Na službenoj web stranici Pravnog fakulteta uz ime profesorice Ksenije Turković piše: 'Ksenija Turković izvanredna je profesorica na Katedri za kazneno pravo i prodekanica za nastavu 2005/07. Od 1987. radi na Pravnom fakultetu u Zagrebu.  Radila kao sudački pripravnik na Općinskom i Okružnom sudu u Zagrebu (1987-1990). Član je New York Bar. Radila kao odvjetnik u odvjetničkoj firmi Sullivan & Cromwell, New York, New York, (1995/96) te odvjetničkoj firmi Hunton & Williams, New York, New York, (1998-2000) u okviru koje je zastupala klijenta pred ICTY-em. 2002/03. Bila je Visiting Scholar na Yale Law School. Koautor je pet knjiga iz područja kaznenog prava i prava i medicine. Objavila je više desetaka radova u domaćim i stranim časopisima. Član je komisije za izradu Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama te stručne skupine Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti za izradbu nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji od 2004. do 2007. godine. Potpredsjednik je stručne skupine Vijeća Europe za izradu Konvencije protiv iskorištavanja i zlostavljanja djece, član je skupine eksperata Vijeća Europe za pomoć žrtvama kaznenih djela.'.

U službenom glasniku RH - Narodnim novinama - vidljivo je na kakve je sve odgovorne ali i delikatne dužnosti profesorica Ksenija Turković imenovana u mandatu bivše premijerke Jadranke Kosor. Popis njenih imenovana dostupan je na ovom LINKU. Podaci o Kseniji Turković kao sutkinji Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, gdje je bila i potpredsjednica, dostupni su i sada na web stranici suda - LINK. Osim što je izgradila karijeru kao ugledna stručnjakinja za kazneno pravo  sutkinja Ksenija Turković sudjelovala je i u filmskim uradcima svog muža Slavena Žimbreka. Na stranici HAVC-a vidljivo je kako je sa suprugom sudjelovala 2009. u izradi scenarija za kratkometražni fllm 'Domaće je najbolje'. Inače. Žimbrek je neovisni producent i filmaš i to kratkometražnih filmova.

No, prije nego što se odlučio za tu karijeru diplomirao je elektrotehniku te bio atletičar. I dandanas sudjeluje na maratonima kao seniorski atletičar. U službenoj biografiji Slavena Žimbreka pronašli smo podatak da je radio i kao bankar na Wall Streetu. Očito obitelj Žimbrek - Turković je mogla sebi ali i potomstvu osigurati sam vrh, kako u statusnom tako i materijalnom smislu. Stoga ne čudi da posjeduju i vrijedne nekretnine, primjerice palaču na Gornjem Gradu u Zagrebu površine 348 m2 koju  su proteklo desetljeće uspjeli otkupiti u cijelosti. Naime, dio te vrijedne palače bilo je u vlasništvu nasljednika dr. Luje Thallera, matematičara Mihajla Thallera koji živi u Novom Zelandu te njegove tete Tatjane Former koja je u vlasničkom listu bila pogrešno upisana kao Pomer. Dio palače bio je u vlasništvu Republike Hrvatske ali su supružnici Turković - Žimbrek palaču uspjeli uknjižiti u cijelosti od 2019. pa do kraja 2023. otkupom kako od nasljednika nekad uglednog liječnika dr. Luje Thallera tako i razvrgnućem suvlasničke zajednice s RH.

U dijelu tog pravnog posla sudjelovao je i bivši hrvatski ministar Darko Horvat kao što je moguće vidjeti na ovom LINKU. Zanimljivo je kako su dio vrijedne palače ugledni supružnici uknjižili i kad je počelo suđene njihovom sinu Bartolu Žimbreku Turkoviću na Županijsko sudu u Zagrebu te kada je za njim bio izdan i europski uhidbeni nalog jer nije bio dostupan hrvatskom pravosuđu. Podsjetimo, kako, nažalost, u Hrvatskoj postoji puno primjera nasljednika koji završe iza rešetaka dok su njihovi očevi ili djedovi bili hrvatski uglednici, ili pak slavljeni i na svjetskim razinama kao vrhunski u svojim profesijama. Podsjetimo tako na recentni slučaj sina pjevačice Anđe Marić koji je završio u Remetincu a koji je ujedno i unuk pokojnog Tuđmanovog diplomata. O tome smo pisali u ranijem ČLANKU.

