Zastupnica stranke Centar Marijana Puljak u zadnje vrijeme ubire poene javnim prozivkama, tako je prozvala i šefa HOO-a Zlatka Matešu zbog toga što je 23 godine čelnik te organizacije a nije se usudio pitati kako se troše novci dodijeljeni pojedinim savezima. Također, na konferenciji za novinare u Saboru izjavila je sljedeće: '- Uznemirili smo sportske saveze pitanjem koje sam poslala ministru turizma i sporta Tončiju Glavini, nakon što je otkrivena afera u skijaškom savezu, jer moraju odgovoriti na niz pitanja o svom poslovanju. Onaj tko je radio pošteno, transparentno i u skladu sa zakonom nema zašto biti uznemiren, a nama je drago da su uznemireni oni koji se godinama nisu uznemiravali to što milijuni eura iz javnih proračuna koji su bili namijenjeni sportašima završavaju u privatnim džepovima'. 

Puljak je ministru Glavini postavila zastupničko pitanje u kojem traži hitnu objavu svih financijskih podataka svih pet krovnih sportskih organizacija – u Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, Hrvatskom sportskom savezu gluhih, Hrvatskom akademskom sportskom savezu i Hrvatskom školskom sportskom savezu, kako bi svi imali uvid u te podatke. Rekla je: 'Ovdje, zapravo, govorimo o tome da radnik koji zarađuje 2000 eura mjesečno i, ako ništa ne troši 12 mjeseci 40 godina radnog staža, ne može zaraditi milijun eura. Za svoj radni vijek jedan čovjek ne može zaraditi milijun eura, a u skijaškom savezu je 30 milijuna eura nestalo u deset godina, što znači da je 30 života, 30 radnih vijekova netko pokupio u svoj džep u deset godina, i to samo u jednom savezu'.

Svjesna je i ta oporbena zastupnica kako je danas najlakše steći popularnost na valovima prozivki poglavito jer je javnost naelektrizirana nakon što je procurilo kako donedavnog direktora u CRO Ski savezu Vedrana Pavleka Uskok optužuje za isisavanje 30 milijuna eura iz Saveza. Marijana Puljak svjesna je kako će javnost takve inicijative pozdraviti i da od toga može imati višestruke koristi. Taj je zahtjev objavla i na svom FB profilu što možete vidjeti OVDJE. No, da bi netko nekoga prozivao mora imati neupitan kredibilitet kao pojedinac i stranka koju predstavlja jer se u protivnom može s pravom zaključiti kako su prozivke smišljene s ciljem da se u sjeni tih istih prozivki nekome i pogoduje. Činjenica je da bi mnogi rado zasjeli u fotelju čelnika HOO-a u kojoj suvereno već 23 godine sjedi bivši HDZ-ov premijer Zlatko Mateša.

Takve su funkcije uvijek moćne i zanimljive raznim interesnim krugovima i lobijima. Postavlja se pitanje ima li netko iz drugih interesnih zona svog kandidata kojeg već vidi na čelnom mjestu Hrvatskog olimpijskog odbora. Činjenica je da smo došli u situaciju takve hajke u sportu i prozivki u sportskim savezima da je stvorena situacija kako je najveći problem ove države netransparentnost u financiranju sporta. Stvorena je i situacija da su sad brojni ljudi osokoljeni da na krilima istrage protiv Vedrana Pavleke te detalja koji cure iz Hrvatskog judo saveza te Hrvatskog šahovskog saveza vjeruju kako je došao trenutak da leti perje u svim mogućim sportskim savezima koji djeluju pod kapom HOO-a. Neki ističu kako postoji problem ne samo u velikim savezima, već i onim manjim i manje razvikanim, poput Hrvatskog planinarskog saveza, koji službeno ne dobivaju velike novce na račun ali manipuliraju značajnim financijama u formi gotovine koju prikupljaju na temelju raznih izleta, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Kako stvari stoje brojni bi istražitelji i revizori mogli danima češljati knjige na sve strane pa bi tako bili na miru brojni drugi počinitelji krupnih malverzacija u izvansportskim sektorima. Primjerice, dok nastaje ovaj članak, dok se vodi hajka protiv sportskih saveza, dotle se primjerice nesmetano krči šuma na raznim atraktivnim parcelama u središtu Zagreba i sjevernim dijelovima. Sve pod krinkom sanacije šuma nakon oluja krči se i gdje ne bi trebalo kako bi se oslobodio prostor za novu urbanizaciju. Dovoljno je primjerice otići na zagrebački Cmrok pa vidjeti kako je tvrtka generala Ivana Čermaka srušila ogradu prema javnoj površini, ujedno je iskrčena sva šuma pa je tako iz budućeg hotela otvoren izravni pogled na Cmrok i vizure prema Zagrebu što ranije nije bilo moguće. S obzirom da traje hajka na sportske saveze, i stvara se klima da su svi savezi crne ovce i da u svakom savezu čuči po jedan neotkriveni Vedran Pavlek,u kojima bučno sudjeluje i Marijana Puljak, nitko se, primjerice, ne zamara kako će uskoro nakon devastacije šumskog fundusa i krčenja onog i što je uništila oluja i što nije uslijediti val klizišta na top lokacijama u dijelovima grada ispod zagrebačkih znamenitih park šuma poput Cmroka, Jelenovca, Kraljevca, Tuškanca....

