Najveći kršćanski blagdan stanovnici hrvatske metropole dočekali su nakon najveće ikad zabilježene oluje, iako je Zagreb poprilično saniran neumornim trudom vatrogasaca, radnika Zrinjevca i Hrvatskih šuma još mnoga stabla prijete na raznim lokacijama pa tako i jedno iz korijena vjetrom iščupano stablo prijeti da uruši višestoljetnu obrambenu kulu i padne u stražnje dvorište Prvostolnice. Nekoliko dana uoči Uskrsa radnici Zrinjevca imali su pune ruke posla u zagrebačkom parku Ribnjak. Naime, trebalo je izrezati stogodišnje borove i druga listopadna stabla koje je pomela oluja svih ikad zapamćenih oluja. Više stabala iščupano je i uz same zidine Kaptola, kako Prvostolnice tako i stražnje zidova prebendarskih kurija koje se nalaze u ulici Kaptol.
Prizori ispiljenih debala na Ribnjaku, ali i diljem Zagreba svjedoci su neke nove prirode i novog vremena za koje očito nisu spremni niti domaći meteorolozi niti građani. Priroda je pokazala opet svu svoju silnu razornu snagu i ponovno podsjetila ljude da uz svu civilizaciju i religijska uvjerenja koja su stvorili ima moć da nam pokaže svu svoju snagu. No, mnogi su uvjereni kako postoji neki metafizički zakon koji prirodi nalaže osvetu ljudima kada prekorače granice dopuštenog i etičnog. Neki pak govore samo kako je to Božji gnjev. Ljudi su oduvijek bili skloni biti izrabljivači prirode i svega oko sebe. U vrijeme kad kršćani diljem svijeta slave Uskrs, kao spomen na Isusovu muku i uskrsnuće, kao pobjedu svjetla nad tamom, pobjedu života nad smrti, preostaje nam se zapitati i kako ćemo udahnuti novi život umrlim stablima posvud oko nas u hrvatskoj metropoli.
Ovaj smo Uskrs dočekali s umrlim Katastrom zelenina Grada Zagreba. Podsjetimo, to je aplikacija gradske tvrtke Zrinjevac u kojoj su ucrtana i sva zagrebačka stabla, od kojih mnogih više nema a pitanje je kada će izrasti i hoće li njihovo slabašno korijenje moći izdržati nalete nekih novih uragana i oluja koja se zadnjih godina, u ljeto 2023. te na sami kraj ožujka ove, sručiše nad Zagrebom, a poglavito krajem ožujka ove godine. Obveza je vjernika promišljati i prirodu i o svom odnosu prema njoj. Zagreb je doživio kataklizmu zelenila u što se može uvjeriti svatko tko malo zakorači s asfalta u zelene zone. U aplikaciji Katastar zelenina gradske tvrtke Zrinjevac možemo vidjeti kako se u malom parkiću koji se nalazi tik do sadašnjeg lokala History u Tkalčićevoj ulici, nalazi više stabala pajasena koji se na latinskom zove AILANTHUS ALTISSIMA. Tamo je upisano kako je visina krošnje između 6 i 10 metara. U trenutku kad je oluja iščupala to stablo krošnja je zacijelo bila i viša.
U toj je aplikaciji sadašnji lokal History koji je vlasništvo tvrtke nekadašnjih Vatrenih, braće Josipa i Daria Šimića, upisana kao kuća Giner Scholz. Taj je pajasen kao i stotine stabala iščupan iz korijena. Oni koji su pažljivije promatrali vidjeli su kako je taj gorostas skupa s korijenjem iščupao i cigle što je svjedočanstvo da je tamo nekad stajala kuća. Korijenje je na svjetlo dana iznjedrilo i slojeve geološke prošlosti metropole. Susjedni park na Opatovini koji je u Katastru zelenila upisan kao Perivoj biskupa Stjepana II dobro je prošao i tamo nije bilo iščupanih gorostasa. No, svi koji su svakodnevno ili češće prolazili ulicom Kaptol ljeti su znali uživati u zamamnom mirisu četinara i smokve u dvorištu kanoničke kurije Gugler kako je taj prostor označen u Katastru zelenila. No, pomor se dogodio na Ribnjaku, park koji se nalazi sa stražnje strane Kaptola i bedema Nadbskupskog dvora.
Tamo je jedan gorostas koji je u Katastru zelenila opisan na sljedeći način: Latinski naziv stabla PSEUDOTSUGA MENSIESII, Hrvatski naziv stabla zelena duglazija s promjerom debla 31 do 40 cm, promjerom krošnje do 5m, visine stabla od 16 od 20m potpuno stradala pa je ispiljena dok se druga duglazija naslonila na zidine Kaptola, odnosno nadbiskupskog dvora i tamo prijeti da jednog dana uruši i sebe i bedeme ako se ne pronađe neki model da ju se vrati nekom dizalicom unatrag. Ili ispili. Ako se neki građanin ovog Uskra odluči skrenuti iz Ilice u Dežmanov prolaz i zaputi se prema Dubravkinom putu, dođe do biste Miroslava Krleže, vidjet će pogrom stabala oko skulpture tog barda hrvatske književnosti. Krleža tužno gleda u nekad raskošni vrt palače u kojem je živio na Krležinom Gvozdu i stabla koje je oluja iščupala iz korijenja pa su popadala niz padinu.
Dok je Bandić bio živ na toj je lokaciji započela i obnova vrta palače Babočaj - Grozdanović koja zacijelo nikad nije dovršena do kraja. Ta se palača nalazi u Visokoj ulici na Gornjem Gradu ali njen kaskadni vrt s ogradom proteže se do Dubravkinog puta. Tu smo snimili tužan prizor. Iskorijenjen je gorostas - smreka obična - čija je krošnja bila veća od 25 m. Smreka je pokošena olujom pala na ograde vrtova susjednih palača. Pomor su doživjela i brojna gorostasna stabla na Šalati u kompleksu KBC Šalata kao i u neposrednoj blizini Medicinskog fakulteta. Tako smo snimili dva grimizna gorska javora iščupana iz korijenja koja su u Katastru zelenila bila upisana s visinom stabla od 11 do 15 metara.
Na Zrinjevcu smo snimili jednu ispiljenu, stoljetnu platanu čije je deblo bilo potpuno zdravo ali koju su ispili jer krošnja nije izdržala nalet dvodnevnog zagrebačkog uragana. Dakle, Uskrsu 2026. u hrvatskoj metropoli prethodile su čak dvije oluje svih oluja nakon kojih je ostao krš i lom. Danas kad slavimo Uskrs, pobjedu svjetla nad tamom, možemo svi razmisliti kako ćemo oživjeti pluća hrvatske metropole i kako ćemo uskladiti svoje ponašanje s Božjim ali i prirodnim zakonima, da ne izazivamo bijes niti gnjev, kako Božji tako i onaj grčkog boga vjetra, svemoćnoga Eola.