Tužan je primjer i onaj sina Nenada Klaića, ujedno unuka Velimira Kljaića, rukometne legende, koji je završio u Remetincu zbog šverca droge o čemu smo pisali u ovom ČLANKU. Nezaobilazno je spomenuti i slučaj silovatelja životinja koji se bijegom izvukao od pravorijeka Ivora Ivaniševića, sina uglednog zagrebačkog liječnika, primarijusa Gorana Ivaniševića, umirovljenog profesora s Medicinskog fakulteta o čemu smo pisali u ovom ČLANKU. Tu je i slučaj sina nekadašnjeg dekana zagrebačkog Tehnološkog fakulteta, pokojnog Drage Katovića, koji je osuđen za niz kaznenih djela koje je počinio zbog dugogodišnje ovisnosti, o čemu smo pisali u ovom ČLANKU. Nažalost, crni niz tu ne prestaje a zacijelo će netko jednog dana posvetiti i neki stručni ili znanstveni rad tome što bi mogao biti okidač da u samo jednoj generaciji potomci uglednika završe s lisičinama zbog raznih teških kaznenih djela.

Što se tiče sina ugledne profesorice Ksenije Turković i redatelja Slavena Žimbreka, Bartola Žimbreka Turkovića, on je rođen 1993. godine. Prema podacima s web stranice ZG sveučilišta rođen je 1993. godine, studrirao je Ekonomski fakultet te je bio 2016. na studentskoj razmjeni Erasmus na Université de Nice - Sophia Antipolis dijelom i stipendirano. Teško je znati što je sve prethodilo tome da mladić iz ugledne obitelji završi u Remetincu. No, činjenica je da je tamo završio zbog presude za silovanje bivše djevojke. Preko sustava e-predmet saznali smo kako ga je gonilo Državno odvjetništvo i to od 28.listopada 2022. Sudilo mu se na Županiijjskom sudu u Zagrebu od 24. veljače 2023. godine. Tadaje završio i u pritvoru na koji se žalio. Kasnije se na ročišta nije ni odazivao pa je 26. srpnja 2023. za njim raspisana tjeralica koja je povučena 21. ožujka 2025.g.. Mediji su objavili kako se radilo o europskom uhidbenom nalogu.

Dok se njemu sudilo njegovi roditelji uspjeli su u cijelosti vlasnički uknjižiti vrijednu palaču na Gornjem Gradu u Zagrebu. Ako pogledamo proces protiv njega preko sustava E-predmet vidjet ćemo kako su donesene brojne presude i rješenja prije nego što mu je presuđeno i završio u Remetincu. Naime, osuđenik se više puta žalio kao što je vidljivo na ovom LINKU. Uspjeli smo pronaći dva Rješenja Visokog kaznenog suda kojim su odbijene njegove žabe na donesene presude. Citiramo dio rješenja od 20. srpnja 2023.:

'Naime, optuženom B. Ž. T. se potvrđenom optužnicom stavlja na teret počinjenje četiriju kaznenih djela prema djevojci s kojom je bio u ljubavnoj vezi, pri čemu je tijekom razdoblja duljeg od šest godina nastojeći obnoviti vezu iskazao iznimnu upornost, bezobzirnost te time visok stupanj kriminalne volje u postupanju na način da ju je slijedio, nazivao, tražio da snimi spolni čin sa svojim novim dečkom i pošalje mu ga, što je i učinila, gađao prozor kamenjem, trubio ispred kuće, u njezinoj dnevnom boravku postavio uređaje za prisluškivanje ispod kreveta i kameru za snimanje umetnuo u knjigu na polici ispod televizora kako bi snimio i gledao spolne činove žrtve i njezinog novog dečka, zatim premazao njezino vozilo izmetom i natrpao smećem, susretao se s njom pod prijetnjom da će ubiti nju i njezine roditelje, te višekratno s njom bez njezinog pristanka i uz primjenu sile obavio više spolnih odnošaja te ju naposljetku zatočio u svom stanu uz prijetnje smrću, onemogućavajući joj izlazak sve do dolaska optuženikove bake.

