Na Općinskom sudu u Šibeniku sutkinja Ana-Marija Paić Baković odlučivala je o zahtjevu za naknadu troškova prekršajnog postupka prvookrivljene Hrvatske gospodarske komore i drugookrivljenog Luke Burilovića. Zahtjev je u njihovo ime podnio zagrebački odvjetnik Fran Olujić iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o.. Sutknja je izvan rasprave, 20. siječnja 2026. prihvatila 'zahtjev okrivljenika za naknadu troškova prekršajnog postupka pa se okrivljenom na ime naknade troškova prekršajnog postupka koji se odnose na nagradu i nužne izdatke za rad branitelja, ima isplatiti iznos od 500,00 (pet stotina) eura, a koji trošak će računovodstvo ovog suda, po pravomoćnosti ovog rješenja, isplatiti na račun prvookrivljenog Hrvatske gospodarske komore.... i koji iznos se ima isplatiti iz državnog proračuna RH.'.
Iz Obrazloženja je vidljivo kako je presudom tog suda 'pod poslovnim brojem Pp G-246/2020 od dana 12. rujna 2020. godine odbijena optužba protiv okrivljenih: Hrvatske gospodarske komore kao pravne osobe i Luke Burilovića kao odgovorne osobe u pravnoj osobi jer je nastupila zastara prekršajnog progona.'. Nadalje piše: 'Navedena presuda postala je pravomoćna 2. Okrivljenici su po branitelju Franu Olujiću iz Zagreba podnijeli zahtjev da im se obistini trošak i to: trošak sastava pisane obrane i to u iznosu od 200,00 EUR za svakog okrivljenog, što uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 500,00 EUR.
3. Nakon što je sud pozvao branitelje okrivljenog, odvjetnike u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri da dostave specijalnu punomoć da bi se isplata izvršila na njihov račun isti su podneskom zaprimljenim dana 15. listopada 2024. obavijestili sud kako predlažu da se navedeni trošak isplati na naprijed navedeni račun prvookrivljene pravne osobe Hrvatska gospodarska komora'. Sutkinja je utvrdila kako je zahtjev osnovan - piše u dokumentu od 20. siječnja 2026. koji potpisuje sutkinja Ana-Marija Paić Baković. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, kao sudu drugog stupnja, u roku od 3 (tri) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Pogledali smo o čemu se radi preko sustava e-predmet. Vidljivo je već iz same oznake spisa Pp G da se radi o prekršajnom postupku koji se vodio za prekršaj iz djela gospodarstva.
HGK i Burilović terećeni su za prekršaj iz članka 229., stavka 1. točke 1. Na e-predmetu vidljivo je kako ih je prekršajno gonio ovlašteni tužitelj koji je naveden kraticom D.I.Š.O, što bi mogao biti Državni inspektorat, ispostava Šibenik. Postupak je pokrenut 1. listopada 2020. g. Potom se idućih godina spis 'kiselio u ladici' pa su tijekom 2021. i 2022. zabilježene samo dvije pravne radnje, 2. veljače 2021. dogodila se Naredba o predodjeli spisa, a 11. listopada 2022., dakle dvije godine od pokretanja postupka ispisan je Podnesak. Potom je 24. svibnja 2023. upisana 'vraćena dostava' i potom se dogodilo više neuspjelih dostava. Na kraju, 12. rujna 2024. donesena je presuda kojom se odbija optužba zbog zastare.
Već 1. listopada 2024. sudu je odvjetnik uputio Zahtjev za naknadu troškova. Mnogi koji su imali iskustva s hrvatskim sudovima, poglavito hrvatski novinari, znaju itekako dobro kako su hrvatski suci i sutkinje revni kad trebaju zakazivati ročišta protiv medijskih kuća i novinara ili urednika, poglavito ako je tužitelj neki moćnik. Mnogi novinari nikad nisu doživjeli da tako elegantno dođu do zastare progona, odnosno postupka, jer bi često suci nalazili načine da im uruče poziva a nisu rijetki ni slučajevi kad bi policija zvonila na vrata. Mnogi poštari koji upućuju sudska pismena na kućne adrese novinara koji se bavi istraživačkim temama zacijelo misle kako su to neke suspektne osobe.
Naime, pojedini novinari u Hrvatskoj često dobivaju sudske pozive i nisu među onim privilegiranim skupinama građana čiji se predmeti kisele po ladicama do zastara. No, tko im je kriv pa se bave objavama neugodnih činjenica i nisu uhljebljeni kao pojedinci u sjajnim foteljama sa sjajnim plaćama. Zato ne čudi da mnogi misle kako imamo ne samo duboku državu već i duboko pravosuđe, zapravo puno sudaca koji su uvijek spremni na gotovos kad su tuženi novinari a koji su pak poprilično inertni kad su pojedini foteljaši tuženi. Zato, ako se jednog dana dekriminilazira pristup i doživljaj novinarske profesije u ovoj zemlji, ako se novinare manje sudski gone kao progonjene zvijeri i ako se suci uhvate u koštac s moćnicima, tek tada ćemo moći uživati blagodati istinske demokracije u ovoj zemlji.