U siječnju 2021. objavili smo članak koji je ukazao na drastično stanje poslovnih knjiga u tvrtci Kerum koja je završila u stečaju. Radilo se o članku koji je objavljen pod naslovom: 'BEZAKONJE ŽELJKA KERUMA Stečajna upraviteljica otkrila financijski kaos kod Keruma pa hitno smijenjena - Mirjana Zuzija predala je stečajno izvješće Trgovačkom sudu u Splitu šokirana količinom šlamperaja i propusta'. Iz dokumenata na kojima se temeljila ta priča bilo je vidljivo kako je stečajna bila šokirana kada je vidjela kakav kaos vlada u firmi bivšeg splitskog gradonačelnika. No, ona je uskoro smijenjena pa se tim neviđenim primjerom knjigovodstveno-računovodstvenog šlamperaja morao baviti njezin nasljednik na poziciji stečajnog upravitelja. Tog smo se slučaja sjetili kada smo vidjeli presudu koja dokazuje kako je kod Keruma poput refrena u Bregovićevoj pjesmi 'sve je isto k'o i lani'. Naime, tamo gdje je Željko Kerum, bilo u firmi ili stranci, caruju improvizacije kojih se ne bi postidjeli ni školarci. Vidljivo je to i iz sljedećeg.
Na Općinskom prekršajnom sudu u Splitu sudac Tonči Rakela presudio je u prekršajnom postupku protiv političke stranke Željko Kerum-Hrvatska građanska stranka. Okrivljenika je zastupao odvjetnik Darko Stanić. Optužni prijedlog podiglo je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu radi prekršaja iz članka 26. stavak 1. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija a kažnjivo po članku 45. stavak 1. točka 17. istoga Zakona. Nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 7. ožujka 2023., u nazočnosti okrivljenika, branitelja Darka Stanića i izočnosti ovlaštenog tužitelja, 10. ožujka 2023. javno je objavljena presuda. Politička stranka, odnosno njen predsjednik, bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum (62) proglašen je krivim. Uz ime osuđenog Keruma piše kako je neosuđivan. Zlobnici bi rekli kako ne čudi da je tome tako ako se uzme u obzir slika koja je obišla Hrvatsku tijekom korone a na kojoj je Kerum koji se časti sa splitskim sucima u jednoj konobi.
Osuđen je zato što je '30. lipnja 2019., u Splitu, protivno članku 26. stavak 1. u svezi stavka 2. alineja 5. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kao neprofitna organizacija u glavnoj knjizi na strani konto 4610 kazne, penali i naknade štete pod opisom knjiženja prekrš. nalog evidentirala i u financijskom izvještaju za 2019. godinu iskazala rashod za novčanu kaznu za prometni prekršaj u iznosu od 5.000,00 kuna, iako je rashod nastao u 2018. godini, dakle, kao neprofitna organizacija nije priznala rashode uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 26. stavak 1. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija a kažnjivo po članku 45. stavak 1. točka 17. istoga Zakona' - piše u presudi. Kerumovoj stranci izrečena je novčana kazna u iznosu 660 eura / 4.972,77 kn. Sudac je istaknuo kako je 'Okrivljenik dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude a u protivnom će se ista naplatiti prinudnim putem'.
No, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku smatrat će se da je kaznu platio u cijelosti. Dužan je platiti i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50 eura / 376,73 kuna u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude ili će se isti naplatiti prinudno. Iz obrazloženja je vidljivo kako je u ime RH ODO Split podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika te je proveden redovan sudski postupak. 'Na glavnoj raspravi ispitani Igor Stanišić kao predstavnik okrivljenika je iskazao u svezi navoda optužnog prijedloga točno je ono što piše u optužnom prijedlogu, ukazuje da se radilo o novčanoj kazni za predmetni prometni prekršaj, rashod je nastao u 2018. godini, međutim propustom knjigovodstva isto nije iskazano za 2018. godinu kao rashod nego tek u financijskom izvještaju za 2019. godinu, radi se o propustu a ne namjeri, pri čemu se ističe da nije nastupila nikakva stvarna šteta, radi se o tome da isto nije evidentirano sukladno propisima ali se ističe da se radi o kazni koja je plaćena i prijavljena mada tek u izvještaju za 2019. godinu.