5.2. Upravo opisani način počinjenja kaznenih djela u duljem razdoblju uz činjenicu da je optuženik ranije nakon prvog ukidanja istražnog zatvora pristupio oštećenici u tramvaju i započeo razgovor, unatoč određenim mjerama opreza kojima se sprječava kontakt optuženika i oštećenice, prema ocjeni drugostupanjskog suda ne opravdava zaključak suda prvog stupnja da je vrijeme koje je optuženik proveo u istražnom zatvoru uz činjenicu da ranije nije dolazio u sukob sa zakonom niti je lišavan slobode, u dovoljnoj mjeri utjecalo na optuženog B. Ž. T. da se na slobodi suzdrži od uspostavljanja bilo kakvog kontakta s oštećenicom i činjenja kaznenih djela na njezinu štetu s obzirom na usmjerenost optuženika na oštećenicu. S tim u vezi drugostupanjski sud je cijenio i rezultate psihijatrijskog vještačenja optuženika prema kojem je optuženiku dijagnosticirani mješoviti poremećaj ličnosti koji se manifestira u vidu impulzivnih i agresivnih postupaka u stresnim situacijama i situacijama nepovoljnim za optuženika.'

Naime, u zaglavlju tog Rješenja piše: 'Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Sande Janković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Ive Kero, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog B. Ž. T., zbog kaznenih djela iz članka 153. stavka 1. i 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kv-I-99/2023. (K-8/2023.) od 20. lipnja 2023. o ukidanju istražnog zatvora i određivanju mjera opreza u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2023. r i j e š i o j e Prihvaća se žalba državnog odvjetnika te se preinačuje prvostupanjsko rješenje na način da se protiv optuženog B. Ž. T. produljuje istražni zatvor po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavak 1. točka 3.

Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/2008., 76/2009. i 80/2011., 91/2012. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019. i 80/2022., dalje: ZKP/08.) Obrazloženje 1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 20. lipnja 2023., broj: Kv-I-99/2023. (K- 8/2023.) u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog B. Ž. T. zbog dva kaznena djela protiv spolne slobode, i to silovanja iz članka 153. stavka 1. KZ/11. i silovanja iz članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11. te dva kaznena djela protiv osobne slobode, i to nametljivog ponašanja iz članka 140. stavka 1. i 2. KZ/11. i protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavka 1. i 3. KZ/11., protiv optuženika je pod točkom I./ izreke na temelju odredbe članka 125. stavka 1. točka 3. ZKP/08. ukinut je istražni zatvor te je naloženo puštanje optuženika na slobodu.

Nadalje, pod točkom II./ izreke na temelju odredbe članka 98. stavka 1. i 2. točke 3., 4. i 5. ZKP/08. u vezi s člankom 123. stavkom 1. točkom 3. ZKP/08. određene su mjere opreza prema optuženiku, i to: obveza redovitog javljanja Policijskoj upravi zagrebačkoj, I. Policijskoj postaji A1, svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu, počevši od 3. srpnja 2023., zabrana približavanja određenoj osobi, i to oštećenoj P. B., na udaljenost manju od 200 metara te zabrana uspostavljanja i održavanja izravne i neizravne veze putem telefona, mobitela, društvenih mreža ili trećih osoba s oštećenom P. B.. Pod točkom III./ izreke određeno je da će su slučaju nepridržavanja mjere opreza biti zamijenjene istražnim zatvorom.

2. Žalbu protiv navedenog rješenja podnio je državni odvjetnik, ne navodeći žalbenu osnovu pobijanja, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske "prihvati žalbu te preinači pobijano rješenje na način da se okrivljenom B. Ž. T. odredi istražni zatvor."

