U prosincu 2024., dakle prije nešto više od godine objavili smo ČLANAK: 'NEMA MIRA Baka Dominika Livakovića zbog USKOK-a mora 4 puta doći na Županijski sud u Zagreb, sude ex-ministru zbog kojeg je njen sin prije 10 godina završio u zatvoru'. Naime, tad je umirovljena zadarska profesorica bila pozvana na po dva ročišta u siječnju i veljači. Sreća da ta godina nije bila puna snijega kao aktualna pa da je autocesta bila zatvorena kao što je to bilo proteklih dana uslijed snježnih nanosa i padalina. No, taj slučaj pokazuje kako je nekada teško preživjeti sve aspekte dugotrajnih sudskih postupaka u Hrvatskoj koji potraju dulje od desetljeća a pravorijek se još ne nazire. Naime, umirovljenoj zadarskoj profesorici Vesni Livaković apartman u urbanoj vili u Petrčanima kraj Zadra prvi put je blokiran potkraj 2013. godine kad je njen sin optužen skupa s Kalmetom i ostalima. Baka Dominika Livakovića pokušala je već skinuti tu sudsku zabranu raspolaganja, no neuspješno. O tome smo pisali početkom prosinca 2023. u ČLANKU: 'MARATONSKI PROCES Baki Dominika Livakovića (86) opet blokiran stan u Zadru vrijedan 145.000 €, ne vjeruju da ga je profesorica u penziji legalno stekla, produljena blokada i tati Vatrene hobotnice'.
No, godine prolaze a apartman na atraktivnoj lokaciji u Petrčanima kraj Zadra i dalje je blokiran. Zemljišne knjige nam otkrivaju da se na isti pokušao neuspješno uknjižiti i sam Dominik Livaković. No, ta je uknjižba golmanu Vatrenih odbijena 25. travnja 2018. godine. Netom je obavljen sudski dokument koji je donesen ljetos a iz kojeg se vidi zašto je opet Vesni Livaković odbijena žalba na tu sudsku blokadu. Naime, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Maje Štampar Stipić i Slavena Vidmara, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Nevene Popović odlučivalo je u kaznenom predmetu protiv optuženog Božidara Kalmete i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona. To sudsko vijeće odlučivalo je o žalbi Vesne Livaković podnesenoj protiv točke II b) izreke rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 9. listopada 2024., broj Kv I-Us-149/2024. (K-Us-39/2022.), i to na sjednici održanoj 1. srpnja 2025. godine. Vijeće je odbilo žalbu Vesne Livaković kao neosnovana.
Ujedno joj je zabranjeno 'otuđenje i opterećenje:- nekretnine upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Zadru, u zk.ul.br. ... k.o. Petrčane, koja se sastoji od 179/1000 dijela zk.č.br. ...dvorište i stambena zgrada, Petrčane, ukupne površine 455 m2, povezano s vlasništvom etažne jedinice 4 u nacrtu označene zelenom bojom – stan na drugom katu površine 77,50 m2 sa pripadajućim parkirnim mjestom označenim zelenom bojom, površine 18,00 m2'. U sudskom dokumentu piše: 'Protiv tog rješenja žalbu je podnijela Vesna Livaković po opunomoćenici, odvjetnici Stipanki Mandac, navodeći da pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te da je "utemeljeno na pogrešnom i nepotpunom činjeničnom stanju uz pogrešnu primjenu materijalnog prava", predlažući da se to rješenje ukine u dijelu koji se odnosi na imovinu u vlasništvu Vesne Livaković. 3. U skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjski je sud pravilno i na zakonu osnovano produljio u točci II b) izreke rješenja pobliže opisanu privremenu mjeru osiguranja oduzimanja imovinske koristi u odnosu na Vesnu Livaković budući da su za to ispunjene sve zakonske pretpostavke. 5.1. Iako Vesna Livaković u svojoj žalbi navodi kako pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama čime upire na počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., ta povreda nije ostvarena budući da pobijano rješenje sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, jasno je i određeno te se može ispitati. Bez osnova je i prigovor o arbitrarnosti pobijane odluke. Naime, prema praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava, povreda prava na pravično suđenje kao povreda prava na obrazloženu sudsku odluku postoji ako odluka uopće nema razloga ili ako su njeni razlozi proizvoljni ili očito nerazumni.
