Na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu sutkinja Maja Župančić Ukropina, 'prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac', donijela je presudu u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika Miodraga Borojević, zastupanog po Ljubi Pavasoviću Viskoviću, odvjetniku iz Zagreba i drugookrivljene T. B.. Njima se sudilo 'radi djela prekršaja iz članka 10. točka 3. i kažnjivo po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji  i članka 4. stavak 1. kažnjivo po članku 16. stavak 1. točka 1. Zakona o prebivalištu'. Optužni prijedlog podnijela je V. Policijske postaja. Presuda je donesena 'u žurnom prekršajnom postupku, u odsutnosti okrivljenih i predstavnika tužitelja 13. travnja 2026., a netom je objavljena i na sudskoj ploči.

Iz sadržaja presude vidljivo je kako se bivši član Uprave Fortenova Grupe verbalno sukobio sa suprugom i da pritom nisu prezali od najtežih uvreda. Radi delikatnosti tih optužbi iste nećemo citirat ali je jasno kako se radilo o najtežim zamislivim uvredama kao i da je Miodrag Borojevć svojoj supruzi na njene uvrede uzvratio čak i verbalnom prijetnjom koja je po svojoj naravi i ozbiljna fizička prijetnja. Uz Borojevićevo ime inače je navedeno i kako je 'po zanimanju privatni poduzetnik' te da je zaposlenik u BMP Residence d.o.o., s mjesečnim primanjima od 1.000 eura. Navedeno je i kako se protiv njega ne vodi  drugi prekršajni niti kazneni postupak.

I dok je prvookrivljeni rođen 1968. drugookrivljena T. B. rođena je 1990. g. što znači da među supružnicima egzistira i velika razlika u godinama. Prvookrivljenog je drugookrivljena u jednom trenutku, sudeći po presudi, nazvala i olinjalim. Zanimljivo je kako su oboje, unatoč teškom i delikatnom tekstu optužnice, 'temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona oslobođeni optužbe'. Inače, kako se na sudskoj oglasnoj ploči često objavljuju presude supružnicima koji dođu u slične situacije pa ih se tereti za obiteljsko nasilje, dojam je kako se u brojnim sličnim situacijama takve počinitelje i osudi. No, tu se radi o osobama koje ne pripadaju materijalnom vrhu u Hrvatskoj niti mogu osigurati skupu obranu kao što je sebi nesporno priuštio Miodrag Borojević.

Osim što se okrivljene teretilo za djelo prekršaja po Zakonu o zaštiti obitelji teretilo ih se da nisu prijavili adresu. Naime, Borojević je s bivšom, svojom drugom suprugom Aleksandrom Soldat, živio u luksuznom stambenom bloku na Bundeku. No, tamo se među njima dogodio raskol zbog kojeg je intervenirala policija pa je Borojević bio i uhićen zbog nasilja. Potom se par sudski sporio o čemu svjedoči i ČLANAK iz siječnja 2024. g.: 'ŠOKANTNI DOKUMENT Bivši direktor Fortenove Miodrag Borojević na sudu svjedočio kako je trošio 50.000 € za 7 dana skijanja, milijun kn mjesečno za život, jedva preživio Covid i obračune sa suprugom, a tješio ga kum Duško Ćurlić'. U podnaslovu je tada navedeno: 'Miodrag Borojević, koji je nakon prijave bivše supruge Aleksandre Soldat završio u Remetincu, podigao je tužbu protiv nje a na sudu je iznosio šokantne podatke ne samo o bračnim obračunima 'kojih bi se svi postidjeli' već i o milijunima Fortenove, Kauflandu, REWE Grupi..., moćnicima iz Moskve i Hrvatske koji će zacijelo protresti hrvatsku poslovnu ali i političku scenu'.

