovore. U takvom izdanju, s mobitelom u ruci, zatečena je prošle godine Petra Todorić i za volanom automobila. No, policajac je pritom utvrdio i kako nema vozačku dozvolu kod sebe. Zbog toga je završila s policijskim optužnim prijedlogom na Općinskom prekršajnom sudu. Tamo se rasplelo klupko prethodnih presuda zbog prekršaja u Splitu i Zagrebu.

No, idemo na zadnju presudu u kojoj uz ime okrivljene Petre Todorić piše kako je rođena Kaćunko 1985. godine  u Splitu, ali da ima prebivalište u Zagrebu. Poznato je kako je Petra nakon udaje za starijeg sina nekadašnjeg gazde Agrokora preselila u Zagreb i da sa svojim drugim mužem živi u velebnom dvorcu u Šestinama. Na tu su se rezidenciju neuspješno pokušali uknjižiti ruski vjerovnici  o čemu smo pisali u ranijem ČLANKU iz prosinca 2021: 'VELIKA POBJEDA GAZDE NAD RUSIMA Sberbank izgubila spor protiv Todorića, ostaje im Kulmerov dvorac i ne moraju namiriti 62,7 milijuna eura'. Iz presude je vidljivo kako je Petra Todorić već prekršajno kažnjavana.

Zadnjom presudom proglašena je krivom 'što je 16.listopada 2024. u 17:50 sati u Zagrebu,  upravljala osobnim vozilom registarske oznake ZG ...-... Ksaverskom cestom u smjeru sjevera, a za vrijeme upravljanja koristila je mobilni uređaj, te na taj način umanjila mogućnost  reagiranja  i sigurnog upravljanja vozilom, čime je počinila  prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 196. st. 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama'. No, Todorićki je utvrđen još jedan prekršaj. Naime, osuđena je  'što je istom prilikom  upravljala navedenim vozilom,  a nadzorom vozila i vozača utvrđeno je  da kod sebe nije imala važeću vozačku dozvolu, čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 229. st. 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama'. Izrečene su joj sljedeće kazne: za djelo pod točkom 1. novčana kazna u iznosu od 130 eura a za djelo pod točkom  2. novčana kazna u iznosu od 30 eura, ukupno 160 eura. 

Dužna ih je platiti u roku od  mjesec dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti, dok će se u protivnom postupiti prema odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona. Dužna je platiti  i troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 eura u istom roku. Oslobođena je optužbe 'da bi istom prilikom upravljala osobnim vozilom registarske oznake ZG -...-... Ksaverskom cestom u smjeru sjevera za vrijeme dok joj je izrečena zaštitna mjera  zabrane upravljanja vozilima "B" kategorije prekršajnim nalogom PPRP Split, ... u trajanju od 24 mjeseca, pravomoćno 30.siječnja 2024. i izvršno 8.veljače 2024., te je na snazi u periodu od 8. veljače 2024. do 08. veljače 2026. čime da bi počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 289. st. 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.'

Iz Obrazloženja je vidljivo i sljedeće: 'U tijeku postupka okrivljenica je uredno pozivana na ročište, ali se na poziv suda nije odazvala, niti je svoj nedolazak ispričala, iako je u pozivu bila upozorena da u slučaju nedolaska može biti određeno njeno prisilno dovođenje, ili da će se postupak provesti i donijeti presuda i bez njene prisutnosti, te unatoč uputi s poziva da obranu može iznijeti i pisanim putem, istu nije iznosila, pa je sudac proveo postupak i donio presudu i bez njenog ispitivanja, na temelju čl. 167. st. 3. u vezi s odredbom čl. 128. st. 2. toč. 7. Prekršajnog zakona, a imajući pritom u vidu da ispitivanje i prisutnost okrivljenice nisu nužni za pravilno i zakonito provođenje postupka i donošenje odluke. 

U tijeku postupka izvršen je uvid u dokumentaciju priloženu u spis - izvješće o počinjenom prekršaju, obavijest počinitelju prekršaja, službena zabilješka (osim u dijelu 4. odlomka), prekršajni nalog Postaje prometne policije Split, klasa: ....od 26. kolovoza 2023. godine, s iskazanom klauzulom pravomoćnosti 30. siječnja 2024. i izvršnosti 08. veljače 2024. godine, podnesak I Policijske postaje Zagreb od 25. siječnja 2024. godine, zahtjev za obnovu prekršajnog postupka  klasa: ... podnijet po odvj. Miji Šarić uz punomoć za zastupanje, rješenje Postaje prometne policije Split, klasa: ... od 07. siječnja 2025., kojim se odbija zahtjev za ukidanjem klauzule pravomoćnosti u prekršajnom predmetu klasa: 211-07-23-3/10355, protiv okrivljenice Petre Todorić, dostavnica za odvj. Miu Šarić, te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa. 