U ovom je predmetu prvostupanjski sud podrobno naveo argumente za produljenje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi u odnosu na Vesnu Livaković i s tim u vezi ispunjenje svih zakonski pretpostavki (postojanje osnovane sumnje da je optuženi Zdravko Livaković počinio terećena kaznena djela, visina protupravne imovinske koristi, druga osoba na koju je imovinska osoba prenesena (Vesna Livaković, majka optuženika) te nadalje daje razloge o usporedbi vrijednosti opterećene nekretnine, odnosno opsega imovine obuhvaćene određenom privremenom mjerom osiguranja i iznosa terećenim djelom protupravno stečene imovinske koristi.). Prema tome, kako su razlozi u pobijanom rješenju dostatni, razumni i uvjerljivi, nema govora o arbitrarnosti pobijane odluke. 5.2. Ispitujući to rješenje u skladu s člankom 494. stavkom 4. ZKP/08., nije nađeno niti da su u istome ostvarene ostale povrede na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. U odnosu na prigovore žaliteljice kojima se poziva na pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" 56/90., 135/97., 08/98.,113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14., dalje: Ustav), treba reći da isto nije apsolutno te se iznimno može ograničiti kada je to nužno radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske te ostalih vrijednosti navedenih u članku 50. stavku 2. Ustava. Nema dvojbe da se protiv osoba koje se terete za počinjenje teških kaznenih djela kojima su ostvarili velike iznose protupravne imovinske koristi, ali i drugih osoba na koje je imovinska korist prenesena, mogu odrediti privremene mjere radi osiguranja odluke o eventualnom oduzimanju imovinske koristi, i to kako u tijeku kaznenog postupka, tako i prije njegovog započinjanja. Budući da se potvrđenom optužnicom u ovom kaznenom predmetu optuženom Zdravku Livakoviću stavlja na teret počinjenje kaznenih djela kojima je pribavljen visok iznos imovinske koristi,prvostupanjski sud je opravdano produljio privremenu mjeru na nekretnini u vlasništvu optuženikove majke, Vesne Livaković kao druge osobe na koju je imovinska korist prenesena, a kako bi se tako visok iznos protupravne imovinske koristi nakon dovršetka kaznenog postupka eventualno mogao naplatiti.
Riječ je, naime, o zakonitoj mjeri koja je donesena u općem interesu, odnosno u interesu Republike Hrvatske za osiguranjem oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim dijelom. Navedeni cilj nije u nesrazmjeru sa stupnjem ograničenja vlasničkih prava Vesne Livaković. 6.1. Ova privremena mjera se, bez obzira na duljinu trajanja ovog kaznenog postupka i ograničenja kojima je žaliteljica izložena, ne može smatrati nepotrebnom jer je ograničenje njezinog prava na raspolaganje prethodno opisanom nekretninom opravdano te odgovara i potrebi sprječavanja onemogućavanja, odnosno osujećenja eventualnog budućeg oduzimanja imovinske koristi te se njome ni na koji način ne prejudicira meritorna odluka o krivnji optuženog Zdravka Livakovića. 7. Nadalje, Vesna Livaković ponavlja kao i u ranijim istaknutim žalbenim navodima kojima osporava pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda u odnosu na privremenu mjeru osiguranja imovinske koristi koja je određena na njezinoj imovini.
U bitnom ističe da je predmetnu nekretninu zakonito stekla vlastitim sredstvima zajedno sa svojim suprugom, da je rješenje Porezne uprave od 6. lipnja 2016., kojim je utvrđen nesrazmjer u njezinoj imovini i prihodima, pravomoćno poništeno te da je na snazi rješenje Porezne uprave od 14. veljače 2011. kojim je utvrđeno da nema nesrazmjera između imovine i ostvarenih prihoda, odnosno da je ona imala vlastitih sredstava za kupnju stana. Također se prigovara prvostupanjskom sudu da jepropustio utvrditi kojim je to pravnim poslom Vesna Livaković stekla novac od optuženog Zdravka Livakovića.
8. Protivno istaknutim žalbenim navodima, u konkretnom slučaju nije od utjecaja na koji je način na Vesnu Livaković, majku optuženika, kao drugu osobu prenesena terećena protupravno stečena imovinska korist, već da je ona, prema dostupnim podacima bez dostatnih zakonito stečenih imovinskih sredstava, spornu nekretninu kupila u inkriminiranom periodu plativši je u gotovom novcu. Ovaj nesrazmjer u imovini optuženikove majke Vesne Livaković valjano je prvostupanjski sud utemeljio na postojećim podacima Porezne uprave prema kojima je ona u razdoblju od 2000. do 2007. kao umirovljenica ostvarila primanja u iznosu od 27.875,18 eura, a 2008. kupila predmetnu nekretninu za iznos od 145.995,09 eura.
9. Također valja ponoviti na opetovane navode žaliteljice kako je nesporno da je rješenje Porezne uprave od 6. lipnja 2016., klasa: .... doista poništeno, ali iz pravnih, a ne činjeničnih razloga. Osporavanje okolnosti nezakonito stečenih sredstava Vesne Livaković je paušalno i ničime potkrijepljeno, budući da osim puke tvrdnje da se radi o zakonito stečenom novcu, ista nije ponudili niti jedan dokaz tome u prilog. 10. Za daljnje produljenje u točki II b) izreke opisane privremene mjere na imovini Vesne Livaković, protivno navodima njene žalbe, nije od utjecaja niti činjenica da je optuženi Zdravko Livaković za dio terećenih kaznenih djela nepravomoćno u ovom postupku oslobođen od optužbe.
Naime, osnovana sumnja da je optuženi Zdravko Livaković počinio terećena kaznena djela i time sebi pribavio terećenu protupravnu imovinsku korist i nadalje postoji, a ujedno postoji i opasnost iz članka 557.b ZKP/08. da tražbina Republike Hrvatske neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena. Stoga je u tu svrhu prvostupanjski sud valjano produljio privremenu mjeru osiguranja imovinske koristi na imovini njegove majke, koja je i u dosadašnjem tijeku postupka bila na snazi i ostvarivala svoju svrhu. 11. Slijedom iznesenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovog rješenja.' - piše u dokumentu koji potpisuje predsjednik sudskog vijeća Željko Horvatović.