No, ostavimo li sve druge važne teme u ovoj zemlji i krenimo kao i Marijana Puljak tragom toga da je sav problem ove zemlje u netransparentnosti financiranja sportskih saveza, opet nam preostaje se zapitati jesu li oni koji prozivaju istinski transparentni ili su to samo na papiru. Puljkovima, odnosno njihovoj stranci Pametno, kako su se zvali do 2020. te sada stranci Centar ne može se zamjeriti neka velika netransparentnost. No, ako oni, odnosno Marijana Puljak, traže da se objave svi sadržaji svih ugovora u 5 glavnih saveza, onda bi trebali i oni sami imati takav kriterij kad podnose svoja obvezna financijska izvješća. Da to nije tako uvjerili smo se kad smo pregledali njihova izvješća o financiranju kao i nalaz državne revizije. Na početku treba istaći kako formalno-pravno sve izgleda čisto kad se pogledaju web stranice stranke Pametno, kako su se zvali od osnutka 2015. do 2020. kad su promijenili ime u Centar.

Tamo su javno dostupna izvješća o financiranju i poslovanju te drugi obvezni dokumenti. No, ako se uđe u malu analizu objavljenih podataka upada u oči podatak tko je bio uz Puljkove i njihovu stranku prije nego što su stasali na političkoj sceni. Tu dolazimo do imena najprije tvrtke Caper koja je stranku Pametno 2019.  donirala 20.000 kn što je bila te godine ujedno najveća donaciju koju su dobili. To su naveli u izvješću o redovnom financiranju za 2019. g. što možete vidjeti OVDJE. Nakon, toga stranka Pametno podnosi i izvješće o fnacijama za 2020. i tu nalazimo ime Željka Perića osobno. Tada je donirao 20.000 kn stranic supružnika Puljak. Perić je sada vlasnik zagrebačke tvrtke Caper. No, piše i kako je direktor i osnivač Oaklinsa Croatia. Na web stranici ovako je opisan šef Perić:

'Ima opsežno iskustvo u vođenju brojnih prekograničnih akvizicija, dezinvestiranja, restrukturiranja, prikupljanja kapitala i raznih drugih projekata korporativnih financija. Posebno je usmjeren na sektor potrošačke robe i maloprodaje, s značajnim klijentima uključujući Fortenovu, Pemo, Olival, Loniu, Podravku i Badel. Prije osnivanja Oaklinsa Croatia 2005. godine, Željko je proveo 20 godina na višim menadžerskim pozicijama u nekim od vodećih regionalnih tvrtki. Bio je izvršni direktor Lure (sada poznate kao Dukat), jedne od najvećih mliječnih tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi. Prije dolaska u Luru, Željko je devet godina proveo kao financijski direktor i financijski direktor PLIVE, najveće farmaceutske tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi, koja je u to vrijeme bila uvrštena na Londonsku burzu. Željko je diplomirao ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu, a potom je nastavio svoje menadžersko obrazovanje na Harvard Business School, IMD-u, Management Centre Europe i IEDC-u'.

