Dugo godina brojni hrvatski građani doživljavali su hrvatsko sudstvo kao skup osoba kojima netko izvana teledirigira kako će suditi, hoće li slučajeve držati po ladicama sve dok po sili zakona ne odu u zastaru. Kod nekih u glavama suci su egzistirali kao sluge moćnika. Nema sumnje da je u prošlosti bilo vidljivo pogodovanje privilegiranim u brojnim predmetima. No, sudstvo je digitalizacijom postalo transparentnije iako smo još daleko od zlatnog standarda božice pravde. Činjenica je da sve više poznatih i moćnih osoba ne uspijeva izbjeći sudske osude. Samim tim možemo vjerovati kako se približavamo vremenima kada ćemo znati da ćemo svi jednako doći pod udar zakona i ako napravimo prekršaj ili pak neko ozbiljnije, da ne naglašavamo, kazneno, djelo. Iako su mnogi zasigurno pobornici vremena u kojima se moglo osigurati poželjni ishod pa i u najdelikatnijim sudskim sporovima zacijelo većina građana želi imati pravnu sigurnost tako da znaju da žive u zemlji gdje postoje sankcije a pravosuđe funkcionira. I presuda kojim je oglašen krivim predsjednik Uprave Nove TV svjedoči kako su iza nas vremena u kojima su osuđivani bili samo oni za koje nije imao tko intervenirati na sudovima. Slijede detalji...

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu sutkinja Rajka Rončević-Skočić donijela je presudu u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog Dražena Mavrića. Direktora Nove TV zastupali su iz odvjetničkog društva Buterin & Partneri. Suđeno mu je zbog prekršaja iz čl. 229. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno temeljem obaveznog prekršajnog naloga Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Nakon žurnog postupka sutkinja je 6. veljače 2023. presudila da je 54-godišnji Mavrić kriv jer nije, kao vlasnik vozila zagrebačkih tablica, 'u ostavljenom roku od 15 dana odnosno od 11. studenog 2020. do 27. studenog 2020. dostavio' nadležnom zagrebačkom Odjelu prometnog redarstva, 'vjerodostojne podatke o osobi koja je u vrijeme počinjenja prekršaja dana 9. studenog 2019. u 12:44 sati upravljala vozilom ZG ..., na lokaciji Zagreb, P. Šubića 40, čime je počinio prekršaj iz članka 229. stavak 3. kažnjiv po članku 229. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama'.

Izrečena mu je novčana kazna od 260 eura koju je obvezan platiti u roku od 30 dana po primitku presude. Ukoliko u istom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti. Dužan je platiti i trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 65 eura koje mora platiti u roku od 30 dana po primitku presude. Iz sudskog dokumenta je vidljivo kako je nadležni zagrebački ured 4. rujna 2022. izdao obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog Mavrića. On je na isti uložio prigovor pa je nalog stavljen van snage te je proveden žurni postupak. Okrivljeni Mavrić nije se pojavljivao na sudu. Sud je pregledom spisa utvrdio da je poziv osobno uručen okrivljeniku 30. listopada 2020. godine te da je isti potpisao. Samim tim sutkinja nije prihvatila navode Mavrićevog odvjetnika kako njegov klijent nije osobno zaprimio zahtjev da dostavi podataka o vozaču.

Kako je Mavrićev potpis na dostavnici nosio oznaku osobno, što znači da je istu osobno zaprimio, sutkinja je smatrala kako je dokazano da je okrivljeni počinio djelo za koji je optužen, odnosno 'da je okrivljeni postupio suprotno navedenoj zakonskoj odredbi'. Sutkinja je , smatrala da nije potrebno odugovlačiti prekršajni postupak te da ne treba izvoditi druge dokaze i oglasiola ga krivim. Izrekala mu je novčanu kaznu za koju je smatrala 'da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, i štetnim posljedicama'. Ipak je prilikom izricanja novčane kazne primijenila odredbu članka 37. Prekršajnog zakona, pa mu je novčana kazna ublažena i izrečena je novčana kazna ispod najmanje propisane novčane kazne. Okrivljenom je kao olakotno uzeta dotadašnja nekažnjavanost za istovrsno djelo prekršaja. Presuda je netom postala javno dostupna a osuđeni Mavrić nema pravo žalbe.