Nacional je prije 20 godina objavio članak u kojem je glorificirao investiciju mađarskog dvojca, akcent u priči bio je na mađarskog investitora. A na proljeće 2003. u tjedniku Nacional dvojac Vitézy-Kerekes najavljivao je brojne projekte. Tamás Vitézy je u tom članku predstavljen kao jedan od utjecajnijih mađarskih poslovnih ljudi koji su bogatstvo stekli u posljednjih desetak tranzicijskih godina. Zanimljiv je i podatak da je njegova majka ujedno sestra majke aktualnog mađarskog premijera Viktora Orbana. U priči se spominjao kao nezaobilazan i njegov ortak u Hrvatskoj Laszlo Atilla Kerekes.Tada se na službenim internetskim stranicama njihove hrvatske tvrtke Adriatiq Island Group navodilo da je Vitézy vlasnik budimpeštanske tvrtke Eurobridge, glavnog vanjskotrgovinskog dobavljača mađarskog MOL-a na području energetike. Predstavljao se i kao vlasnik tvornice za proizvodnju konzervi, hotela i marine na jezeru Balaton, ali isticao je i da je vlasnik tvornice ukrasnih ograda od ručno kovanog željeza pokraj grada Miskolca. Poslovne veze razvio je u Ukrajini i Engleskoj.

Tamás Vitézy je tvrdio kako s partnerom Kerekesom ulaže 100 milijuna dolara u Hrvatsku jer su uvidjeli da investicije na Jadranu imaju budućnost - izjavio je tada za Nacional Vitézy. Njihova poduzetnička karijera u Hrvatskoj nije slavno završila. Kerekes je dosad poslovanjem u Hrvatskoj zaradio i jednu presudu te dvije optužnice. Prvo ga je splitsko-dalmatinska policija kazneno prijavila 2011. jer nije proglasio stečaj hotelske kuće Jelsa d.d. u kojoj je bio direktor. Ta je tvrtka, naime, bez obzira na blokadu računa, nastavila poslovati, pa se smatralo da je oštetila dobavljače za više od sedam milijuna kuna. Kerekes je, kaže nam glasnogovornica Općinskog suda u Splitu, proglašen krivim kao odgovorna osoba te je kažnjen novčanom kaznom od 8900 kuna. No, predmet koji mu sada visi nad vratom puno je delikatniji unatoč tomu što se tijekom iznošenja obrane pozivao na to da milijuni za koje ga se terete nisu kod njega već ih je predavao Tamásu Vitézyju. Naime, na Županijskom sudu u Splitu podignuta je optužnica protiv okrivljenog okrivljenog Mađara Laszla Attile Kerekesa rođenog 1952. s prebivalištem u Budimpešti i mjestu Balatonfuzfo, te u Tribunju.

Uz ime okrivljenog piše kako je 'umirovljenik, sa završenom višom školom, zaposlen u Marini na jezeru Balaton u Mađarskoj, s mjesečnim primanjima oko 4.000,00 eura, razveden, živi u izvanbračnoj zajednici, otac četvero djece, od kojih dvoje maloljetno, vlasnika osobnog vozila marke i tipa "Audi A8" proizvedenog 2006., suvlasnika za 40 posto udjela-dionica u tvrtkama Yacht Master i Port Plus sa sjedištem u Mađarskoj'. Navedeno je kako se protiv njega vodi i drugi kazneni postupak pred Općinskim sudom u Splitu zbog kaznenog djela pomaganja u zlouporabi ovlasti u gospodarskom poslovanju po potvrđenoj optužnici od 29. prosinca 2017. te da nalazi na slobodi.

Optužnicom ga se tereti da je 'u razdoblju od 14. veljače 2019. do 30. svibnja 2019. u Jelsi, u Tribunju i u Zagrebu, u tri navrata, kao predsjednik uprave trgovačkog društva Jelsa d.d., suprotno članku 252. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima, prema kojemu mora voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, bez suglasnosti nadzornog odbora, a time suprotno članku 249. i članku 248.a Zakona o trgovačkim društvima, te članku 23. stavak 1. točka 7. i stavak 2. točka 9. Statuta društva Jelsa d.d., u nakani ostvarivanja sebi nepripadajuće materijalne koristi u velikom iznosu, na temelju tri ugovora o zajmu naložio da se s računa društva Jelsa d.d. na njegov privatni račun doznači ukupno 2.123.300,00 kuna i to 14. veljače 2019. iznos od 783.300,00 kuna, 8. travnja 2019. iznos od 598.000,00 kuna, a 30. svibnja 2019. iznos od 742.000,00 kuna, sve s rokom povrata od godine dana, koji novac je za sebe zadržao, unaprijed odlučivši da ga nikada ne vrati društvu, ostvarivši time sebi, na štetu društva Jelsa d.d., nepripadajuću materijalnu korist u ukupnom iznosu 281.810,34 eura/ 2.123.300,00 kuna, dakle, s namjerom tri puta u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist, te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist, koje radnje s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, pa da je time počinio produljeno kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju - opisano u članku 246. stavak 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona.... '.

Optužnica se temelji na brojnim dokazima uključujući i ugovore o zajmu između društva Jelsa i okrivljenika iz 2019., bankovnim izvatcima društva Jelsa d.d., službenim dokumentima tvrtke ali i ispitivanjima brojnih svjedoka te ekonomsko-financijskim vještačenjima. Pribavljeni su i izvatci iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenika a priložen je i zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog Laszla Attile Kerekesa, s poukom o pravima i prijevodom. Optužnicu potpisuje zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Splitu Marina Matušan. Iz obrazloženja je vidljivo kako je 'Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Služba gospodarskog kriminaliteta i korupcije je dostavila posebno izvješće kao dopunu kaznene prijave oštećenog društva Jelsa d.d. protiv okrivljenog Laszla Attile Kerekesa zbog produljenog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 i u svezi s člankom 52. KZ/11. .....Okrivljenik je porekao počinjenje kaznenog djela ispitan tijekom istrage pred državnim odvjetnikom. U svojoj obrani navodi kako je kao direktor trgovačkog društva Jelsa d.d. pozajmice opisane u izreci optužnice na temelju ugovora 2019. uzeo po uputama i odobrenju tadašnjeg predsjednika nadzornog odbora, ujedno i vlasnika preko tvrtke Port Investment, Tamasa Vitezya.

Novac od tih pozajmica dijelom je predao Tamasu Vitezyu, a dijelom je novac potrošio za svrhe za koje mu je dao uputu Tamas Vitezy. Tako je nekoj tvrtki trebao isplatiti 60.000,00 funti i slične troškove, ili za odvjetnika. Novac i zajam nije uzeo za svoje osobne potrebe. Taj novac bio je namijenjen vraćanju dugova društva Jelsa prema tvrtki Port Investment koja je u razdoblju od 2002. do 2005. uložila veliki novčani iznos u društvo Jelsa, tako da je ostao dug protuvrijednost nekoliko milijuna eura i postala njegov vlasnik u postupku predstečajne nagodbe. Postojao je ugovor koji je potpisao 2010. godine da on kao direktor podiže zajam od društava, a da se tako podignuti novac troši za potrebe tvrtke Port Investment, po uputama Tamasa Vitezya. Na kraju godine bi tvrtka Port Investment potpisala ugovor o preuzimanju duga, ugovor o pozajmici između njega i tvrtke Port Investment i ugovor o prijeboju - kompenzaciji. Na takav način se u pogledu pozajmica postupalo tijekom deset godina, te su sve prijašnje pozajmice zatvorene ugovorima o preuzimanju duga. I u pogledu tri ugovora o zajmu iz izreke optužnice krajem godine sklopljen je ugovor o preuzimanju duga koji je potpisao Tamas Vitezy, a kao i sve prijašnje, sastavila ga je Sandra Tabain koja je radila u uredu grupacije u Zagrebu.