Zanimljivo je kako je tu ispušteno da je Perić bio član NO-a Ine i to u premijerskom mandatu Zorana Milanovića. Tad je Milanović na čelo Ine postavio svog pajdu, prijatelja Sinišu Petrovića koji je godinama nadzornik i kod Emila Tedeschija. Jutarnji je tada pisao kako je Milanović kao premijer ponudio Periću mjesto predsjednika uprave HŽ Holdinga. U NO-u Ine Perić je  bio 4 godine, od prosinca 2012. do srpnja 2016. g. Istaknimo kako je  2012., u vrijeme kada je Zoran Milanović bio premijer, Perić  spominjan kao izbor za vrh Ine s ciljem smirivanja odnosa na relaciji Vlada - MOL. Zakovito je dakle ne samo da je Perić u svom službenom predstavljanju na web stranici Oaklinks Croatia ispustio Inu već i čitav niz drugih tvrtki u kojima je bio u samom vrhu. Tako je izostavljen podatak da je bio član NO-a Nexe-a od 2004. do 2009. Potom je od 2009. do 2017. bio član NO-a ali i predsjednik NO-a našičke Nexe grupe u vlasništvu Ivana Ergovića, tajkuna i vlasnika rukometnog kluba Nexe.

Perić je bio član NO-a Zagrebačke banke u vremenu od 1996. do 2000. g. Bio je predsjednik NO-a Dalekovoda od 2018. do 2020. g. Od 2010. do 2012. bio je član Uprave Ingre. U Plivi je bio u Upravi od 2000. do 2003. g. Podsjetimo na jedan članak iz 2006. objavljen u Nacionalu: 'Nacional je iz više dobro upućenih poslovnih krugova doznao da se pisma sa službenim ponudama za preuzimanje doista najčešće šalju u obvezujućoj formi i s duljim rokom za njihovo razmatranje. Isti krugovi sumnjaju da je riječ o dobro koordiniranoj akciji manipuliranja cijenom Plivine dionice na kojoj su neki špekulanti dobro zaradili. Neki sumnjaju i da su tu akciju zapravo izveli krugovi bliski Actavisu, koji su prvo pokupovali Plivine dionice u više navrata u iznosima manjim od 5 posto, što je količina koju kupac ne mora prijavljivati nadzornom odboru kompanije i objašnjavati svoje namjere.

Prema tom scenariju, oni bi potom prodali dionice i na njima jako dobro zaradili, jer su cijelu priču usmjeravali kroz medijsku kampanju u hrvatskim dnevnim novinama, kojima su prvo plasirali neslužbene informacije o ozbiljnoj službenoj ponudi za preuzimanje Plive. Istodobno su do redakcije Nacionala dospjele zanimljive verzije koji su domaći konzultanti pomagali Actavis grupi. Po jednoj verziji u tu je transakciju bio umiješan Željko Perić, bivši Plivin financijski direktor koji danas ima konzultantsku tvrtku. Druga verzija navodi da su Actavis grupi pomagali Borislav Škegro i Mladen Vedriš, te da su oni praktično već neformalno dobili blagoslov premijera Sanadera za sklapanje tog posla. Krugovi bliski Vladi Nacionalu su u prošlu subotu izjavili da su čiste gluposti tvrdnje da su Škegro i Vedriš kod premijera Sanadera već praktično dobili blagoslov za sklapanje tog posla. Treća verzija navodi da je tu akciju za Actavis usmjeravao Davor Štern, koji je bio savjetnik islandske kompanije Lyf&Heilsa, svojedobno zainteresirane za kupnju Medike.

Štern to demantira. Međutim, navodno se Actavis grupa za Plivu inicijalno zainteresirala upravo zahvaljujući Lyf&Heilsi, koja je u Hrvatskoj u rujnu 2005. kupila 49 posto vlasničkog udjela u Ljekarnama Dvoržak. Štern je 2005. zajedno s predstavnicima Lyf&Heilse posjetio Željka Čovića u Plivi i neformalno se zanimao o mogućnostima da ta islandska tvrtka kupi Plivu, ili s njome surađuje, ali Čović za to nije bio previše zainteresiran. Zanimljivo je da je čelni čovjek Lyf&Heilse Karl Wernersson ujedno član boarda direktora i suvlasnik Actavis grupe.' - objavio je Nacional prije 20 godina. U tom se članku u kontekstu Plive osim Perića spominjao i bivši direktor Ine i bivši ministar Davor Štern. Znakovito je kako Perića i Šterna povezuje i zagrebački Pastor. U Pastoru - Tvornici vatrogasnih aparata Perić je bio  predsjednik NO-a od 2013. do 2015. g. Također, u Ignis Placitumu, tvrtci čiji je vlasnik Pastor, a sadašnji direktor sin Davora Šterna, Daniel, bio je predsjednik NO-a od 2012. do 2014. g. 