Potom smo u siječnju prošle godine objavili ČLANAK: 'DOŠLA MACA NA VRATANCA Teta sina zvijezde Nove TV uzdrmala do temelja Putinov hrvatski klan, dala iskaz o milijunima pristiglim iz Rusije ex-direktoru Fortenove od zakupca Putinovog dvorca '. U podnaslovu je tada navedeno: 'Bivša šogorica Irine Čulinović, popularne voditeljice TV showa 'Ženim sina' i kći pokojne desne ruke nekadašnjeg radijskog magnata Jure Hrvačića, dala je eksplozivni iskaz u novozagrebačkoj sudnici o VIP životu na relaciji Italija, Moskva, Zagreb, Maldivi, Mali Lošinj i to dok je bila u braku s moćnim Miodragom Borojevićem'. Koliko je Borojević finansijski potentan svjedoči i naš ČLANAK iz veljače 2026.: 'Glavni ruski igrač za preuzimanje Fortenove izgradio 10 luksuznih zgrada na Srebrnjaku, skupih kvadrata od 7.200 € ne bi bilo bez ugovora s gradonačelnikom Tomaševićem'.

U podnaslovu je istaknuto: 'Miodrag Borojević, vlasnik je i direktor tvrtke Silver Hill koja je na top lokaciji izgradila 'grad u malom' s pametnim i skupim stanovima kojima se upravlja s mobitelima, svemu prethodili ugovori s Gradom Zagrebom'. Inače, u policijskom optužnom prijedlogu, temeljem kojeg je i vođen sudski postupak, vidljivo je kako su bili terećeni 'da bi kao supružnici počinili međusobno psihičko nasilje u obitelji koje da bi kod oboje izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva, čime da bi počinili prekršaj opisan u članku 10. točka 3. i kažnjivo po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji'. Također, policija je na Badnjak 2025. utvrdila i 'provjerom putem IS MUP-a' da oni imaju prijavljeno prebivalište u stanu na Bundeku a da tamo ne žive od travnja 2025. već na drugoj adresi.

Radi se zapravo o jednoj od vila koje je gradila Borojevićeva tvrtka Silver Hill. Tako ih je policija teretila da u roku od 15 dana nisu prijavili prebivalište, odnosno promjenu adrese stanovanja nadležnom tijelu, tj. policijskoj upravi Zagrebačkoj. Inače, sve je započelo banalno, Borojević je donio dar djetetu za koji je njegova supruga procijenila da je smeće te je rekla da to nosi sinu vinaru (aludirajući na sina iz prvog braka) a potom je kulminiralo u vrlo teške i zloćudne riječi koje su jedno drugom uputili. U presudi piše kako su 'temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona' oslobođeni tog dijela optužbe. Također, 'temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona' oslobođeni su i optužbe 'da nisu u roku od 15 dana prijavili prebivalište, odnosno promjenu adrese stanovanja nadležnom tijelu, tj. policijskoj upravi Zagrebačkoj'.

Supružnici mogu biti prezadovoljni sudskom odlukom u kojoj piše i sljedeće: 'Uslijed odluke pod točkom I.) prijedlog tužitelja za primjenom zaštitne mjere zabrane uznemiravanja je bespredmetan.'. No, neće imati nikakvh ni troškova kakvih uobičajeno imaju brojni građani Hrvatske koji se nađu pod sličnom optužbom pa ih se osudi a ne pripadaju elitnim skupinama društva pa im je veliki i problem platiti troškove postupka i odvjetnika. Vidljivo je to iz sljedeće formulacije: 'Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.'. Citirat ćemo dio Obrazloženja: '1. PU Zagrebačka, V. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv prvookrivljenika Miodraga Borojevića i drugookrivljene T. B., radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Prvookrivljeni Miodrag Borojević, u nazočnosti branitelja, u svojoj obrani je iskazao da je razumio što mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom, ne smatra se krivim za prekršaje, ne priznaje počinjenje istih, te ne želi davati svoju obranu već je zamolio da mu se omogući dostaviti pisanu obranu pri čemu je naveo da je situacija takva da je emotivno rastrojen i obranu želi dati naknadno. Dana 29.prosinca 2025. godine okrivljenik je putem branitelja dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo da će koristiti svoje pravo i neće iznositi obranu, te predložio da se oslobodi prekršajne odgovornosti. 3. Drugookrivljena T. B.u svojoj obrani je iskazala da je razumjela što joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom, ne smatra se krivom i ne priznaje počinjenje istih, te da se odriče prava na branitelja. U odnosu na navode optužbe iskazala je da ne želi davati svoju obranu, pa je zamolila da joj se omogući dostaviti naknadno pisanu obranu, da nije za nikakve svađe, a obzirom da su blagdani moli da joj se omogući iste provesti s......