Jedan primjerak tog ugovora o preuzimanju duga posjeduje Tamas Vitezy, a drugi primjerak je on, okrivljenik, zajedno s popratnom dokumentacijom dao Sandri Tabain. Knjigovodstvo je vodila Sandra Bilan. U pogledu pozajmica iz optužnice preuzimanje duga nije evidentirano u knjigovodstvu, što je shvatio tek 2022. Direktor društva Jelsa bio je od 2004. do 2020. Ujedno je bio direktor Adriatiq grupe u kojoj je bilo više od dvadeset društava. Sjednice nadzornog odbora društva Jelsa nisu se održavale tijekom dvadeset godina, kao ni u drugim društvima iz grupacije, a odluke je donosio Tamas Vitezy kao predsjednik Nadzornog odbora. Sa sadašnjim direktorom društva Jelsa Antonom Glumcem sastao se 2022. i razgovarali su o pozajmicama iz optužnice, ali mu tada nije mogao ispričati poslovne tajne u pogledu tvrtke Port Investment, koje sada iznosi u obrani. Okrivljenik je predao dokumentaciju kao potkrjepu svoje obrane, time što je dio i to rješenje o predstečajnoj nagodbi već bilo sastavni dio spisa. Okrivljenik nije htio odgovarati na pitanja državnog odvjetnika. Iz knjigovodstveno-financijskog vještačenja, dokumentacije i iskaza svjedoka proizlazi kako je okrivljenik počinio kazneno djelo.

Okrivljenikova obrana kojom poriče kazneno djelo nije osnovana. Predsjednik uprave trgovačkog društva Jelsa d.d. u vrijeme iz optužnice bio je okrivljenik, prema povijesnom izvatku iz sudskog registra, te ugovoru o radu. Dakle, okrivljenik je imao svojstvo odgovorne osobe u smislu članka 87. stavak 6. KZ/11. To svojstvo više nije izričito obilježje kaznenog djela iz članka 246. KZ/11. K tome svi svjedoci koji su bili uključeni u poslovanje društva Jelsa navode kako je upravo okrivljenik u vrijeme iz optužnice operativno vodio poslove društva i izdavao naloge, pa i u pogledu pozajmica. Prema otkazu ugovora o radu okrivljenik je otkaz dao 4. studenoga 2020..... Dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa to jest imovinskih interesa društva Jelsa d.d. u odnosu na okrivljenika temelji se na odredbi članka 252. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima.

Sukladno toj odredbi članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, što okrivljenik očito nije činio. Prema dugogodišnjoj sudskoj praksi, pa tako odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-1001/02, I Kž-206/05, I Kž-340/09, I Kž-1000/09, Kzz-12/97, Gzz-19/94, točka 17. pravnih shvaćanja Vrhovnog suda broj II-Kr-24/00 od 2. siječnja 2001., neprijeporno je kako je imovina društva različita od imovine člana – osnivača – vlasnika udjela, pa čak i kada je riječ o jedinom vlasniku udjela. Odredbom članka 248.a Zakona o trgovačkim društvima propisano je kako član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u sklapanju pravnog posla ako je zastupnik po zakonu druge ugovorne strane ili vezano uz pravni posao koji se sklapa postoji sukob interesa između člana uprave i društva.

U članku 249. Zakona o trgovačkim društvima propisano je kako društvo može dati kredit članovima uprave samo na temelju odluke nadzornog odbora (list 331). Isto je propisano i u članku 23. stavak 1. točka 7. i stavak 2. točka 9. Statuta društva JELSA (list 49). Znatna imovinska korist prema članku 87. stavak 29. KZ/11, a prije toga prema pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV K 4/2012- 57 od 27. prosinca 2012., jest ona koja prelazi 60.000,00 kuna/ 7.963,37 eura2. Iz svih okolnosti navedenih u izreci i obrazloženju optužnice, višekratnog i kontinuiranog uzimanja novca u razdoblju od tri i pol mjeseca, kao i činjenice da okrivljenik novac nije vratio ni nakon traženja novog direktora, pa ni do danas nakon proteka oko tri i pol godine od kada je istekao ugovoreni rok povrata od godine dana, proizlazi kako je okrivljenik postupao s namjerom ostvarivanja sebi znatne imovinske koristi, koju je i pribavio.

Uostalom, okrivljenik je u srpnju i kolovozu 2022. izričito rekao direktoru oštećenog društva kako nema novca za povrat pozajmica. S obzirom na visinu prisvojenih novčanih iznosa, koji i pojedinačno i ukupno, znatno nadilaze iznos potreban za ostvarenje obilježja djela, riječ je o znatnoj imovinskoj koristi u objektivnom smislu. K tome je ostvaren i subjektivni element, jer je kod okrivljenika postojala produljena namjera i svijest o prisvajanju znatne imovinske koristi, budući da je u tri navrata ponavljao radnje. Premda je već prvom pozajmicom oštetio društvo za veliki novčani iznos, okrivljenik je unatoč tome nastavio s prisvajanjem, pa se u opisanoj situaciji prisvojeni iznosi mogu zbrajati prema stajalištu sudske prakse, tako odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-912/82, I Kž-938/02, III Kr- 247/03, I Kž-904/05, Kzz-16/11. Odredbom članka 52. stavak 4. KZ/11 takvo zbrajanje je izričito propisano. Produljeno djelo iz članka 52. KZ/11 postoji jer je radnje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju okrivljenik činio u kontinuitetu više puta, kroz razdoblje oko tri i pol mjeseca, s izravnom produljenom namjerom koja ukazuje na psihički kontinuitet, na isti ili sličan način, u istom svojstvu, na istom mjestu, sve na štetu istog društva. S obzirom na takvu povezanost radnji počinjenja, riječ je o jedinstvenoj cjelini u pravnom smislu.

Sukladno članku 3. KZ/11 prema okrivljeniku treba primijeniti KZ/11 objavljen u Narodnim novinama navedenima u izreci optužnice, koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo počinjeno, jer naknadne izmjene nisu blaže za počinitelja. Okrivljenikova ubrojivost nije dovedena u pitanje. U izreci optužnice ukupan novčani iznos pribavljene protupravne imovinske koristi preračunat je u eure po fiksnom tečaju konverzije: 1 euro = 7,53450 kuna, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) i Odluci Vlade Republike Hrvatske o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 85/22). ......Dokumentacija priložena uz posebno izvješće u spisu potvrđuje navode optužnice. Iz tri ugovora o zajmu (list 65-67) proizlazi kako su sklopljeni između osoba, u vrijeme, u iznosima i s rokom povrata navedenim u izreci optužnice. Iz izvoda s računa društva Jelsa (list 68-70) proizlazi kako su novčani iznosi pozajmica navedeni u izreci optužnice s računa društva

Jelsa uplaćeni na okrivljenikov privatni račun. Iz izvoda otvorenih stavki i konto kartica proizlazi kako pozajmice opisane u izreci optužnice nisu vraćene društvu Jelsa. Iz revizijskog izvješća za društvo Jelsa od 8. ožujka 2023. izrađenog za potrebe Trgovačkog suda u Splitu (list 211) također proizlaze isplate pozajmica s računa društva Jelsa na okrivljenikov račun s datumima, iznosima navedenima u izreci optužnice, koje nisu podmirene. S druge strane, dokumentacija većinom na engleskom jeziku s prijevodom, koju je priložio okrivljenik (list 508-554), sve ako je i vjerodostojna, imajući u vidu knjigovodstvenu dokumentaciju, te iskaze svjedoka T., S. i A. , nije relevantna za konkretna tri ugovora opisana u optužnici. Dakle, nema utjecaja općeniti ugovor o zajmu između tvrtke Port Investment i okrivljenika od 5. siječnja 2010, u kojem je navedeno kako se na njega primjenjuju mađarski zakoni, kao ni memorandum o razumijevanju između Tamasa Vitezya i jedne tvrtke od 18. studenoga 2019.

