Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalnoj službi u Novoj Gradiški , sutkinja Melita Adamek Mlinac odlučivala je o jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača Danijela Dedića iz Nove Gradiške. Bio bi to jedan od desetke tisuća postupaka osobnog bankrota koji se stalno u Hrvatskoj događaju svakodnevno na svim općinskim sudovima u zemlji da nije bilo strašnog događaja sa smrtnim ishodom. Naime, Danijel Dedić je otac djevojčice koja je preminula u Klaićevoj bolnici u Zagrebu nakon što je zaprimljena sa ozljedama za koje se sumnja kako joj je nanijela njezina majka. O slučaju smo već pisali u dva članka, prvom članku o smijenjenom ravnatelja Centra za socijalni rad u Novoj Gradišci, Brankau Meduniću te drugom članku o  društenom kontekstu, odgovornosti svih građana ove zemlje koji olako prelaze preko brojnih društvenih nepravdi i nezakonitosti smatrajući kako je lakše prihvatiti sve posljedice devijantnog sustava nego se istome suprotstaviti.

Sutkinja je odlučujući o prijedlogu za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom Danijela Dedića 13. rujna 2019. donijela rješenje o obustavi tog postupka. Prijedlog za stečaj došao je od strane Financijske agencije 12. ožujka 2019. zbog dugova koje je dotad imao  rije dva dana uhićeni otac koji se tereti kao drugookrivljeni. U obrazložeju presude navodi se kako potrošač, odnosno dužnik, nije po pozivu Fine dostavio popis svoje imovine, pa se u smislu odredbe čl. 79.c st.3. Zakona o stečaju potrošača smatra da je izjavio kako nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici. Odredba čl.2. st.1. istog zakona određuje kako je cilj Zakona osloboditi poštenog potrošača od obveza, a poštenje se potrošača ocjenjuje uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja.

Odredbom čl. 79. regulirano je da za davanje neistinitoga ili nepotpunoga popisa imovine potrošač odgovara kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom te samim tim sud može obustaviti postupak jednostavnog stečaja potrošača, između ostalog, ako se prema odredbama ovoga Zakona smatra da je potrošač nepošten. Tijekom ovoga postupka sud je vanjskom provjerom kroz sustav Financijske agencije utvrdio kako je u protekle 3 godine (2017. -2019.) potrošač ostvario dobit od imovinskih prava u iznosima od 5.055,60 kn do 11.499,37 kn, na koje je plaćen i porez. 'Iz navedenog naime proizlazi ikako je potrošač imao u posjedu imovinu kojom je mogao raspolagati na način da podmiri dugovanja, no on to nije učinio. Obzirom na utvrđenje da je potrošač propustio dostaviti istinite i potpune podatke o svojoj imovini na način da prikaže svu imovinu kojom raspolaže, to je prema ocjeni ovoga suda ponašanje potrošača nepošteno'.

Slijedomnavedenog sutkinja iz Nove Gradiške, 12. rujna 2019. donijela odluku o obustavi postupka. Analiziramo li malo dublje navedeno proizlazi kako je uhiženi otac u godinama koje su prethodile njegovom stečaju zarađivao između 5 i 11,5 tisuća kuna godišnje. Postavlja se pitanje kako je uopće s obitelji mogao preživjeti od navedenih iznosa. To je hrvatski model funkcioniranja društva, važno je da je sve po 'pravilima i zakonu'. Nema veze što nemamo razvijen socijalis sustav koji bi obiteljim s djecom, čiji roditelji zarađuju manje od 500 kuna ili manje od 1.000 kuna na mjesec osigurao zakonski zajamčeni minimum za preživljavanje. Najvažnije je kako je zadovoljen zakonski okvir a što u konačnici to životom plaća najslabija karika društva, 2,5-godišnja djevojčica na pragu djetinjstva, to je problem za čije rješavanje teško da aktualne politike koje puno obećavaju uoči izbora, a malo realiziraju tijekom mandata, zacijelo nemaju kapacitete dostatne za rješavanje.