Hrvatskom je odjeknula stravična vijest 13. travnja kako se u Velikoj Gorici kraj Zagreba dogodila strašna tragedija, život skokom s nebodera okončala je 52-godišnjakinja nakon što je tupim predmetom ubila svoju malodobnu kćer.  Zagrebačka policija izvijestila je nakon provedenog očevida da je ta stanovnica Velike Gorice tupim predmetom ubila svoju maloljetnicu članicu obitelji, nakon čega je u nedjelju oko 10.50 sati počinila samoubojstvo bacanjem sa stambene zgrade u Velikoj Gorici. Odmah su uslijedili i brojni komentari na društvenim mrežama, jedni su tvrdili kako nije lako roditeljima s djecom s poremećajima u ponašanju poglavito ako se u  sve uplete i droga, neki su tvrdili kako nije lako majkama s karijerom poglavito u dobi oko 50 godina, neki su demantirali teške riječi koje su izricali navodno upućeni izvori, neki su tvrdili kako imaju informacije iz prve ruke. Štogod da je prethodilo ovom infanticidu koji je završio suicidom svima je taj strašni čin opomena da živimo u strašnim vremenima s problemima kojih mnogi nisu ni do kraja svjesni sve dok se ne dogodi tragedija poput ove velikogoričke. Saznali smo njen životopis. Slijede detalji....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Zadnji strašni infanticid u Hrvatskoj dogodio se kad je poremećeni i odrogama ovisni austrijski poduzetnik sa zagrebačkom adresom Harald Kopitz usmrtio prije Božića 2021. svojih troje anđela u zagrebačkom Markuševcu. I dok njegova djeca, četverogodišnji dječak te sedmogodišnji blizanci, dječak i djevojčica, počivaju na zagrebačkom Mirogoju nije poznato gdje i kada je ukopan monstrum koji je skončao život vješanjem u Lepoglavi 22. listopada 2022.g. Ljudska povijest svjedoči o dugoj i neiskorjenjivoj tradiciji kako infanticida, ubijanja rođene djece, tako i neonaticida, ubijanja novorođenčadi, ali i feticida, ubijanja nerođene djece. No, uvijek iznova svaki infanticid privuče pozornost javnosti poglavito danas kad u svijetu društvenih mreža ništa ne može niti ostati skriveno niti neotkriveno.

Kad je objavljena strašna vijest kako se u nedjelju dogodilo samoubojstvo, skok žene s nebodera u Velikoj Gorici, a da je u stanu pronađeno tijelo malodobne kćeri za koju se odmah pretpostavilo kako je žrtva kaznenog djela, na prvu malo je tko pomislio kako je život skončala uglednu doktorica i profesorica. Naime, Ivana R. bila je doktorica znanosti, profesorica, koja je diplomirala engleski jezik i pedagogiju, dakle netko kome bi se i u najgorim noćnim morama teško mogao odrediti takav životni kraj. Ljudi često kad čuju za takve vijesti pomisle kako je zločin počinio netko s dosjeom, neka osoba sklona počinjenju kaznenih djela, a ovdje se radi o posve suprotnom profilu samoubojice, prethodno ubojice.

Oni koji nemaju djecu, tinejdžere, malodobnike, mlađe punoljetnike.... teško da mogu zamisliti kako je danas teško i delikatno biti odgovoran roditelj, skrbiti o djeci i pritom pokušavati djecu izvesti na pravi put. Suvremeni roditelji nemaju protiv sebe  samo klasični bunt mladih osoba već i generaciju koja je stasala uz mobitele i umjetnu inteligenciju, generaciju čiji je svjetonazor i modele ponašanja oblikovala ne samo zajednica živih ljudi koji ih okružuju već i virtualna zajednica koja im se podsvjesno uvukla pod kožu. Generacija mladih ljudi koja je stasala uz algoritme koji su im generirali sadržaje 'koji im izlaze na mobitelu', dakle uz algoritme koji su ih usmjeravali toliko i stvorili im čak i ovisnost da će u brojnim slučajevima prvo pitati chat GPT za savjet ili provjeru informacije nego što će se za istu obratiti živoj osobi iz svoje okoline.

Stasale su generacije mladih osoba koje imaju neku viralnu membranu iza sebe i svijeta stvarnih ljudi koja je toliko izražena da čak i njihovim prehrambenim navikama i preferencijama ne upravlja svijest o hrani kao potrebi u nekoj originalnoj suštini hrane, već mnogi od njih i hranu doživljavaju kroz formu koju su im servirali influenceri kroz društvene mreže TikTok ili tko zna kakve aplikacije. Stasala je dakle generacija koja po pamet, savjet ili stav ide k virtualnom asistentu, kojoj je svijest u dobroj mjeri isparana viralnom stvarnošću koju doživljavaju snažnije od same realnosti koju žive i u tome se često događaju pucanja na relaciji roditelj - dijete.