U tijeku postupka sudac je pokušao u svojstvu svjedoka ispitati i policijskog službenika Ivana B., ali se isti na poziv suda nije odazvao, te je iz razloga ekonomičnosti, a smatrajući činjenično stanje dovoljno utvrđenim za donošenje odluke, odustao od daljnjeg provođenja dokaza ispitivanjem ovog svjedoka. Uvidom u izvješće o počinjenom prekršaju i službenu zabilješku sastavljenu sukladno čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona od strane policijskog službenika Ivana B. koji je kritične zgode uočio počinjenje prekršaja i postupao prema okrivljenici, vidljivo je da je isti kritične zgode u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažao radnju počinjenja prekršaja i utvrdio da je okrivljenica koristila mobitel za vrijeme vožnje, a daljnjim nadzorom vozila i vozača utvrdio je kako ista kod sebe nije imala važeću vozačku dozvolu, već je njen identitet utvrdio  uvidom u osobnu iskaznicu br. ..... 

Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa utvrđeno je da je okrivljenica prekršajno kažnjavana odlukom V Policijske postaje Medveščak, broj: 2.... od 29. studenog 2024. koja je postala pravomoćna 12. ožujka 2024. godine, odlukom Postaje prometne policije Split, broj: .... od 26. kolovoza 2023. godine, s iskazanom klauzulom pravomoćnosti 30. siječnja 2024. i dr. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući izvedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, utvrđeno je da je okrivljenica počinila djela prekršaja koja joj se stavljaju na teret pod toč. 1. i 2. optužnog prijedloga,  te su u djelu okrivljenice nađena sva obilježja  terećenih prekršaja pod toč. I izreke ove presude, pa je stoga proglašena krivom. Tako utvrđeno činjenično stanje temelji se na provedenom dokaznom postupku i uvidu u dokumentaciju priloženu u spis. 

Naime, na temelju provedenog postupka i stanja spisa utvrđeno je okrivljenica postupila na način kako je to opisano pod toč. I 1. izreke i da je dana 16. listopada 2024. godine upravljala osobnim automobilom reg. oznake ZG ...-... Ksaverskom cestom kojom prilikom je za vrijeme vožnje koristila mobitel, čime su se u njenom postupanju stekla obilježja prekršaja iz čl. 196. st. 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Također je utvrđeno da tom prilikom kod sebe nije imala vezaču vozačku dozvolu čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv čl. 229. st. 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na način i pod uvjetima kako je to opisano pod toč. I 2. izreke ove presude. U provedenom postupku nije utvrđeno postojanje okolnosti koje bi to dovele u sumnju.

Stoga je okrivljenica proglašena krivom, a prilikom odlučivanja o prekršajnopravnoj sankciji, sukladno odredbi čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona, uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljenici utvrđena novčana kazna koja odgovara značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti, kao i okolnostima pod kojima je odnosni prekršaj počinjen, pri čemu je olakotne okolnosti nisu utvrđene, dok je otegotnim ocijenjena ranija prekršajna kažnjavanost okrivljenice. Slijedom navedenog, imajući na umu sve okolnosti konkretnog slučaja te prirodu i značaj prekršaja, okrivljenici je za počinjene prekršaje izrečena ukupna novčana kazna kao u izreci, smatrajući da je ista primjerena i dostatna svim okolnostima konkretnog slučaja, te da će se istom dovoljno utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čine prekršaje i ostvariti opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona  i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Pri tom, sukladno odredbi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica u roku određenom za plaćanje novčane kazne plati dvije trećine izrečene kazne, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti. 

Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, kao i imovinskim prilikama okrivljenice, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, tj. od 13,27 do 663,61 eura.  Nadalje, u pogledu prekršaja činjenično i pravno opisanog pod toč. IV izreke ove presude, analizirajući izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i njihovoj međusobnoj povezanosti, utvrđeno je kako nema dokaza da bi okrivljenica počinila prekršaj iz čl. 289. st. 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na način i pod uvjetima kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret.