Citirat ćemo drugo Rješenje koje se tiče ovog slučaja: 'Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Maje Štampar Stipić i Slavena Vidmara, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog B. Ž., zbog kaznenih djela iz članka 153. stavka 2.u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Kv I-104/2024. (K-8/2023.) od 20. lipnja 2024., o odbijanju prijedloga za opoziv rješenja o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2024.,

r i j e š i o j e

Odbija se žalba optuženog B. Ž. kao neosnovana. Obrazloženje 1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog B. Ž. zbog kaznenog djela silovanja iz članka 153. stavka 2.u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i drugih, odbijen je prijedlog optuženog B. Ž. za opoziv rješenja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj II Kž-303/2023-5 od 20. srpnja 2023., kojim je protiv optuženika produljen istražni zatvor iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08.). 2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi B. Ž. po branitelju, odvjetniku Š. M., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske preinači pobijano rješenje na način da opozove istražni zatvor produljen rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj II Kž-303/2023-5 od 20. srpnja 2023., podredno da ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Spis je u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. 4. Žalba nije osnovana. 5. Protivno žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da u konkretnoj situaciji nisu ispunjeni uvjeti za opoziv rješenja o produljenju istražnog zatvora protiv optuženika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Sud prvog stupnja je za svoju odluku dao jasne, određene i dostatne razloge, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Stoga nije u pravu žalitelj kada navodi da u pobijanom rješenju nisu dani razlozi o odlučnim činjenicama, da se pobijano rješenje nedostatno obrazlaže, odnosno da su ti razlozi paušalni i nekonzistentni, upirući time na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

6. Odredbom članka 126. ZKP/08. propisano je da će sud koji je odredio ili produljio istražni zatvor rješenjem opozvati odluku o istražnom zatvoru, ako nakon njezinog donošenja, a prije zatvaranja okrivljenika, utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je istražni zatvor bio određen ili zakonski uvjeti za njegovo određivanje. 7. Žalbenim tvrdnjama kojima osporava postojanje osnovane sumnje i postojanje okolnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., optuženik zapravo nastoji ishoditi novu ocjenu, utvrđenih okolnosti iz pravomoćnog rješenja o produljenju istražnog zatvora, ali ne izlaže okolnosti koje bi opravdale primjenu članka 126. ZKP/08. 8. Prvenstveno, osnovana sumnja da je optuženi B. Ž. počinio inkriminirana mu kaznena djela proizlazi iz potvrđene optužnice i dokaza na kojima se temelji i čiji sadržaj je izložen u toj optužnici.

Riječ je o istim dokazima sa istim sadržajem iz kojeg je utvrđeno u rješenju o produljenju istražnog zatvora čiji se opoziv predlaže, slijedom čega optuženik nije ni na koji način doveo u pitanje postojanje opće pretpostavke za postojanje istražnog zatvora dok će ocjenu tih dokaza koji će se provoditi na raspravi dati raspravno vijeće prilikom odlučivanja o kaznenoj odgovornosti optuženika nakon provedene rasprave. 9. Nadalje, postojanje opasnosti od ponavljanja djela, zbog čega i nadalje postoje razlozi na temelju kojih je protiv njega bio produljen istražni zatvor iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. proizlazi iz niza okolnosti koje je prvostupanjski sud vrlo iscrpno iznio u točkama 8., 9. i 10. pobijanog rješenja. 9.1. Naime, optuženiku u ovome postupku stavlja se na teret da je počinio više raznovrsnih kaznenih djela u vremenskom razdoblju duljem od šest godina na štetu iste oštećenice, i da je prema opisu iz optužnice, iskazao iznimnu ustrajnost, upornost i bezobzirnost u inkriminiranom postupanju, a stoga i znatan stupanj kriminalne volje. Navedenom valja pridodati i činjenicu da je optuženik ranije nakon prvog ukidanja istražnog zatvora pristupio oštećenici u tramvaju i započeo razgovor, unatoč određenim mjerama opreza kojima se sprječava kontakt optuženika i oštećenice, ali i rezultate psihijatrijskog vještačenja optuženika prema kojem je optuženiku dijagnosticirani mješoviti poremećaj ličnosti koji se manifestira u vidu impulzivnih i agresivnih postupaka u stresnim situacijama i situacijama nepovoljnim za optuženika. Navedeno, unatoč neosuđivanosti optuženika, u međusobnoj povezanosti upućuju na zaključak o opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