Nisu od utjecaja ni ugovori o preuzimanju duga i o prijeboju, koji se ne odnose na pozajmice iz optužnice, nego na druge pozajmice iz priloženih ugovora, u drukčijim iznosima i drukčijih datuma, u razdoblju od 2013. do 2019., iz sredstava drugih trgovačkih društava, a ne društva Jelsa. Nije značajno ni rješenje o predstečajnoj nagodbi od 22. ožujka 2017. u kojem je navedena obveza društva Jelsa prema tvrtki Port Investment kao vjerovniku u iznosu 29.978.776,74 kuna, dok je dio tražbine istog vjerovnika u iznosu 61.185.580,00 kuna unesen u kapital i bio osnova za njegovo stjecanje dionica društva Jelsa. Uostalom, isto to, ali cjelovito, rješenje već je dostavila policija uz posebno izvješće i ono je već bilo sastavni dio spisa (list 39-45), dok se dio istog rješenja koji je dostavio okrivljenik nalazi na listu 508-509 spisa. Knjigovodstveno-financijskim vještačenjem stalnog sudskog vještaka za ekonomsko financijske poslove Srđana Kovačića (468-473), koje se temelji na dokumentaciji, osobito na izvodima otvorenih stavki i konto karticama, te izvodima s računa, utvrđeno je postupanje na način opisan u izreci optužnice. Vještak u nalazu i mišljenju navodi kako je tijekom 2019. društvo Jelsa d.d.

Laszlu Attili Kerekesu dalo tri pozajmice u ukupnom iznosu 2.123.300,00 kuna protuvrijednosti 281.810,34 eura koje on nikada nije vratio društvu Iz izvoda s računa društva Jelsa vidljivo je kako su pozajmice uplaćene u privatni tekući račun Laszla Kerekesa. Iz raspoložive dokumentacije nije moguće utvrditi u što su utrošene primljene pozajmice. Tijekom 2018. je društvo Jelsa sedam navrata Laszlu Kerekesu dalo pozajmice u ukupnom iznosu 3.876.260,00 kuna koje je on vratio društvu 31. prosinca 2018. na način što je njegov dug prema društvu Jelsa preuzelo društvo Diamant Marina d.d. iz Zagreba. A., sadašnji direktor ...., kao svjedok navodi kako je postavši predsjednik uprave društva Jelsa d.d. uočio potraživanje društva prema Laszlu Kerekesu po osnovi tri ugovora o zajmu sklopljena 2019. između društva Jelsa kao zajmodavca i Laszla Kerekesa kao zajmoprimca u ukupnom iznosu 2.123.300,00 kuna. Rok povrata pozajmica naveden u ugovorima je bio istekao. U srpnju 2022. je preko telefona nazvao Laszla Kerekesa koji sada živi u Mađarskoj s Tamarom Popov, njegovom drugom izvanbračnom suprugom koja je hrvatska državljanka, s kojom ima maloljetnu djecu.

Laszlo povremeno dolazi u Hrvatsku, obično tada boravi u Tribunju, odakle mu je supruga. U tom telefonskom razgovoru pitao je Laszla Kerekesa namjerava li vratiti dug prema društvu Jelsa i kada to namjerava učiniti, te mu kazao kako će morati podnijeti prijavu protiv njega ako ne namjerava vratiti dug. Laszlo mu je tada preko telefona rekao kako i da hoće ne može vratiti toliki iznos, jer ima brojne druge prijave i potraživanja za plaćanje. Zna da je društvo Hoteli Jadran d.d. u parničnom postupku pred jednim trgovačkim sudom podnijelo tužbu radi naknade štete protiv Laszla Kerekesa i Vlade Pejkovića za iznos oko 35.000.000,00 kuna. Ništa ne zna o parničnom postupku pred Trgovačkim sudom u Splitu po tužbi Hotela Jadran d.d. protiv Csille Magdolne Vitezhyne Gombos i Laszla Kerekesa radi naknade štete. Oko tjedan dana nakon ovog telefonskog razgovora i to 23. srpnja 2022., Laszlo mu je preko mobitela poslao poruku u kojoj je naveo da će ubrzo biti u Hrvatskoj i da se mogu naći, nakon četiri dana mu se ponovno javio porukom, te su se 1. kolovoza 2022. Laszlo i on sastali u gradu Hvaru u kafiću.

Tu su razgovarali i o konkretnom Laszlovom dugu prema društvu Jelsa. Laszlo je donio registrator s dokumentacijom, u kojoj su bili sporazumi o kompenzaciji između Laszla Kerekesa, tvrtke Port Investment, a to je offshore tvrtka koja više nije aktivna, u vlasništvu Tamasa Vitezya, te društva Jelsa Među tim dokumentima nije bio nijedan vezano uz pozajmice iz izreke optužnice. Sva dokumentacija koju je Laszlo donio bila je irelevantna za njegov dug prema društvuJelsapo osnovi pozajmica, što je tada i rekao Laszlu. Rekao mu je kako dokumentacije koja bi opravdavala pozajmice nema ni u knjigovodstvu društva. I tada mu je Laszlo ponovio kako i da hoće ne može vratiti spomenuti iznos društvu Jelsa jer nema toliko novca i toliko imovine, a protiv njega se vode brojni drugi postupci radi naknade štete. Kazao je Laszlu neka proda nekretnine, na što je Laszlo odgovorio kako on nema imovine, jer je vlasnik svih nekretnina njegova supruga Tamara Popov. Rekao je kako može plaćati samo tisuću eura mjesečno, što je neozbiljno, sobzirom na veliki iznos duga, pa bi otplata trajala dulje od dvadeset godina.

Laszlo Kerekes mu je rekao da je novac od pozajmica isplatio Tamasu Vitezyu, kao vlasniku tvrtke Port Investment, radi smanjenja duga društva Jelsa prema tvrtki Port Investment. Kao dokaz toga Laszlo mu nije pokazao nikakvu dokumentaciju, niti takva dokumentacija postoji u knjigovodstvu društva. Pitao je Lazsla zašto u tom slučaju novac nije izravno isplaćen Tamasu Vitezyu kao vlasniku. Rekao mu je kako nema nikakve logike u onome što govori, kako onda ne bi bilo potrebe da se novac isplaćuje na njegov, Laszlov privatni račun, pa da ga on prosljeđuje Tamasu Vitezyu. Kazao mu je kako nikada ne bi pristao na tako nešto, da se tereti njegov privatni račun, kada bi novac stvarno bio za nekoga drugoga. Laszlo to nije komentirao. To je bio njegov zadnji razgovor s Laszlom Kerekesom. U dokumentaciji je vidio da su tri pozajmice iz optužnice isplaćene s računa društva Jelsa na privatni račun Laszla Kerekesa. Zna kako je i tijekom 2018. društvo Jelsa a privatni račun Laszla Kerekesa isplatilo pozajmice od ukupno preko tri milijuna kuna.

Ta potraživanja društva Jelsa prema Laszlu iz 2018. prenesena su na drugo društvo iz grupacije, ne sjeća se koje, o tome postoji knjigovodstvena dokumentacija. Nekoliko dana prije isplata prema Laszlu pozajmica iz izreke optužnice, na račun društva Jelsa u obliku nekoliko zajmova doznačeni su novčani iznosi s računa društava Faraon i Jadran Laguna, oba d.o.o. u gotovo istom iznosu kao i pozajmice isplaćene Laszlu. Oba ta društva su sada u stečaju, a uvlasništvu su društva Hoteli Jadran d.d., predsjednik uprave kojeg je bio Laszlo Kerekes. Nije siguran je li novac doznačen i s računa društva Labineca d.o.o., koje je isto u sastavu društva Hoteli Jadran. Nakon što su ova društva doznačila novac kao zajmove na račun društva Jelsa taj novac je transferiran na privatni račun Laszla Kerekesa. Tijekom 2019. društvo Jelsa poslovalo je s dobiti, ali nije bilo velikog priljeva novca. Član uprave društava Faraon i Jadran Laguna tada je bio Vlado Pejković, koji mu je rekao da je te uplate u vidu zajmova društvu Jelsa obavio po nalogu Lazsla Kerekesa.