Naime, analizirajući dokaze u spisu ovaj sud nije mogao s potrebnom sigurnošću i bez dvojbe utvrditi da bi okrivljenica kritične zgode upravljala vozilom za vrijeme dok joj je izrečena zaštitna mjera  zabrane upravljanja vozilima "B" kategorije prekršajnim nalogom PPRP Split, Klasa: .... u trajanju od 24 mjeseca, pravomoćno 30. siječnja 2024. i izvršno 8.veljače 2024., a kako joj se to stavlja na teret pod toč. 3. optužnog prijedloga., budući je iz stanja spisa vidljivo kako okrivljenica osporava pravomoćnost i izvršnost predmetnog prekršajnog naloga, dakle, osporava da bi predmetni prekršajni nalog postao pravomoćan 30. siječnja 2024. i izvršan 8. veljače 2024. godine, u povodu čega je angažirala odvj. Miju Šarić, te je

Općinskom prekršajnom sudu u Splitu podnijet zahtjev okr. za obnovu prekršajnog postupka, u kojem pobija iskazanu pravomoćnost i izvršnost prekršajnog naloga ističući kako nikada nije zaprimila predmetni prekršajni nalog, te je za istog saznala tek kada je zaustavljena od strane prometnog policajca, a u pogledu kojeg nije donijeta meritorna odluka, te stoga, na temelju stanja ovog spisa nije bilo moguće nesporno i bez sumnje utvrditi da bi okrivljenica počinila terećeni prekršaj pod toč. 3. optužnog prijedloga na način kako joj se to stavlja na teret, zbog čega je trebalo donijeti odluku kao pod toč IV izreke ove presude.' - piše u presudi od 14. listopada 2025. godine. 

Protiv te presude dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, a o žalbi odlučuje Visoki Prekršajni sud Republike Hrvatske. No, uspjeli smo preko portala sudske prakse pronaći jednu od presuda u korist Petre Todorić vezano uz prethodnu osudu zbog počinjenja prometnog prekršaja. No, tom je presudom supruga Ante Todorića dobila pravo ponovnog suđenja. Naime, nju je splitska policija poslala na sud zbog prebrze vožnje, odnosno vžnje iznad 50 km na sat i to u naseljenom mjestu. Donesena je osuđujuća presuda  na splitskom Općinskom prekršajnm sudu no, preko iste odvjetnice Mije Šarić Petra Todorić se žalila i to iz formalnih razloga.

Naime, ona nije osobna preuzela sudski dokument. U presudi piše: 'Prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev okrivljenice .. za ukidanje klauzule pravomoćnosti u prekršajnom predmetu broj, klasa: ....s obrazloženjem da djelatnici I Policijske postaje Zagreb dolaskom na kućnu adresu nisu zatekli okrivljenicu ...pa su pošiljku ostavili punoljetnom članu kućanstva koja se obvezala isto uručiti.... Ta je presuda objavljena 29.12.2025. i dostupna je na portalu sudske prakse. No, u istoj su izmienjeni incijali kao što je uobičajena praksa. Iz presude sudskog vijeća Viskog prekršajnog suda u Zagrebu kojim je predsjedala sutkinja Karmen Novak Hrgović piše i sljedeće:

'Na navedeno rješenje u zakonom predviđenom roku okrivljenica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u kojoj navodi da dostava prekršajnog naloga nije okrivljenici izvršena u skladu s odredbama Prekršajnog zakona jer prekršajni nalog nije osobno dostavljen. Nesporno je da je dana 25. siječnja 2024. godine, prekršajni nalog, nakon što okrivljenica nije zatečena kod kuće isti uručen MŠ koja nije član kućanstva OŠ. Prekršajni nalog je trebao biti osobno dostavljen a što nije učinjeno, a za to vrijeme je okrivljenica bila na putu u inozemstvo i vratila se dana 30. siječnja 2024. godine.

Prema članku 146. stavak 4. Prekršajnog zakona, ukoliko se okrivljenik ne zatekne na točnom mjestu i adresi na kojoj se ima obaviti dostava, dostavljač će izvjestiti kada i na kojem mjestu ga se može zateći i ostaviti mu kod njegovih punoljetnih članova domaćinstva, ako se oni ne zateknu u stanu nadstojniku zgrade ili susjedu, a ako se dostava okrivljeniku obavlja na poslu a on se tamo ne zatekne dostavlja se osobi ovlaštenoj za primanje pismena, pisanu obavijest da radi primanja pismena budu u određeni dan i sat u svom stanu ili radnom mjestu. S obzirom na navedeno da okrivljenici nije dostava prekršajnog naloga izvršena osobno a što je trebala biti. Ujedno se poziva na presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske pod brojem Ppž-4609/2021 od 18. kolovoza 2021. godine'. Stoga je utvrđeno kako je 'žalba okrivljenice osnovana' te je postupak vraćen na splitski sud na ponovno odlučivanje..