Dana 6.veljače 2026. godine drugookrivljena T. B. je dostavila pisanu obranu u kojoj je navela da će koristiti svoje pravo i neće iznositi obranu. 4. Branitelj prvookrivljenika Miodraga Borojevića je naveo da je upoznat sa obiteljskom situacijom, te da će pripomoći da se održe stabilni odnosi, a kako okrivljenici žive u velikoj kući, nema opasnosti da bi se nešto dogodilo time da je predostrožnosti radi dogovoreno da će drugookrivljena T. B. ..... privremeno biti kod svojih roditelja, dok se cijeli postupak ne okonča. 5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvješće o uhićenju za prvookrivljenika Miodraga Borojevića i drugookrivljenu T.B. , zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola serijski br. 02396288 i 02197171, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i prekršajna evidencija za prvookrivljenika Miodraga Borojevića i drugookrivljenu T. B..

6. Na temelju obrane prvookrivljenika Miodraga Borojevića i drugookrivljene T. B. koji su poricali počinjenje prekršajnih djela, kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi prvookrivljenik Miodrag Borojevića i drugookrivljena T. B. počinili prekršaj nasilja u obitelji na međusobnu štetu. Naime, iako su okrivljenici dali svoje iskaze pred policijom, radi se o posrednim dokazima budući da sami policijski službenici koji su prikupili obavijesti od okrivljenika nisu bili neposredno nazočni događaju i nemaju neposrednih saznanja o istom, dok su okrivljenici u postupku pred sudom koristili svoje pravo obrane šutnjom. U tom smislu sud nije mogao provoditi načelo neposrednosti saslušanjem okrivljenika radi potpunog i točnog utvrđivanja činjeničnog stanja i slobodne ocjene dokaza.

Budući da nikakvih drugih personalnih niti materijalnih dokaza nije bilo, sud nije mogao utvrditi činjenično stanje i jesu li okrivljenici nekim svojim određenim ponašanjem ostvarili obilježja djela prekršaja psihičkog nasilja u obitelji. U konkretnom slučaju radi se o situaciji gdje postoje samo dva suprotstavljena iskaza odnosno "riječi protiv riječi". Budući da je tužitelj ujedno kao pravnu kvalifikaciju djela stavio okrivljenicima počinjenje djela prekršaja međusobnog psihičkog nasilja u obitelji u nazočnosti ...,....., premalo za saslušanje, te uslijed nedostatka drugih dokaza, objektivnih i nepristranih personalnih dokaza ili pak materijalnih dokaza, sud nije u mogućnosti provjeriti, utvrditi odnosno razriješiti tko govori istinu dok se sam čin šutnje okrivljenika na koji imaju pravo, nikako ne smije tumačiti kao priznanje krivnje i počinjenja djela.

Unatoč činjenici da se u spisu nalaze zapisnici o ispitivanju osumnjičenika koji su propisno sastavljeni, bez neposrednog saslušanja i procjene suda, kao i nemogućnosti svakog od okrivljenika da ispita drugog na okolnosti događaja i razjašnjenja situacije, sud ne može nedvojbeno utvrditi što se dogodilo, kada i tko je odgovoran i u kojoj eventualno mjeri slijedom čega je dužan primijeniti pravilo "in dubio pro reo", tj. u slučaju sumnje, povoljnije za okrivljenika i iste osloboditi optužbe. Valja istaknuti da se presuda suda nikako ne može temeljiti isključivo na iskazima koje su policijski službenici "čuli" od osoba koje kasnije na sudu šute, a u prilog ovakvog stava ukazuje i sudska praksa Europskog suda za ljudska prava te činjenica da bi se na taj način postupalo suprotno članku 6.