K tomu Perić je bio član NO-a Zagrebačke burze od 2000. do 2016. g. Tvrtku Caper Perić je osnovao 2005. kao jedini osnivač a potom je suvlasništvo kroz godine prenosio i na najbliže suradnike. U Caperu je danas suvlasnik i jedan od direktora. Tvrtka posluje u reprezentativnom uredu u jednoj od najelitnijih zgrada u Zagrebu, u Kraljevićevoj ulici. Vrijedi istaći i kako je od 2007. do 2009. Perić bio član NO-a zagrebačkog MP Investa, tvrtke čiji je tadašnji suvlasnik te član NO-a bio i Slovenac Bogdan Pušnik, inače znan kao slovensi financijski tajkun koji je pomogao izgraditi imperij Bojana Petana kojeg su u Sloveniji optužili za isisivanje milijuna iz Termi Čatež. Perić je bio i član NO-a B.neta od 2007. do 2011. Kad sagledamo poslovni put Željka Perića i njegove čelne pozicije u nekad ključnim tvrtkama, od kojih je dobar dio završio u rukama stranih vlasnika, poput Plive, Lure, Ine..., postavlja se pitanje zašto je takav menadžer išao financirati dotad malu i još neafirmiranu stranku na političkoj pozornici.

Naime, 2019. kad je tvrtka Caper dala 20.000 kn oni još nisu bili parlamentarna stranka. Tek su 2020. na parlamentarnim izborima na koje su išli sa Strankom s imenom i prezimenom, i Fokusom dobili 3 mandata i tada su dobili ukupno 66.399 glasa. Na tim izborima stranku koja se još nije službeno zvala Centar donirao je osobno Željko Perić s 20.000 kn - LINK.. Postavlja se pitanje kako je došlo do spoja Perića i Puljkovih i je li ove početne donacije možda više otkrivaju o pozadini političkog angažmana supružnika Puljak. Naime, teško je povjerovati kako je baš financijaš takvog profila koji se kalio kroz nemirne vode najvećh hrvatskih tvrtki i u nekim najdelikatnijim procesima sasvim slučajno izabrao dotad marginalnu stranku i pojedince koji nisu bili ni poznati na nacionalnoj razini i financirao ih iz pukog altruizma ili pak želje za obogaćivanjem političkog pluralizma. Također, postavlja se pitanje jesu li supružnici Puljak iz tog vremena na neki način i tihi obveznici Željka Perića i moćnog lobija ili gremija kojem on pripada u Hrvatskoj.

Na kraju ćemo se osvrnuti i na nalaz državne revizije za stranku Centar. Zanimalo nas je ima li Marijana Puljak sitne standarde transparentnosti koje zagovara kad je posrijedi financiranje u sportu. Na početku istaknimo i jedan mali, možda nebitan detalj, ali koji isto ilustrira moguću hipokriziju zastupnice Puljak. Naime, poznato je kako je Centrov politički analitičar Ivica Relković. Pronašli smo podatak da stranka, s obzirom na ukupni troškovnik, izdašno financira njegove usluge. Tako se Reljkovićeva tvrtka navodi u službenom Izvješću o  troškovima (rashodima) izborne promidžbe u razdoblju od 24.05.2022. do 26.07.2022. Te je godine stranka Centar platila usluge agencije Ipsos d.o.o.  iz Splita u iznosu 48.750 kn, za reprezentaciju su tvrtki Kartular iz Splita dali 7.000 kn, Relkovićevoj tvrtci  Susret d.o.o.  za ta dva mjeseca su isplatili 20.000 kn dok su tvrtci  Significo, pod ostale nespomenute usluge,  uplatili  4.788 kn. 