Prema statutu društva Jelsa a i prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima koje je naveo u kaznenoj prijavi, Laszlo Kerekes bio je dužan pribaviti prethodnu suglasnost nadzornog odbora za pozajmice društva prema njemu kao predsjedniku uprave, koju suglasnost Laszlo Kerekes nije ni tražio ni dobio. Smatra da je Laszlo Kerekes zlouporabio svoj položaj predsjednika uprave društava Jelsa i Hoteli Jadran, jer je po njegovom nalogu isplaćen spomenuti novac na ime pozajmica na njegov privatni račun, a na štetu društva Jelsa Ne zna što je Laszlo Kerekes učinio s novcem koji je dobio od pozajmica. Od Sandre Bilan koja radi u knjigovodstvu grupacije u Primoštenu je čuo da se po grupaciji tada pričalo kako je Laszlo novcem od pozajmica htio pokrenuti ili pokrenuo svoju tvrtku charter brodova. Tijekom 2019. i prije u društvu Jelsa e poslove vodio i odluke donosio isključivo Laszlo Kerekes. Zbog toga Lovorko Stipišić kao drugi član uprave faktički nije imao bitne ovlasti, nego je morao izvršavati Laszlove naloge. Tijekom 2019. Lovorko Stipišić nije ni bio prisutan u društvu jer je imao transplataciju bubrega. Predsjednik i jedini član uprave društva Jelsa d.d. bio je od 9. prosinca 2021., a od 11. travnja 2023. je član uprave tog društva zajedno s još dva člana iz Mađarske, od kojih je jedan predsjednik. Već dugo radi u grupaciji, pa već dvadesetak godina poznaje okrivljenika. Društvo Jelsa bilo je u sastavu grupacije Adriatiq Islands Group d.d., sada u stečaju, a u toj grupaciji bili su još i društvo Primošten i Hoteli Jadran, oba d.d. U sva ta tri društva Laszlo Attila Kerekes bio je predsjednik uprave do studenog 2020., a na toj dužnosti je bio najmanje desetak godina.

Nakon Laszla predsjednik uprave društva Jelsa od studenoga 2020. do studenoga 2021. bio je Milos Milicsevics iz Mađarske Tijekom 2019. predsjednik uprave društva Jelsa bio je Laszlo Kerekes, a član uprave bio je Lovorko Stipišić. U nadzornom odboru društva Jelsa tijekom 2019. bili su predsjednik Tamas Vitezy, zamjenik predsjednika je bio Janos Cseszlai, a član je bila Lidia Deme Deže. Prva dvojica navedenih su iz Mađarske gdje i žive. Tijekom 2019. vlasnici grupacije Adriatiq Islands Group d.d., a time i društva JELSA bili su za 82% Tamas Vitezy, a za 20% Laszlo Kerekes. Grupacija Adriatiq Islands Group prestala je biti vlasnik društva Jelsa tijekom 2021., ne zna točan datum. Tada je vlasništvo preneseno na Eurobridge Medical Inovationn Kft. iz Budimpešte, čiji vlasnik je tada bio Tamas Vitezy. U ožujku ili travnju 2023. je tvrtka Bohemian financing Zrt. iz Budimpešte preuzela tvrtku Eurobridge Medical Inovationn Kft. u ovršnom postupku, pa je sadašnji vlasnik društva Jelsa za oko 98% tvrtka Bohemian financing Zrt., koja je ujedno vlasnik cijele grupacije.

Tvrtka Port Investment je preko mađarske tvrtke Dalmacia Holiday investirala u društvo Jelsa iznos od oko osam milijuna eura, ali davno, 2004. ili 2005. Tom dokapitalizacijom tvrtka Port Investment je postala većinski vlasnik društva Jelsa. Tijekom 2019. je tvrtka Port Investment svoja vlasnička prava prenijela na tvrtku Adriatiq Islands Group d.d. Knjigovodstvo društva Jelsa tijekom 2019. vodilo se u Primoštenu i u Zagrebu. Ne zna tko je sastavio konkretna tri ugovora o pozajmicama koja su predmet optužnice, može samo pretpostaviti da ih je sastavio zagrebački ured grupacije. Ne zna gdje su ugovori potpisani. Tijekom 2019. Laszlo Kerekes živio je u Tribunju, povremeno je, ali ne često, dolazio u Jelsu, a radio je u Tribunju ili u Primoštenu, gdje je grupacija imala svoje objekte. Dulje od dvadeset godina Laszlo je živio u Hrvatskoj gdje mu je i formalno bilo prijavljeno boravište, te mu je i sadašnja izvanbračna supruga Hrvatica.

Nije u ime društva podnio tužbu radi naknade štete u parničnom postupku jer mu je poznato da se protiv Laszla Kerekesa vodi više parničnih postupaka radi naknade štete, pa je smatrao da se društvo neće uspjeti naplatiti, nego će biti samo jedno u nizu. Sadašnje financijsko stanje društva Jelsa je dobro, pozitivno posluje. Ostaje kod kaznene prijave koju je podnio i pisanog imovinskopravnog zahtjeva. T. i J., od kojih je prvi u vrijeme iz optužnice bio predsjednik, a drugi član nadzornog odbora društva Jelsa, ispitani kao svjedoci preko europskog istražnog naloga, navode kako nikada nisu Laszlu Attili Kerekesu odobrili sklapanje tri ugovora o zajmu iz izreke optužnice, kako nisu okrivljeniku naložili sklapanje tih ugovora, te kako uopće nisu ni znali da postoje tri ugovora o zajmu iz izreke optužnice. Ne znaju u koje je svrhe potrošen novac od ta tri ugovora o zajmu, okrivljenik im nikada nije predao novac koji je kao zajam dobio od društva Jelsa. Ne posjeduju nikakvu dokumentaciju u svezi sa zajmovima iz optužnice.

Svjedok T. je naveo kako ne zna za povezanost tri ugovora o zajmu s prethodnim zajmovima tvrtke Port Investment danim društvu Jelsa. Također je naveo kako je protiv Laszla Kerekesa u Mađarskoj podnesena kaznena prijava.....'- piše među ostalim u optužnici. Citiramo nastavak: 'L., bivši član uprave društva.., kao svjedok navodi kako je tijekom 2019. u tom svojstvu potpisao tri ugovora o pozajmici kojima društvo daje zajmove Laszlu Kerekesu u ukupnom iznosu 2.123.300,00 kuna. Ne sjeća se koji je bio rok povrata, ali je bio određen u ugovorima. Te ugovore je potpisao u Jelsi u prostorijama društva u Hotelu Hvar i to onih datuma koji su naznačeni u ugovorima. Ugovori su sastavljeni u pravnoj službi grupacije u Zagrebu, na Savskoj cesti, te su dostavljeni u računovodstvo društva Jelsa. Netko od zaposlenika društava kćeri, Hvar i Fontana mu je davao te ugovore na potpis, ali se ne sjeća tko. Ugovori su došli već potpisani od strane Laszla Kerekesa.

Prije sklapanja svakog ugovora Laszlo Kerekes ga je nazvao preko telefona i rekao mu neka potpiše te ugovore. Ne zna ukoju svrhu je Laszlu taj novac trebao. Novac po ugovorima je doznačen s računa društva Jelsa na privatni bankovni račun Laszla Kerekesa. Misli da je naloge u svezi s tim doznačavanjem provela Sandra Bilan koja je iz Primoštena vodila računovodstvo društva Jelsa. Laszlo mu nikada nije ništa govorio o tome hoće livratiti zajmove i kada. Vezano uz ove zajmove nikada nije komunicirao s Tamasom Vitezyem. Vezano uz tri ugovora o zajmu koja su predmet optužnice u knjigovodstvu društva nema nikakve dokumentacije o prijebojima ili bilo kojim drugim poslovima koji bi opravdavali pozajmice. Prije, čini mu se tijekom 2018., Laszlo Kerekes je kao privatna osoba uzimao pozajmice od društva Jelsa, koje su zatvorene kompenzacijom.

Kada je vidio da su ugovori o pozajmicama koji su predmet optužnice potpisani od strane Laszla Kerekesa i da ih je dostavila pravna služba iz Zagreba smatrao je da je prethodno sve regulirano u pravnom smislu. Zna da po Zakonu o trgovačkim društvima i po Statutu društva Jelsa treba prethodna suglasnost nadzornog odbora za sklapanje ugovora kojima društvo daje zajam članu uprave. Nikada nije vidio pisanu suglasnost nadzornog odbora za konkretna tri ugovora o pozajmici. Sjednice nadzornog odbora u pravilu su se održavale telefonski. Laszlo Kerekes nije vratio ove pozajmice u rokovima koji su određeni u tri ugovora. Društvo Jelsa tijekom 2019. bilo je u postupku predstečajne nagodbe, ali račun društva nije bio blokiran. Prije isplate tri pozajmice opisane u izreci optužnice, ali se ne sjeća koliko vremena prije, niti zna po čijem nalogu, na račun društva Jelsa novac u istim iznosima kao u ugovorima o zajmu, su doznačila društva Jadran Laguna, Labineca i Faraon, pa su iz tog doznačenog novca isplaćene pozajmice.

