Svake godine sportska dinastija Kostelić ljetuje na jednom od najdivljijih ali i najljepših hrvatskih otoka. Hrvatskoj je javnosti odavno poznato kako je jadranski južni dragulj Mljet prvi otkrio Ante Kostelić kad je 50-ih godina prošlog stoljeća ljetovao u Nacionalnom parku Mljetu. Kad se drugi put oženio suprugu Maricu i djecu Ivicu i Janicu počeo je voditi na taj poprilično divlji otok. Ivica Kostelić više je puta za medije pričao kako su drugima bili čudni jer su spavali ljeti po dva, tri mjeseca u šumi, da su skakali po stijenama, dok su njihovi roditelji pecali ribu kojom su se prehranjivali. Tako je Ivica znao govoriti kako im je zapravo Mljet bio dom u kojem su dulje boravili nego u Zagrebu kad su već postali formirani skijaši. Naime, najveći dio godine boravili su na snijegu, skijajući po Alpama i drugdje a onda bi u Zagrebu bili tek 20-ak dana dok bi cijelo ljeto imali odmor poput Robinzona ili Tarzana u džungli. I sada je poznato kako Kostelići, i kad su oboje postali roditelji, on četvero a Janica dvoje djece, rado sa svojim mališanima idu na Mljet. Njihovo carstvo je iznad uvale Omani u Sobri na Mljetu. Jedino sve dosad nije bilo poznato da se tata Kostelić upustio već odavna u bespravnu gradnju kako bi stvorio krov nad glavom svojoj obitelji. I to ne jedan, izgradio je brojne ilegalne objekte na tom zaštićenom području, njih osam. Slijede detalji....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

U uvodu smo istaknuli mitski značaj otoka Mljeta na sportsko ali i psihološko i karakterno formiranje skijaške dinastije Kostelić. Brojni su pisani članci ali i video prilozi snimljeni na Mljetu, poglavito s Ivicom Kostelićem koji je rado s javnošću dijelio svoje uspomene ali i iskustva s Mljeta. Tako je i Jutarnji prije 3 godine objavio opsežnu reportažu kada je reporter njihovog priloga Nautičkog jedra proveo dan s Kostelićem, skačući kod Odisejeve špilje ali i slušajući bogata iskustva i Kostelićeve doživljaje s ljetovanja na tom južnom otoku. Kostelić je još jednom istaknuo ono što uvijek govori, kako je Mljet prepun divljine i neistraženih mjesta, da su neki dijelovi takvi da se u njima lako zauvijek izgubiti što se i događa. Tada je rekao: 'Između nas i Kozarice je takva divljina da jednu Slovenku koja se prije nekoliko godina na tome potezu izgubila nikad nisu našli. To je "next level" džungle. I ono kaj je dodatno zanimljivo jest da preko puta nas, na potezu od Prapratnog do Žuljane, također nema ništa. Dakle, s obje strane kanala samo divljina. Nema ni ceste, ali nema ni dubokih uvala. To je jedinstven slučaj u Jadranu - priča Ivica, koji je na Mljet prvi put došao sa šest mjeseci. I otada do danas nije prošla godina dana da se na njega ne bi vratio.' U tom članku je navedeno i kako je Ivičin otac zavolio Mljet toliko da je tu želio kupiti zemlju. Citiramo:

'Ante Kostelić kao dijete je ljetovao u Nacionalnom parku krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošloga stoljeća, tada su bili među prvim turistima uopće na otoku. Ljubav s Mljetom tada se rodila, da bi sedamdesetih, simbolično, otkrio jednu uvalu bogatiju od arapskog imenjaka. Uvala se zvala i još se zove Omani. A u Omanima, što je blagoslov, postojao je izvor vode, poznat iz rimskih vremena. Jedan od njih samo nekoliko na cijelom otoku. A vrijednost vode na otoku je zlatna. Stigao je Ante u tu uvalu gliserom da je vidi, i tada se četveronoške probijao kroz tu džunglu do izvora, a na izvoru je, kaže Gipsova legenda, sjedio jedan čovjek za kojeg će se ispostaviti da je vlasnik te zemlje u Omanima. Tada si je Kostelić utuvio u glavu da želi tu zemlju, usred šume, usred ničega. I kupio ju je, naposljetku. Izvor, dakako, nije, izvor nije privatno vlasništvo.' - objavio je Jutarnji u srpnju 2022. godine.

No, sve ove godine bilo je nepoznato kako je Ante Kostelić kupnjom parcela jedne do druge postao gospodar brojnih parcela iznad te uvale Omani. Sve do Imperijalovog otkrića nije bilo poznato kako se Ante Kostelić na Mljetu etablirao kao bespravni graditelj i to niza stambenih objekata. Dokaze takvih njegovih ilegalnih radnji pronašli smo u nekoliko vlasničkih listova u kojima je Ante Kostelić upisan kao jedini vlasnik. Zabilježba bespravne gradnje upisana je u tri vlasnička lista jer Kostelić posjeduje i više parcela koje su upisane kao šuma a na njima nije ništa bespravno izgradio.