U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitani su podnesak RH, Državni ured za reviziju upućeno DORH od 18.12.2020., izviješće o obavljenoj financijskoj reviziji Željko Kerum-Hrvatska građanska stranka za 2019., financijski plan za 2019. godinu, godišnji program rada i financijski plan za 2019. godinu, kartice glavne knjige za rashode za zakupninu i najamninu, ostale usluge i rashode za kazne, penale i naknade štete, račun R1 za usluge promidžbe, bilješke uz financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019.g., obavezni prekršajni nalog Postaje prometne policije Split za okr. politička stranka Željko Kerum-Hrvatska građanska stranka, te Potvrda RH, Ministarstvo pravosuđa, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije od 2. lipnja 2021. prema kojoj okrivljenik nije osuđivan.
U završnom govoru branitelj je naveo kako tijekom ovog postupka nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo koje mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, naime u postupanju okrivljenika nije bilo namjere za počinjenje djela, u potpunosti je izostala posljedica, slijedom čega se radi o beznačajnom prekršaju pa se predlaže donijeti oslobađajuću presudu. U završnom govoru predstavnik okrivljenika je naveo kako se pridružuje završnom govoru branitelja' - piše u presudi. . Na temelju tako provedenog postupka u kojem je ispitan okrivljenik te izvršen uvid u dokaze sudac je zaključio kako 'su u ponašanju okrivljenika ostvarila obilježja utuženog prekršaja zbog čega je proglašen krivim i kažnjen po zakonu....'. Sudac Tonči Rakela u presudi je citirao kaznenu odredba članka 45. stavak 1. točka 17. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji propisuje novčanu kaznu u iznosu od 660 eura do 26.540 eura (prije 5000 do 200.000 kuna). Naime, to su kazne za prekršaj 'neprofitne organizacija koja vodi dvojno knjigovodstvo' te 'ako prihode i rashode ne priznaje uz primjenu računovodstvenog načela nastanaka događaja'.
Sudac Rakela naveo je sljedeće: 'Okrivljenik ne spori činjenično prekršaj koji mu se stavlja na teret, predstavnik okrivljenika je u svojoj obrani naveo da u svezi navoda optužnog prijedloga točno je ono što piše u optužnom prijedlogu, ukazuje da se radilo o novčanoj kazni za predmetni prometni prekršaj, rashod je nastao u 2018. godini, međutim propustom knjigovodstva isto nije iskazano za 2018. godinu kao rashod nego tek u financijskom izvještaju za 2019. godinu, radi se o propustu a ne namjeri, pri čemu se ističe da nije nastupila nikakva stvarna šteta, radi se o tome da isto nije evidentirano sukladno propisima ali se ističe da se radi o kazni koja je plaćena i prijavljena mada tek u izvještaju za 2019. godinu., pri čemu je za istaknuti a suprotno navodima branitelja, kako je počin prekršaja utvrđen i dokazan tijekom postupka, naime, osim što okrivljenik ne poriče činjenične navode optuženja, počin prekršaja je razvidan i iz izvedenih dokaza...' - piše u presudi.
Sudac je istaknuo kako 'za počin prekršaja nije nužna namjera za počinjenje prekršaja već je dostatno i nehajno postupanje, okolnost propusta knjigovodstva ne opravdava okrivljenika niti isključuje njegovu odgovornost za počin prekršaja, bez obzira što je kazna plaćena i prijavljena mada tek u izvještaju za 2019. godinu budući je isto trebalo biti iskazano i evidentirano u pripadnom financijskom izvještaju za 2018. godinu a sukladno citiranim odredbama, a posljedica nije izostala jer je upravo rezultat ovakvog protupravnog ponašanja okrivljenika netočan financijski izvještaj, te stoga slijedno nije ni za prihvatiti navode branitelja da se radi o beznačajnom prekršaju a na što uostalom upućuje i sam raspon kazne za ovaj prekršaj a što je do 26.540,00 eura (prije 200.000,00 kuna)'.
Sudac je visinu kazne odmjerio tako što je uzeo i olakotne okolnosti pa tako je u obzir uzeo da okrivljenik nije kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija a niti je osuđivan. Otegotnih okolnosti nije našao, te je okrivljeniku, stranci Željka Keruma izrekao novčanu kaznu u visini zakonskog minimuma smatrajući da će i na taj način dostatno utjecati na okrivljenika da ubuduće ne ponovi ovakav ili sličan prekršaj. Protiv te presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 8 dana od dana primitka presude.