Konvencije za zaštitu ljudskih prava. Slijedom svega navedenog, sud je uslijed nedostatka dokaza okrivljenike oslobodio optužbe u smislu članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona. 7. U odnosu na djelo prekršaja pod točkom II.) izreke, sud je također donio oslobađajuću odluku, ali po drugoj osnovi. Naime, tužitelj je u činjeničnom opisu naveo da okrivljenici nisu u roku od 15 dana prijavili nadležnom tijelu promjenu prebivališta iako je prilikom njihovog postupanja odnosno 24. prosinca 2025. utvrđeno da okrivljeni stanuju na drugačijoj adresi od one na kojoj su prijavljeni i to od travnja 2025. Međutim, ovaj sud je mišljenja da tužitelj u svom činjeničnom opisu djela nije naveo sva konstitutivna obilježja predmetnog djela.

8. Odredba čl.16.t.1. Zakona o prebivalištu propisuje kažnjavanje fizičke osobe koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište ili boravište ili radi iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta, dok materijalna odredba čl. 4. sv. 1. Zakon o prebivalištu propisuje da se prijava prebivališta i boravišta podnosi u roku od 15 (petnaest) dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto i na adresu boravišta. 9. U konkretnom slučaju djelo je dovršeno u trenutku nastanka protupravnog stanja, odnosno protekom roka od 15 (petnaest) dana računajući od dana nastanjenja, a koji dan nije naveden u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, stoga u istom nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, tako da navedeni činjenični opis ne ispunjava zakonsko biće prekršaja iz čl. 16. t. 1. Zakona o prebivalištu.

Navedeni stav iskazan je u odlukama Visokog prekršajnog suda RH npr.: Ppž-9694/2021 od 29. rujna 2021.godine; Ppž-1417/2022 od 16. studenog 2022. 10. Dakle, kod ovog djela radi se o prekršaju vezanom uz strogi zakonski rok kod kojeg je datum početka konstitutivni element prekršaja (datum početka je prvi sljedeći dan nakon isteka petnaestodnevnog roka za prijavu), te se ne radi o trajnom prekršaju kod kojeg je vrijeme početka vezano uz prestanak protupravnog stanja. Dakle, u činjeničnom opisu djela sadržanom u optužnom aktu nedostaje upravo taj konstitutivni element, a samo navođenje sintakse “...od travnja 2025....”, da bi okrivljenici stanovali na adresi bez preciziranja roka za prijavu i datuma s kojim je nastalo protupravno stanje, nije dovoljno za postojanje bića djela.

11. S obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. 12. Stoga djelo za koje se okrivljenike optužuje i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj radi čega je, temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao pod točkom II.) izreke ove presude. 13. Temeljem članka 140. st. 2. PZ trošak prekršajnog postupka iz čl. 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona pao je na teret proračunskih sredstava ovog suda.' - piše u presudi sutkinje Maje Župančić Ukropina uz čije je ime upisano i ime više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac.

Protiv te presude 'okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, bez naplate pristojbe' - piše na kraju. Ukoliko se policija ne bude žalila presuda će postati pravomoćna i samim tim moći će biti dijelom sudske prakse u Hrvatskoj. Takva presuda dat će priliku i drugim okrivljenicima koji se nađu u sličnoj situaciji da u svoju obranu prilažu ovu presudu i ili koriste isti pravni put. Samim tim moglo bi se dogoditi još puno sličnih slučajeva kad se supružnici nađu u situaciji konflikta pa interventira policija, ondi dadnu iskaze u kojima teško terete supružnika, no onda sve povuku u pisanoj obrani te traže oslobađajuću presudu. Tako bi ova presuda mogla postati na neki način Lex Borojević koji bi dao šansu brojnim konfliktnim supružnicima da se nakon intervencije policije izvuku ne samo s oslobađajućom već i da troškovi postupka padnu na trošak suda, odnosno proračuna, zapravo poreznih obveznika.