U lipnju ove godine Večernji je objavio članak pod naslovom: 'U DIVLJINi VIDEO Ante Kostelić nas je odveo na raj na Zemlji gdje je stvarao prvake: 'Ovo ne bih prodao ni za 20 mil. €'. U tom je članku navedeno: 'Došli smo, trajektom iz Prapratnog na Pelješcu do Sobre. I imali smo što i vidjeti. Jedan paralelni svijet, udaljen od svih oblika zagađenja. I bučnog i svjetlosnog. U carstvu hladovine, zelenila i plavetnila. Svojevrsnu nirvanu. U divljini najzelenijeg hrvatskog otoka. Bez cestovnog pristupa. Pored izvora vode otkrivenog još za rimskih vremena. Uz nezaboravne slike jadranske zore i koloritnog zalaska sunca. Bez infrastrukture bez kakve gotovo pa ne možemo zamisliti današnji život. Gotovo i bez telefonskog signala. Doduše, od nekog doba, uz vodu iz cisterni i struju prikupljenu solarima. To je ambijent u kakvom, u Omanskoj vali, od lipnja do listopada svakog ljeta, sa svojom životnom družicom Maricom, živi najveći od najvećih sportskih stvaratelja koje smo ikad imali. To je svojevrsni raj u kojem ljetne mjesece provodi Ante Kostelić (86) i u kojem je stvarao psihomotoričke temelje svoje djece koja se diče s deset olimpijskih i devet svjetskih medalja. Točnije, s četiri olimpijska zlata, šest naslova svjetskih prvaka, četiri velika i 12 malih skijaških'.

Iz priloženog videa bilo je vidljivo kako je Ante Kostelić sniman u ambijentima kamenih kućica. Na snimkama je evidentno kako se tu ne radi o nekim improviziranim objektima već čvrsto zidanim stambenim objektima, izgrađenim od vrlo kvalitetnog građevinskog kamena, s visokokvalitetnom drvenarijom, međusobno povezanim stazama popločanim kamenom. Doduše, stil gradnje više sliči kontinentalnim, kamenim vikendicama kakve se grade u planinama a manje nalikuje mediteranskim autentičnim objektima za odmor. No, ono što nas je posebno iznenadilo je činjenica da je Ante Kostelić bespravno izgradio sve te stambene objekte. Već smo naveli kako je Ante Kostelić uknjižen bez tereta na brojne parcele iznad same uvale Omani kao i sve susjedne, no, da nije na svakoj parceli izgradio objekte za stanovanje. Uknjižba ilegalne gradnje odnosi se na 5 parcela u njegovom vlasništvu.

Tako smo u vlasničkom listu parcele ukupne površine 4916 m2 koja se sastoji od pašnjaka površine 4814 m2 bespravna gradnja odnosi na tri zidana objekta. Upisani su na sljedeći način: 'POMOĆNA ZGRADA 14 POMOĆNA ZGRADA 51 STAMBENA ZGRADA 37 m2, Sobra.' Zabilježba ilegalne gradnje ista je za sva tri objekta . Citirat ćemo što je upisano: 'Zaprimljeno 27.04.2021.g. pod brojem Z-4437/2021 ZABILJEŽBA, Na temelju čl. 149 Zakona o gradnji (NN 153/13), zabilježuje se da je za evidentiranu pomoćnu zgradu površine 14 m2 na kčbr. 2312/1 upisane u A I (jedan) priloženo Rješenje o izvedenom stanju temeljem zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19), klasa: UP/I-350-05/13-02/9727, Urbroj: 2117/1-23/1-3-17-22, Dubrovačko neretvanske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Vukovarska 16, Dubrovnik od dana 16. svibnja 2017 godine.'.

Kostelić je poduzeo ilegalnu gradnju i na susjednoj parceli ukupne površine 4161 m2. Na njoj je izgradio ilegalni stambeni objekt površine 33 m2. I tu je na isti dan kao i prethodno, dakle 27. travnja 2021. upisana ista formulacija o bespravnoj gradnji iz 2017. godine. Ante Kostelić zv. Gips izgradio je još jedan ilegalni objekt i to na parceli koja je ukupne površine 6614 m2. No, najveća je Gipsova parcela uz samu Uvalu, dakle tik do mora, a koja se prostire na 9475 m2. Na njoj je Gips izgradio ilegalno dva pomoćna objekta, jedan površine 20 m2 a drugi površine 6 m2.  Tik do nje nalazi se parcela površine 6599 m2 na kojoj je tata Kostelić izgradio bespravno pomoćni objekt od 15 m2. Na svim parcelama gdje je ilegalno gradio stoji potpuno ista zabilježba kao što možete vidjeti u prilozima. Uz Antino ime piše i ime oca - Leon, tako da je jasno kako je Ivica svom sinu ime Leon dao po pradjedu.

Dakle, Gips je samo na tih 5 parcela u uvali Omani na Mljetu uknjižio 31.765 m2. No, na njegovo je knjižena još jedna parcela tik do mora ali na kojoj nije ništa gradio i to površine  1611 m. Dakle, izračunali smo da prema nama dostupnim podacima Kostelić u uvali Omani u Sobri na Mljetu sada ima uknjženih 33.376 m2. Bilo bi zanimljivo vidjeti je li uopće Ante Kostelić pokušavao legalno ishoditi građevinske dozvole za svojih 8 kamenih nastambi ili je pak tu divljinu uvale Omani doživio tako autentično da je pomislio kako se ne bi trebao uopće zamarati ikakvom papirologijom. No, nautičke snimke uvale Omani dokazuju i kako je ona cijela izbetonirana i da ima veliki pristanišni mol. Postavlja se pitanje je li i tu legalno građevinski intervenirao Ante Kostelić koji bi mogao dobiti s pravom nadimak Bespravni Gips.