10. Sve navedene okolnosti utvrđene su pravomoćnim rješenjem ovoga suda broj II Kž-303/2023-5 od 20. srpnja 2023. kojim je produljen istražni zatvor protiv optuženika iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. na način da je prihvaćena žalba državnog odvjetnika i rješenje suda prvog stupnja preinačeno pa nisu ispunjeni uvjeti za opoziv rješenja u smislu članka 126. ZKP/08. 11. Kraj takvog stanja stvari, žalbeno isticanje „… kako se prilikom kontakta optuženika s oštećenom u tramvaju, nakon prvog ukidanja istražnog zatvora, radilo o izoliranom ekscesu jer niti prije niti poslije tog događaja nije prilazio oštećenoj iako se nalazio na slobodi…da je optuženik u kontinuitetu na slobodi gotovo godinu dana i u tom razdoblju nije dolazio u kontakt s oštećenicom… kako je optuženik u ljeto 2023. slučajno sreo oštećenu u trgovačkom centru, ali se smjesta udaljio prema najbližem izlazu, što da ukazuje kako je višemjesečni boravak optuženika u istražnom zatvoru utjecao na njega na način da je sada u stanju kontrolirati svoje ponašanje…“ ne predstavlja okolnosti koje bi bile od odlučnog značaja u smislu članka 126. ZKP/08., imajući u vidu okolnosti izložene u točki 9.1. ovog rješenja. U odnosu na tvrdnju žalitelja da se obilježja ličnosti imaju utvrđivati u ovom trenutku i da su se možebitno izmijenile protekom vremena, iako je žalitelj u tome u pravu, isto osim pukih tvrdnja ničim ne potkrjepljuje.

Stoga, ni u tom dijelu nisu ispunjeni uvjeti za opoziv rješenja u smislu članka 126. ZKP/08. 12. Stoga je ocjena i ovog drugostupanjskog suda da i nadalje postoje razlozi zbog kojih je istražni zatvor protiv II Kž 416/2024-5 © LEXPERA Ispisano: 8. 1. 2026. Stranica 2 od 3 optuženika produljen, zbog čega je prvostupanjski sud s pravom odbio prijedlog optuženika za opoziv rješenja o produljenju istražnog zatvora, pa je žalbu optuženog B. Ž. valjalo odbiti kao neosnovanu. 13. Budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja. U Zagrebu, 24. rujna 2024. Predsjednik vijeća: Željko Horvatović' - piše u tom dokumentu.

Inače, Bartol Žimbrek - Turković je 13. ožujka ove godine završio u Remetincu kamo je odveden u lancima. Inače, tjednik Nacional  problematizirao je i držanje Ksenije Turković u ovom slučaju. Tako su u članku objavili: 'Drugi aspekt nepovoljan po sutkinju je činjenica da u sudskom spisu postoje dokazi o tome da su joj se za pomoć obraćali i djevojka i njezina majka, moleći je da spriječi svog sina da ih sustavno maltretira. Iako je načelno obećala da će to učiniti pa je mladić neko vrijeme boravio izvan Zagreba i navodno mu je bio uskraćen i džeparac, on se vrlo brzo vratio na stari modus operandi. Iako je riječ o punoljetnoj osobi, činjenica je i da je također riječ o mladiću i dalje ovisnom o roditeljskom uzdržavanju, bez adekvatnog posla i adekvatnih primanja, barem tako proizlazi iz svih podataka navedenih u optužnici....' - objavljeno je u Nacionalu u ožujku ove godine.