U nekoj imaginaciji mogli bismo zamisliti brojne parove koji se verbalno sukobe na najcrnji način ali koji traže isti ishod a njihovi odvjetnici ili pak oni sami posegnu za ovom presudom. Također, s obzirom na oslobađajući ishod Borojevića nitko neće moći označiti obiteljskim nasilnikom i višestrukim počiniteljem. Nakon ove presude postalo je jasno kako neki u hrvatskojmdruštvu mogu biti dva buta uhićeni od strane policije poput njega ali bez ikakvih sankcija. Podsjetimo, brojni hrvatski mediji u veljači 2021. objavili su kad je bio uhićen. Primjerice, Jutarnji je, pozivajući se na '24 sata' objavio članak: 'POTVRDILA POLICIJA Zbog obiteljskog nasilja priveden jedan od čelnih ljudi Fortenova grupe Prema dostupnim podacima, ophodnja 6. policijske postaje još 31. siječnja intervenirala je u obiteljskom stanu u zagrebačkom Središću'.

Citiramo iz tog članka: 'Miodrag Borojević (51), zamjenik predsjednika Upravnog odbora i neizvršni direktor Fortenova grupe (bivši Agrokor), prošlog je tjedna priveden zbog nasilja u obitelji. MUP je za 24sata potvrdio uhićenje i jednog od čelnih ljudi Fortenove. Kako piše 24sata, ophodnja 6. policijske postaje još 31. siječnja intervenirala je u obiteljskom stanu u zagrebačkom Središću. Borojević je, doznaje 24 sata, odmah priveden i preventivno zadržan. Dan kasnije, nakon noći provedene u pritvoru, prepraćen je kod nadležnog suca, koji ga je proglasio krivim, novčano kaznio i uveo mjeru zabrane pristupa supruzi. Nakon toga je pušten na slobodu. Borojević, rođen u Osijeku, jedan je od najvažnijih ljudi Fortenova grupe. Istaknuti je gospodarstvenik s međunarodnim iskustvom...'.

No, u Hrvatskoj očito postoji različita sudska praksa, dok se jedne promptno osuđuje, druge se oslobađa. Nažalost, u našem društvu ovakve situacije događaju se u svim društvenim slojevima, no često i kod onih koji su izvrsno situirani i čiji obiteljski život ne mora biti izjeden mukama svakodnevne egzistencije. Podsjetimo kako smo i ranije pisali o sličnim slučajevima obiteljskog nasilja ali s osuđujućim epilogom. Tako smo objavili ČLANAK: 'UDAREN PO DŽEPU Bivši direktor u Agrokoru i Mercatoru nakon uhićenja osuđen zbog obiteljskog nasilja, vanbračnu partnericu vrijeđao da je 'kurvetina i narkomanka' te tukao po glavi, ona u pomoć pozvala bivšu Škorinu uzdanicu'. Tu je i drugi ČLANAK: 'NASILJE NAD ŽENOM Zagrebački menadžer osuđen zbog prijetnji supruzi i riječi: 'kurvo, varala si me, osramotila si me s doktorom, zaklat ću te, uništit ću ti život... dobit ćeš 300.000 kura... a ne 300.000,00 kn''. No, u tim situacijama počinitelji su kažnjeni neovisno o tomu što se radilo o bogatašima koji su sebi mogli priuštiti skupu obranu. Ovdje vidimo kako se radi o drugačijoj sudskoj praksi kad je okrivljenik Miodrag Borojević.