Inače, Significo je tvrtka - odnosno call centar koja se reklamira kao 'kontakt centar budućnosti koji snažno potiče lojalnost korisnika. Pruža dvosmjernu i brzu komunikaciju 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, kroz sve komunikacijske kanale kao što su telefon, email, chat, WhatsApp, Viber ili društvene mreže, a svi kontakti bilježe se i evaluiraju u stvarnom vremenu.' Dakle, tu se radilo  očito o plaćenim pozivima prema biračima s ciljem agitiranja za Centar ali su to u izvješću označili kao 'ostale nespomenute usluge'. Postavlja se pitanje kako bi Marijana Puljak reagirala kad bi njoj dostavili tražene podatke o financiranju glavnih 5 saveza a u kojem bi pronašla stavku 'ostale nespomenute usluge'. Zacijelo bi ona to komentirala kako takve formulacije ostavljaju prostor za kamuflažu stvarnih troškova ili da se radi o fiktivnim plaćanjima fantomskih usluga. Da u stranci Centar ni sami ne specificiraju svoje financijske stavke vidi se iz izvješća Državne revizije za 2024. g. - LINK.  

Tamo smo pronašli sljedeće formulacije koje su državni revizori naveli u kategoriji preporuke. Citiramo redom: (U dijelu koji se naziva Nalaz 2024. piše): 'Državni ured za reviziju nalaže u obrazloženju skupina prihoda i rashoda navesti parametre koji su se koristili kod izračuna potrebnih sredstava za svaku od skupina prihoda i rashoda, a obrazloženje programa, aktivnosti i projekata sastaviti tako da sadrži poveznicu s programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija.'

Potom su iz Državne revizije prigovorili i na sljedeće 'Državni ured za reviziju nalaže plaćanje savjetničkih usluga obavljati na temelju računa koji sadrže vrstu obavljene usluge, jediničnu cijenu i datum obavljene usluge kako bi se evidentiranje u poslovnim knjigama temeljilo na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.' U dijelu koji se zove Financijski izvještaji piše naputak stranci Centar: 'Državni ured za reviziju nalaže sastavljati financijske izvještaje tako da pruže objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja Stranke te popunjavati Dodatne podatke u Izvještaju o prihodima i rashodima u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija.'

Tu je i sljedeća primjedba: 'Državni ured za reviziju preporučuje ugovorom utvrditi jedinične cijene za obavljene usluge radi lakšeg praćenja i kontrole obavljenih usluga prema dostavljenim računima.'  Potom se u izvješću Državne revizije nalazi sljedeći dio: 'Provedba naloga i preporuka 1.1. Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju Stranke za 2023., o čemu je sastavljeno Izvješće. O financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja izražena su bezuvjetna mišljenja. Revizijom za 2024. provjereno je je li Stranka postupila prema nalozima i preporukama danim u prošloj reviziji, u skladu s Planom provedbe naloga i preporuka'. Provjerili smo u kojem dijelu iz stranke Centar nisu postupili po nalogu pa citiramo: '2023. N Popunjavati Dodatne podatke u Izvještaju o prihodima i rashodima u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija. 31. ožujka 2025. nije provedeno'.

Zbog toga su dobili nalog koji citiramo: 'Stranka je i nadalje u obvezi postupati prema nalogu i preporuci Državnog ureda za reviziju, koji nisu provedeni.'.  Eto vidimo kako je Marijana Puljak, uostalom i kao većina, olako spremna primjenjivati dvostruke standarde. Sama imati netransparentne račune u stranici i financijera koji je stao uz njih dok nisu bili etablirani a da pritom traži od drugih da se ponašaju 100-posto transparentno iako i u sportu, kao i u drugim sektorima, postoje i ugovori o tajnosti i povjerljivosti, pa tako neke stavke niti ne mogu do kraja biti objelodanjene. Uostalom, niti zakon ne obvezuje sve dionike u sportu da moraju sve prikazati onako kako to Marijana Puljak prikazuje javnosti dok nastupa s pozicije osobe koja bi uvela transparentnost ali na razini nekog reality showa, Big Brothera, za javnost a ne nekog mogućeg i realnog sustava transparentnosti.