Port Investment je mađarska tvrtka čiji su suvlasnici bili Tamas Vitezy i Laszlo Kerekes, koja je u postupku predstečajne nagodbe dokapitalizirala društvo Jelsa i postala većinski vlasnik društva. Od 1994. do 2003., kada je došlo do privatizacije bio je direktor društva Jelsa d.d., a od tada do umirovljenja 25. veljače 2022. je bio član uprave. Tijekom 2019. predsjednik uprave društva Jelsa bio je Laszlo Attila Kerekes. Misli da su tijekom 2019. članovi nadzornog odbora tog društva bili Lidia Deme Deže, Tamas Vitezy i Janos, čije prezime ne zna, a posljednja dvojica su iz Mađarske. Laszlo Kerekes također je iz Mađarske, ali je tijekom 2019. živio i radio na relaciji Tribunj, Zagreb, Budimpešta, rijetko je dolazio u Jelsu, a u Hrvatskoj je živio i radio dvadesetak godina. Njegova druga supruga je iz Hrvatske, a s njom ima dvoje djece. Tijekom 2019. on, L. imao je zdravstvenih problema, jer mu je 18. prosinca 2018. transplantiran bubreg.

Veliki dio 2019. je radio od kuće, premda formalno nije bio na bolovanju. U društvu Jelsa odluke je donosio Laszlo Kerekes, koji je tada bio suvlasnik udjela u društvu Aquamarine d.o.o., misli za oko 20 posto, a preostalih 80 posto je bilo u suvlasništvu Tamasa Vitezya. Društvo Aquamarine je bilo suvlasnik društva Jelsa, koje je poslovalo preko društava kćeri Fontana i Hvar, oba d.o.o. Društvo Jelsaimalo je svoje hotele, u kojima je pružalo usluge smještaja i prehrane gostima. Knjigovodstvo društva Jelsa tijekom 2019. bilo je u Primoštenu, a središnja pravna služba bila je u Zagrebu. Razlog je što su društva Jelsa, Hoteli Primošten i Hoteli Jadran imali istog vlasnika iz Mađarske, pa su bili u istoj grupaciji. P., sadašnji voditelj računovodstva društva J..., kao svjedok navodi kako je izrađivao završne račune i obračunavao kamate, te vidio da je društvo Jelsa kao zajmodavac tijekom 2019. dalo Laszlu Kerekesu kao zajmoprimcu zajmove na temelju tri ugovora o zajmu.

Ukupan iznos zajma je oko 2.123.000,00 kuna. U sva tri ugovora rok povrata je godinu dana. Ništa od tog novca Laszlo Kerekes nije vratio. Predsjednik uprave društva Jelsa Milos Milicsevics koji je naslijedio Laszla na toj funkciji, mu je više puta rekao kako je preko telefona kontaktirao s Lazslom i pozivao ga neka vrati ove pozajmice. No, Laszlo Kerekes to nije učinio. Milos Milicsevics je bio predsjednik uprave društva Jelsa u razdoblju od prosinca 2020. do prosinca 2021., nakon što je to prestao biti Laszlo i Anton Glumac, koji je naslijedio Milicsevicsa na funkciji, mu je pričao kako je kao predsjednik uprave tražio od Laszla Kerekesa neka vrati zajam, te kako se zbog toga s Laszlom sastao prošlog ljeta u Hvaru. U ova tri ugovora nisu bila naznačena nikakva sredstva osiguranja plaćanja, što je bila uobičajena praksa u grupaciji. U dokumentaciji društva ne postoji odobrenje nadzornog odbora za tri ugovora o pozajmici koja su predmet optužnice. Iz dokumentacije je uočio kako su najprije povezana društva Faraon, Labineca i Jadran Laguna doznačavala novac na račun društva Jelsa, a nakon par dana je društvo Jelsa novac, uz eventualne doplate, doznačavalo na Laszlov račun.

Po izvodima u računovodstvu je vidio da je novac po osnovi tri ugovora o zajmu koji su predmet optužnice društvo Jelsa doznačilo na privatni račun Laszla Kerekesa, koji do današnjeg dana nije podmirio svoj dug. Misli da je nalog o plaćanju po sva tri ugovora o zajmu u računovodstvu provela Sandra Bilan iz Primoštena, koja je tada obavljala računovodstvene poslove za društvo Jelsa. Ne zna tko je ta tri ugovora o zajmu sastavio, ni gdje su ti ugovori potpisani. Misli da je za ove ugovore o zajmu nalog dao Laszlo Kerekes, koji je ujedno bio suvlasnikAdriatiq grupe, koja je tada bila suvlasnik društva Jelsa. Iz knjigovodstva je vidio da je 2018. Laszlo Kerekes od društva Jelsa uzeo pozajmice u iznosu oko tri milijuna kuna, a te pozajmice su cesijama i kompenzacijama ili preuzimanjem duga prebačene na neka druga društva iz grupacije, misli da je to bilo društvo Diamant Marina. Ne zna u koju svrhu je Laszlo Kerekes potrošio novac iz pozajmica. Po društvu se pričalo da je kupio neke nekretnine, da je izgradio neku kuću s apartmanima u okolici Šibenika. On je ujedno voditelj računovodstva društva Hotel .... d.o.o., koji je društvo kćer društva Jelsad.d.

Tijekom 2019. bio je voditelj računovodstva društva Hotel .., a tek od prosinca 2019. postao je voditelj računovodstva društva .... Tijekom 2019. računovodstvo društva Jelsa vodila Sandra Bilan, zaposlenica društva Primošten d.d. sa sjedištem u Primoštenu, koje je pripadalo istoj grupaciji Adriatiq Islands Group d.d. kao i društvo Jelsa. Suvlasnici grupacije su Tamas Vitezy za 80% i Laszlo Kerekes za 20%. Tijekom 2019. predsjednik uprave društva Jelsa bio je Lazslo Attila Kerekes, a član uprave bio je Lovorko Stipišić. Laszlo Kerekes je prestao biti predsjednik uprave tog društva u listopadu 2020., a čini mu se da je predsjednik uprave društva postao 2003. nakon privatizacije. Njegova druga supruga bila je zaposlena u auto kampu u Primoštenu, Hrvatica je i s njom ima djecu. Tijekom 2019. predsjednik nadzornog odbora društva Jelsa bio je Tamas Vitezy, ujedno i većinski vlasnik, a članovi su bili Lidia Deme Deže iz Primoštena i Janos Csezlai iz Mađarske, koji je bio odvjetnik.

Taj nadzorni odbor je imao sjednice telefonski. Sva društva koja su bila u sastavu Adriatiq grupe danas su u stečaju, osim hotelskog dijela, tako da posluju društva Jelsa, sa svojim društvima kćerima, te Primošten i Hoteli Jadran, oba d.d. Društvo Jelsa bavi se hotelijerstvom, pružanjem usluga smještaja i prehrane gostiju, ali preko društava kćeri Hotel Hvar i Fontana Hotel Apartmani, oba d.o.o. Tijekom 2019. društvo Jelsa zadovoljavajuće je poslovalo, a još uvijek je bilo u postupku predstečajne nagodbe. Port Investment je offshore tvrtka koja ja registrirana na Britanskim otocima, bila je u vlasništvu Tamasa Vitezya, te je ona tijekom 2018. bila većinski vlasnik društva Jelsa. Tijekom 2019. je ugovorom vlasništvo prenijela na društvo Adriatiq Islands. Od ožujka 2023. vlasnik društva Jelsa je tvrtka Bohemian Financing sa sjedištem u Mađarskoj, čiji vlasnik je Danijel Jelinek iz Mađarske.