Naravno, da ništa ne može opravdati bezumni čin majke koja očito u trenu ostane bez mogućnosti samokontrole, kojoj padne mrak na oči i u kojoj prokulja takva mržnja ili gubitak svakog razuma da u trenu izvan svake kontrole može počiniti djelo poput onoga koja je poduzela  profesorica iz Velike Gorice omiljena među studentima i kolegama. Da je Ivana R. bila upravo to svjedoči i oproštaj koji je objavljen na službenoj stranici Veleučilišta u Velikoj Gorici. Tamo je uz crno-bijelu sliku atraktivne profesorice napisano: 'Djelatnici, profesori i studenti s tugom se opraštaju od kolegice i profesorice Ivane R... U ovim trenucima teško je pronaći prave riječi. Ostaje velika praznina u svima nama koji smo Ivanu poznavali, s njom radili i dijelili lijepe i teške trenutke. U ime djelatnika, profesora i studenata izražavamo iskrenu sućut obitelji i najbližima.'

Ivana R. s kćeri je živjela u velikogoričkom neboderu u Ulici Matije Magdalenića. Živjele su u dvosobnom stanu na 6. katu. Stan je bio sveukupne površine 56,44 m2. Na taj se stan pokojna Ivana R. uknjižila krajem prsinca 2015. godine kad se u Veliku Goricu doselila iz mjesta Novo Čiče kraj Velike Gorice. Na web stranici Veleučilišta Velika Gorica na kojem je predavala pronašli smo sljedeći podatak: 'dr. sc. socio. Ivana R. Ustanova: Sveučilište u Zadru, Poslijediplomski sveučilišni studij Kvaliteta u odgoju i obrazovanju Znanstveno polje: Pedagogija TemaAkademska i socijalna uključenost kao prediktor uspjeha i završnosti studenata Obrana: 9. 7. 2021. 

SadržajUspješnost prilagodbe na studij od ključne je važnosti za napredovanje studenata tijekom studija te, u konačnici, za završetak studija. U radu je analizirana uloga studentske uključenosti u kontekstu problema prilagodbe na studij i završnosti. Pri tome je naglašena važnost akademskog i socijalnog aspekta aktivne uključenosti studenata. Razlog odabira ovih odrednica istraživanja jest istražiti načine djelovanja studenata koji pridonose njihovoj uspješnosti na fakultetu. Uvažavajući teorijske okvire uključenosti, prema kojima je akademska samoučinkovitost ključna za aktivnu angažiranost studenata, ovaj je konstrukt uključen u model istraživanja.

Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada ogleda se u proširivanju polaznog modela prilagodbe i završnosti studenata integracijom elemenata uključenosti i akademske samoučinkovitosti, što je omogućilo određivanje i tumačenje čimbenika uspješnosti studenata na prvoj godini studija te izvođenje implikacija i preporuka za daljnja istraživanja. Doprinos rada očituje se i u teorijskoj i empirijskoj razradi obrazovnog koncepta uključenosti kao važnog načela studentu usmjerenog pristupa obrazovanju. Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavke o doprinosu uključenosti i akademske samoučinkovitosti studenata predikciji različitih aspekata prilagodbe studenata na studij.'.

Na istom Veleučilištu bila je stalni predavač a uz njeno ime piše - dr. sc. Ivana R., v. pred., mag. educ. philol. angl. Osim aktivnosti na toj visokoškolskoj ustanovi pokojna Ivana R. držala je i druga predavanja. O tome svjedoči događaj koji se održavao u njenoj matičnoj ustanovi. Naime, održala je predavanje u sklopu Festivala znanosti pod naslovom: 'Kako razvoj „Growth Mindseta“ pomaže u učenju i ostvarivanju ciljeva– primjena u nastavi engleskog jezika' i to 23. travnja 2024. g. Pronašli smo i službenu biografiju tragično skončale profesorice. Istu je objavila uz svoj doktorski rad. Citiramo:

'ŽIVOTOPIS Ivana R. rođena je 28. lipnja 1974. godine u Zagrebu. U Velikoj Gorici je završila osnovnu školu te potom matematičku gimnaziju. Nakon srednje škole živjela je u Londonu gdje je pohađala Oaklands College i stekla diplomu Certificate of Proficiency in English Sveučilišta Cambridge. Studij pedagogije i engleskog jezika i književnosti pohađala je od 1997. do 2002. godine na Sveučilištu u Zadru, a diplomirala je s temom „Komparativna analiza hrvatskog i engleskog školskog sustava“. U akademskoj godini 2014/2015. upisuje doktorski studij „Kvaliteta u odgoju i obrazovanju“, također na Sveučilištu u Zadru.

Do 2013. je radila u osnovnoj i srednjoj školi kao nastavnik engleskog jezika, a od 2013. godine je zaposlena na Veleučilištu Velika Gorica. Na Veleučilištu Velika Gorica radi kao nastavnik engleskog jezika u zvanju višeg predavača i angažirana je na aktivnostima osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete obrazovnog rada. Aktivno je sudjelovala na dva znanstvena skupa, a autor je jedne knjige (udžbenik za studente), prijevoda knjige i osam radova (znanstveni, pregledni i stručni). Također, prevela je i lektorirala više znanstvenih radova.' Na kraju nam preostaje samo se zapitati u kakvom svijetu živimo da visokoobrazovana doktorica znanosti koja se posvetila znanstvenim radovima pedagogiji i radu s mladima izgubi zdravi razum i u trenutku kad joj popuste kočnice počini strašno ubojstvo voljene kćeri nakon čega sama sebi oduzme život.