V., prijašnji član uprave društava ..., ... i ..., sve d.o.o., kao svjedok navodi kako ga je tijekom 2019., ne zna datum, preko telefona nazvao Laszlo Kerekes i na engleskom jeziku mu rekao kako treba pomoći društvu Jelsa, kako je u tom društvu teško stanje, ako padne jedan, padamo svi. Tražio je od njega kao direktora spomenuta tri društva da ta društva na račun društva Jelsa doznače novčanu pozajmicu u određenom iznosu, čije visine se ne sjeća. Postupio je po nalogu Laszla Kerekesa jer je on operativno vodio poslove grupacije. K tome je bio i u nadzornom odboru i u upravi nekog od povezanih društava. Glavna tvrtka Adriatiq d.d. bila je u Zagrebu, na Savskoj cesti, a faktički joj je na čelu bio Laszlo Kerekes. Sklopili su ugovore o pozajmici, čije se visine ne sjeća, između društava ..., .... i .... s jedne strane, kao davatelja pozajmica i društva Jelsa s druge strane, kao primatelja pozajmica. Ugovorene su kamate, misli da je ugovoren rok povrata od jedne godine, imali su unificirane ugovore, te je sve evidentirano u knjigovodstvu.

Sukladno ugovorima, novčani iznosi su uplaćeni s računa spomenuta tri društva na račun društva Jelsa, koje ga nikada nije vratilo. Dvije godine nakon njegovog odlaska s mjesta direktora, od kolega s Hvara, ne sjeća se od koga, doznao je da novac koji su tri društva doznačila kao pozajmicu društvu Jelsa nije utrošen za potrebe niti za spas tog društva, kako je to njemu prikazao Laszlo Kerekes. Doznao je da je taj novac s računa društva Jelsa uplaćen na privatni račun Laszla Kerekesa, a pretpostavlja da je to naložio sam Laszlo. Tada je shvatio da mu je Laszlo Kerekes lagao kada mu je kazao da je svrha pozajmica pomoć društvu Jelsa i da će novac od pozajmica biti utrošen za potrebe društva Jelsa. Laszlo Kerekes je njemu ponavljao kako tim novcem društvo Jelsa mora podmiriti neke stare financijske obveze, kako je društvo Jelsa u teškom financijskom stanju, pa mu kroz ove pozajmice treba pomoći. Ne zna podatke o tvrtki Port Investment.

Nema nikakvih spoznaja o ugovorima o pozajmici koji bi bili sklopljeni između društva Jelsa i Laszla Kerekesa. Dužnost u upravi triju društava obavljao je tijekom 2019., a prestao ju je obavljati krajem rujna ili početkom listopada 2020. Ta tri društva su hoteli, društva kćeri društva Jadran d.d. čije je sjedište u Gradcu, a preko istog mađarskog vlasnika bilo je povezano s društvima Jelsa i Primošten, oba d.d. Društvo Jelsa IMalo je dva društva kćeri i to Hotel Hvar i Hotelsko apartmansko naselje Fontana, oba d.o.o. Društvo Primošten kao kćeri je imalo Hotel Zora, Marinu Kremik i Autokamp Primošten, sve d.o.o. Misli da je stvarni većinski vlasnik svega, pa i Marine Tribunj, bio Tamas Vitezy iz Mađarske s oko 75% udjela, a suvlasnik Laszlo Kerekes s 25% udjela. Laszlo Kerekes je operativno vodio poslove i sastanke svih povezanih društava, on i svi direktori vezano uz poslove su komunicirali i dogovarali se s Laszlom. Rijetko je viđao Tamasa Vitezya koji nikada nije bio na njihovim operativnim sastancima. Od 2000., a moguće i od prije, pa i tijekom 2019., Laszlo je živio u Hrvatskoj, u Marini Tribunj s jednom Hrvaticom s kojom ima dvoje djece. S., u vrijeme iz optužnice voditelj računovodstva društava ....., kao svjedok navodi kako je u prostorijama u Primoštenu, vodila računovodstvo-knjigovodstvo i za društvo .... do kraja 2019. Imala je USB stick za elektronički potpis Lovorka Stipišića kao člana uprave društva ... i njegovu ovlast da ga potpisuje.

Zbog proteka vremena i brojnih poslova ne može se sjetiti tko joj je dao nalog za plaćanje tri pozajmice iz izreke optužnice. U načelu je ugovore o pozajmici sastavljala pravna služba grupacije u Zagrebu, smještena na Savskoj cesti. Laszlo Kerekes kao suvlasnik grupacije operativno je koordinirao poslove grupacije u Hrvatskoj, živio je u Tribunju u izvanbračnoj zajednici s hrvatskom državljankom. Većinski suvlasnik grupacije bio je Tamas Vitezy koji je živio u Mađarskoj. Dok je ona obavljala poslove knjigovodstva za društvo Jelsa okrivljenik nije vratio pozajmice. Uobičajeni rok povrata je bio godinu dana. L., u vrijeme iz optužnice član nadzornog odbora društva ..., kao svjedok navodi kako je tijekom 2019. predsjednik tog odbora bio Tamas Vitezy, a drugi član je bio Janos Cseszlai, obojica iz Mađarske. Tijekom 2019. nije sudjelovala ni na jednoj sjednici nadzornog odbora društva Jelsa d.d., niti je pozvana na sjednicu. Ništa ne zna o pozajmicama iz optužnice.

Nikada nitko od nje kao člana nadzornog odbora nije tražio suglasnost za sklapanje ugovora o pozajmici kojima društvo Jelsa daje pozajmice predsjedniku uprave. Prijašnjih godina, ali ne tijekom 2019., nadzorni odbor je na sjednicama davao suglasnost za sklapanje ugovora o pozajmici između povezanih trgovačkih društava. Prestala je biti član nadzornog odbora društva Jelsa 2019., ne zna datum, a prije toga je bila član u dva mandata od po četiri godine. Dok je bila član nadzorni odbor društva Jelsa se fizički sastajao, na sjednice su odlazili u Jelsu, bile su bar po četiri sjednice odbora godišnje, obično prije skupštine i prije financijskih izvještaja. Tako je bilo do 2017., dok su se tijekom 2017. i 2018. sjednice odbora održavale telefonski. O sjednicama se uredno vodio zapisnik. Laszlo Kerekes tijekom 2019. bio je predsjednik uprave društva Jelsa te društava Primošten i Hoteli Jadran, po osnovi istih vlasnika u sastavu iste grupacije, imao je uvid u cjelokupno poslovanje tih društava. Od 2003. je živio u Tribunju, a tijekom 2019. je živio u izvanbračnoj zajednici s hrvatskom državljankom.

Većinski vlasnik grupacije bio je Tamas Vitezy, a suvlasnik je bio Laszlo Kerekes. S., u vrijeme iz optužnice pravni savjetnik društva ...i tada iz iste grupacije, ispitana kao svjedok po prijedlogu obrane, navodi kako nije sudjelovala u sastavljanju ugovora o zajmu između društva Jelsa .d. kao zajmodavca i Laszla Kerekesa kao zajmoprimca koji su sklopljeni 2019., niti je sudjelovala na bilo koji način u realizaciji tih pozajmica. To može decidirano reći zbog toga što o svim nalozima, pa i nalozima za pozajmice koji su dolazili od Laszla Kerekesa ima pisanu dokumentaciju. Provjerila je i utvrdila s potpunom sigurnošću kako nema nikakve dokumentacije o pozajmicama društva Jelsa kao zajmodavca prema Laszlu Kerekesu kao zajmoprimcu tijekom 2019. Ne zna na čiji račun je isplaćen novac po osnovi pozajmica iz optužnice, može samo pretpostaviti da je isplaćen na račun Laszla Kerekesa. Pretpostavlja da su ti ugovori o pozajmici sastavljeni po nalogu Laszla Kerekesa jer je isključivo on davao takve naloge.

To ne može biti po ničijem tuđem nalogu. Ne zna tko je sastavio tri konkretna ugovora o pozajmici. Može samo pretpostaviti da ih je sastavio netko iz računovodstva društva Jelsa koristeći obrazac koji je postojao. Naime, ako ne bi išlo preko njihove pravne službe, onda je u pravilu onaj tko daje zajam sastavljao ugovor. Ništa ne zna o tome da je novac od pozajmica Laszlo Kerekes predao Tamasu Vitezyu. Tako nešto nije ni vidjela ni čula. Tamas Vitezy govori samo mađarski jezik. Kada su joj predočena tri ugovora o zajmu između društva Jelsa .d. kao zajmodavca i Laszla Kerekesa kao zajmoprimca iz 2019. koja se nalaze na listovima 65 do 67 spisa predmeta, navela je kako ona nije sastavljala te ugovore, niti je na bilo koji način sudjelovala u realizaciji tih ugovora o zajmu. Za postojanje ugovora o zajmu iz 2019. između društva Jelsa d.d. kao zajmodavca i Laszla Kerekesa kao zajmoprimca doznala je krajem 2020. od Laszla. On joj je tada proslijedio e-mail koji je njemu poslao Miloš Milicsevics iz Mađarske, tadašnji direktor društva Jelsa.

U prilogu tog e-maila su bila skenirana tri ugovora o zajmu između društva Jelsa kao zajmodavca i Laszla Kerekesa kao zajmoprimca iz 2019. Misli da je u tom e-mailu Miloš Milicsevics kao direktor društva Jelsa pitao Laszla Kerekesa kada će vratiti te zajmove društvu. Laszlo je nju u e-mailu pitao zar taj njegov dug prema društvu Jelsa nije preuzet od tvrtke Port Investment Ltd. To je provjerila i utvrdila da u svojoj dokumentaciji, e-mailu, ni u registratorima u kojima su čuvali arhiv preuzetih ugovora, nema ugovor o preuzimanju duga kojim bi bilo tko, pa ni tvrtka Port Investment, preuzeo dug Laszla Kerekesa po osnovi zajmova koje mu je društvo Jelsa dalo tijekom 2019. Zatražila je od kolegice Željke Ivanac iz Zadra, koja je vodila računovodstvo društva Diamant Marina, neka ona provjeri ima li bilo kakve podatke o preuzimanju duga. Željka joj je odgovorila kako ne zna ništa o preuzimanju duga po osnovi ovih pozajmica, te kako nema nikakvu dokumentaciju o tome. Ne može se sjetiti je li tada tražila od knjigovodstva društva Jelsa maju li oni ugovor o preuzimanju duga.

To nije ni bio njezin posao, jer je tada već radila u društvu Primošten d.d., a došlo je do raspada grupacije. Laszlu Kerekesu nije pisano odgovorila na njegov e-mail. Misli da ga je nekoliko dana nakon što je primila njegov e-mail nazvala preko telefona te mu je kazala kako nema podataka o navodnom preuzimanju njegovog duga. Ne zna da je društvo Jelsa i prije 2019. davalo pozajmice Laszlu Kerekesu. Društvo Diamant Marina d.o.o., koliko se sjeća od 2014. pa nadalje davalo pozajmice Laszlu Kerekesu. Za neke od tih pozajmica ona je sastavljala ugovore, a za neke ih je sastavljalo računovodstvo po obrascu koji su sastavile ona i kolegica Vesna Poljančić Žižak. Misli da je tih pozajmica bilo u prosjeku više od četiri godišnje, njihovi iznosi su bili moguće u protuvrijednosti oko 500.000,00 eura godišnje. Na kraju godine bi se sastavio ugovor o preuzimanju duga kojim bi tvrtka Port Investment preuzela te ugovore, što bi bilo uredno knjiženo u računovodstvu društva Diamant Marina. Nije nikada vidjela da Tamas Vitezy potpisuje ugovore o preuzimanju duga.

Ugovore o preuzimanju Laszlovog duga vezano uz Diamant Marinu s potpisom Tamasa Vitezya u ime tvrtke Port Investment kao preuzimatelja njoj je u Zagreb donosio Laszlo Kerekes, koji bi joj uvijek rekao da je te ugovore u Mađarskoj potpisao Tamas Vitezy, te da je potpisane ugovore dao njemu, Laszlu, kako bi ih on njoj predao. Uvijek je to bilo na način da bi ona ili računovodstvo sastavili ugovor opreuzimanju duga, taj ugovor bi dala Laszlu Kerekesu, a on bi taj ugovor vratio potpisan u ime tvrtke Port Investment. Nekada bi potpisani ugovor Laszlo vratio brzo, a nekada bi ga vratio nakon oko dva mjeseca. Laszlo Kerekes je govorio da te ugovore o preuzimanju duga nosi u Mađarsku kako bi ih tamo potpisao Tamas Vitezy. Načelno, u pogledu ostalih poslova i naloga koje joj je davao Laszlo Kerekes, a što se ne odnosi na pozajmice iz 2019., funkcioniralo je tako što bi joj Laszlo Kerekes rekao preko telefona na engleskom jeziku da će on dobiti zajam od nekog društva unutar grupacije, ili da će jedno društvo iz grupacije dobiti zajam uodređenom iznosu od drugog društva iz grupacije, te bi joj naložio da sastavi ugovor.

Ona bi e-mailom kontaktirala s računovodstvom ili s upravom društva o kojem je riječ. U e-mailu bi napisala da im u skladu s njihovim dogovorom s Laszlom šalje ugovor o zajmu, pa bi onda e-mailom i poslala ugovor. Nekada bi pitala hoće li oni sami napisati ugovor s obzirom da je imala puno posla, a postojao je obrazac ugovora o zajmu, koji su koristili za sve zajmove. Počevši raditi u društvu zatekla je obrasce ugovora o zajmu, koje su kolegica Vesna Poljančić Žižak i ona doradile. Ta kolegica je dulje vrijeme bila na porodiljnom dopustu i na bolovanju, tako da je uglavnom sama obavljala poslove i komunicirala s Laszlom Kerekesom. U nijednom ugovoru ozajmu nisu bila određena sredstva osiguranja povrata, jer je takva bila politika grupacije. Svi ugovori o zajmu bili su kratkoročni s rokom povrata od jedne godine. Misli da su kamate, kada je riječ o pozajmicama između društava bile one najniže za povezana društva, čini joj se oko 4%, a ne sjeća se kolike su bile za zajmove s fizičkim osobama. Zna da je po zakonu trebala suglasnost nadzornog odbora za davanje zajmova društva članu uprave.

Nije joj poznato da je takva odredba postojala u statutu društva Jelsa Zna da je društvo Diamant Marina d.o.o. davalo zajmove Laszlu Kerekesu kao direktoru tog društva i da su za te zajmove imali odobrenje skupštine to jest, člana društva Dalmacia Holiday d.o.o. Naime, Diamant Marina je društvo s ograničenom odgovornošću pa nije imala nadzorni odbor kao što ga ima dioničko društvo. To odobrenje skupštine to jest člana društva nisu unosili u ugovor, ali su odobrenja za pojedine ugovore o zajmu čuvali u posebnoj knjizi - registratoru u arhivu društva. Ne zna gdje se sada nalazi taj arhiv društva i dokumentacija, u Zagrebu više nema nikakvih prostorija, jer su gotovo sva društva izgrupacije sa sjedištem u Zagrebu u stečaju. Ne sjeća se kada, moguće prije oko šest godina, u Zagrebu, u prostorijama društva u Savskoj ulici, Laszlo Kerekes pokazao joj je ugovor između njega i Tamasa Vitezya na engleskom jeziku. Ne sjeća se datuma koji je bio na ugovoru kao datum sklapanja, a na ugovoru su bila dva potpisa. Moguće da je ugovor bio u dvije kolone na engleskom i na mađarskom jeziku, ali u to nije sigurna. U ugovoru je pisalo otprilike da dokle god postoji potraživanje tvrtke Port Investment prema društvima iz Adriatiq grupacije, Laszlo Kerekes od tih društava može dobivati pozajmice.

Kada su joj predočeni ugovori o preuzimanju duga tvrtke Port Investment i druga dokumentacija koje je u spis priložio okrivljenik, navela je kako je ugovor koji se nalazi na listu 510 do 514 ugovor koji je opisala da joj ga je pokazao Laszlo Kerekes na engleskom jeziku. Memorandum o razumijevanju na listu 518 do 519 nikada prije nije vidjela. Ugovori o preuzimanju duga i popratna dokumentacija na listovima 522 do 554 joj izgledaju poznati samo kao obrasci, jer su u društvu koristili baš takve obrasce, ali kada čita ugovore o preuzimanju duga koji su priloženi u spisu, ne može ih se sjetiti i ne zna je li ih ona sastavljala. Tvrtka Port Investment je 2015. ili 2016. u postupku predstečajne nagodbe društva Jelsa dokapitalizirala to društvo i unijela potraživanje u temeljni kapital. Riječ je o višemilijunskom iznosu u eurima, ne sjeća se preciznog broja. Nakon toga je tvrtka Port Investment postala većinski vlasnik društva Jelsa s udjelom od preko 85 posto. Port Investment je offshore tvrtka sa sjedištem u Guernseyu, British Isles, koji spada pod Veliku Britaniju.

Misli da je stopostotni stvarni i krajnji vlasnik tvrtke Port Investment Tamas Vitezy iz Mađarske. Tamas Vitezy je bio krajnji vlasnik društava Jelsa i Adriatiq Islands Group d.d., te je bio i predsjednik nadzornog odbora društava Jelsa, Primošten, Hoteli Jadran i Adriatiq Islands Group, sve d.d. TamasaVitezya je vidjela dva ili tri puta u životu, u Zagrebu dok je radila u društvu. Kada se zaposlila u ovom društvu upoznala je Laszla Attilu Kerekesa koji je bio član uprave društava Adriatiq Islands Group, Jelsa, Hoteli Jadran, Marina Kremik i još nekih društava sa sjedištem u Zagrebu. S Laszlom je svakodnevno poslovno surađivala, on joj je davao naloge i radne zadatke, on joj je bio direktor. Tijekom 2019. Laszlo Kerekes živio je u Marini Tribunj. Obično je jednom tjedno dolazio u Zagreb u prostorije društva u kojem je radila, a ne zna je li odlazio u Jelsu. Laszlo Kerekes govori engleski jezik, na tom jeziku su komunicirali, misli da donekle razumije hrvatski jezik i nešto malo ga govori. Od 2009. bila je zaposlena u društvu Adriatiq Islands Group d.d. čije je sjedište u Zagrebu, a koje je sada u stečaju.

Od 2012. do 2020. radila je u društvu Primošten hoteli d.o.o., a od 2020. pa nadalje radila je u društvu Primošten d.d. Društva u sastavu Adriatiq grupacije bila su Hoteli Jadran, JELSA, Primošten, sve d.d. i njihova društva kćeri, te neka društva sa sjedištem u Zagrebu, kao Diamant Marina, Dalmacia Holiday, Topaz, sve d.o.o., ukupno njih petnaestak. Njezino radno mjesto je uvijek bilo u Zagrebu, na dvije adrese, do 2020. Savska cesta 106, a od tada Martićeva 6. Zajedno s kolegicom Vesnom Poljančić Žižak obavljala je poslove pravnog savjetnika i pravne podrške za sva društva unutar grupacije. Radni odnos u društvu Primošten d.d. prestaje joj 31. srpnja 2023' - iskazivala je ta svjedokinja. T., u vrijeme iz optužnice član uprave društava Hotel ..., društava kćeri ... d.d., kao svjedok navodi kako nema izravnih spoznaja o pozajmicama iz optužnice, te nije obavljao bilo kakve radnje ili razgovore, niti izdavao naloge u svezi s tim.

Dakle, ispitan kao svjedok T., navodeći kako nije odobrio konkretne pozajmice, niti za njih znao, niti primio novac od pozajmica, niti zna u koje je svrhe utrošen pozajmljeni novac, niti zna o vezi tih pozajmica s kreditom tvrtke Port Investment danom društvu Jelsa poriče okrivljenikovu obranu kako je pozajmice ugovorio na traženje T. kojemu da je predao dio novca od pozajmica, a dio novca da je trošio po nalozima V., te kako je novac bio dio povrata duga društva Jelsa prema tvrtki Point Investment. Okrivljenikovu obranu o postojanju ugovora o preuzimanju duga od strane tvrtke Port Investment po osnovi triju pozajmica iz optužnice i postojanju popratne dokumentacije, poriče i svjedokinja S., ispitana baš po prijedlogu obrane, koja navodi kako takav ugovor nikada nije vidjela, ni sastavila. Svjedoci L. u pogledu konkretna tri ugovora o pozajmici, te S. načelno, a V. u pogledu doticajnog doznačavanja novca na račun društva Jelsa koje je prethodilo prijepornim pozajmicama, navode kako su postupali po nalogu Laszla Kerekesa koji je operativno vodio poslove društva, što kao svjedoci potvrđuju i A., P. i S. Svjedoci navode kako

Tamasa Vitezya koji je živio u Mađarskoj nisu uopće viđali niti je on sudjelovao u upravljanju društvom Jelsa, niti im je on nalagao bilo što u svezi s pozajmicama iz optužnice, čime opovrgavaju okrivljenikovu obranu. Svjedok V. navodi kako mu je okrivljenik govorio da će novac od pozajmica biti utrošen za potrebe društva Jelsa, što nije učinjeno. Da je riječ o povratu novca koji društvo Jelsa duguje tvrtki Port Investment, kao što okrivljenik tvrdi, o tome bi postojala dokumentacija, te bi pozajmice iz optužnice bile knjigovodstveno zatvorene, kao što je to učinjeno s prijašnjim pozajmicama. Osim toga, novac za potrebe tvrtke Port Investment ili Tamasa Vitezya ne bi bio isplaćene na okrivljenikov privatni račun, niti bi ugovore o pozajmici sklapao okrivljenik na svoje ime. Naravno da bi okrivljenik zahtijevao pisani nalog ili potvrdu Tamasa Vitezya, kada bi bilo istina da je postupao po njegovom nalogu i njemu predao novac. To bi okrivljenik zahtijevao prije, a svakako naknadno, nakon što su dva nova direktora društva Jelsa od njega tražila povrat pozajmica, a jedan od njih ga i upozorio kako će podnijeti kaznenu prijavu.

Da je riječ o zakonitom postupanju, okrivljenik bi kao iskusan gospodarstvenik s višedesetljetnim radom i životom u Hrvatskoj, pribavio Zakonom i Statutom propisanu suglasnost nadzornog odbora. Pri tom svjedokinja S. navodi kako su potrebna odobrenja skupštine postojala u pogledu zajmova koje je okrivljeniku kao direktoru davalo društvo Diamant Marina d.o.o. Svjedokinja L. navodi kako je nadzorni odbor društva Jelsa na sjednicama davao suglasnost za sklapanje ugovora o pozajmici između povezanih trgovačkih društava, te kako se taj nadzorni odbor redovito sastajao. Time spomenute dvije svjedokinje opovrgavaju okrivljenikovu obranu u kojoj tvrdi kako nadzorni odbor inače nije odobravao pozajmice niti se ikada sastajao. Dokumentacija koju je dostavio okrivljenik nije relevantna jer se ne odnosi na preuzimanje njegovog duga po osnovi tri konkretna ugovora o zajmu koja su predmet optužnice, što jasno proizlazi i iz iskaza svjedoka A.i S.. Svjedoci, pa i sam okrivljenik, navode kako je ulaganje tvrtke Port Investment u društvo Jelsa bilo 2005., dok su pozajmice iz 2019., dakle devetnaest godina nakon toga.

K tome je prema podatcima o vlasničkoj strukturi (list 38 i 266) tvrtka Port Investment kao dotadašnji većinski vlasnik 13. svibnja 2019. potpisala ugovor o prodaji i prijenosu dionica društva Jelsa d.d. kojim je novi većinski vlasnik društva Jelsa s udjelom od 82,9 posto postalo društvo Adriatiq Islands Group d.d., što proizlazi i iz financijskog izvještaja za 2019. društva Jelsa (list 295 i 312). Pri tom u ugovorima nisu navedena nikakva sredstva osiguranja povrata pozajmica. Okrivljenik je s obzirom na svoja primanja i obveze uzdržavanja, te svoje druge novčane obveze, bio svjestan kako tolike novčane iznose nikada neće moći vratiti, a da ih ne može vratiti je i sam u srpnju i kolovozu 2022. rekao A., što ovaj iskazuje kao svjedok. Oštećeno društvo Jelsa d.d. podnijelo je imovinskopravni zahtjev, koji po prirodi, sadržaju i visini odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, pa sukladno odredbi članka 77. stavak 2. KZ/11 ne dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi. Slijedom navedenoga, ova optužnica je opravdana i utemeljena na zakonu' - napisala je zamjenica županijskog državnog odvjetnika Marina Matušan.