Brojni građani koji su se ikad našli na meti hrvatskog pravosuđa mogli bi posvjedočiti kako je to kad nisi pripadnik neke moćne organizacije ili hijerarhijske strukture pa se nađeš na meti nekog moćnog tužitelja. O drakonskim iskustvima mogli bi posvjedočiti i brojni novinari koji su se našli na meti tužbi raznih moćnika i uvjerili se kako je hrvatsko pravosuđe efikasno kad njih treba pronaći i privesti u sudnicu. Mediji povremeno pišu o tome kako su nekog novinara djelatnici policije priveli u sudnicu u parnicama gdje ih goni neki moćnik, bilo lokalni ili nacionalni, a brojni su se uvjerili kako u našoj zemlji postoje suci koji rado treniraju strogoću nad novinarima pa će poduzeti dodatne mjere ako ne uspiju osigurati brzo njihovu nazočnost u sudnicama gdje su tuženici. Otkako imamo mogućnost uvida preko sustava e-predmet ili pak portala sudskih odluka možemo kao novinari steći uvid kakvim se tempom zakazuju ročišta u predmetim,a gdje je primjerice tužen neki novinar, ili pak neki moćni pojedinac ili organizacija.

U priči koja slijedi opisat ćemo kako to izgleda kad se postupak vodi na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu a tuženik je moćna vladajuća stranka HDZ. Njima je netom objavljen poziv za glavnu raspravu u predmetu u kojem ih se goni za prekršaj. Postupak je započeo optužnim prijedlogom 6. studenog 2024. godine. Iako je HDZ već tada djelovao na zamjenskoj lokaciji, a ne na Trgu žrtava fašizma, poziv im je i za zadnje ročište koje se trebalo održati 14. travnja o.g., a koji je sutkinja Josipa Svetina ispisala 16. ožujka o.g. poslan na adresu središnjice gdje traju građevinski radovi još od rujna 2023. g. Svi koji su se našli izgubljeni u bespuću hrvatskog pravosuđa dobro poznaju kako je važno da se preuzme sudski poziv kako bi se stekli preduvjeti da se na ročištu konstatira kako je dostava poziva za tuženika bila uredna.

No, u slučaju optužene stranke HDZ-a očito nije bilo nikoga tko bi preuzeo poziv za ročište, (zacijelo niti jedan radnik na gradilištu to ne bi smio učiniti) pa je poziv vladajućima objavljen na sudskoj ploči. Inače, kad se goni neki pravni subjekt ili organizaciju obično se uz ime okrivljenog subjekta, dakle tvrtke ili druge organizacije, navede ime okrivljene fizičke osobe, a što u ovom predmetu dosad nije bio slučaj. Mnogo se o načinu vođenja nekog sudskog postupka može ekstrahirati već iz samog hodograma poduzetih aktivnosti. Iz toga se može zaključiti vodi li se postupak uobičajeno, sporo ili brzo. O izvedbi zaključaka kompetentni su novinari i urednici koji su se i sami našli na meti raznih tužitelja pa su tako imali prigodu iskustiti kako je to kad te goni netko moćan pa ti sudac zakazuje ročišta svaki mjesec, pa svaki mjesec moraš plaćati izlaske odvjetnika na ročišta, razne podneske i slično.

Zacijelo bi brojni novinari mogli svjedočiti kako bi u postupku koji je započeo potkraj 2024. već dosad iskusili i brojna ročišta. No, ono što u ovoj zemlji vrijedi za novinare ili neke druge obične građane, ne vrijedi izgleda za vladajuće. Sudeći po podacima iz e-predmeta od kraja 2024. do danas nije bilo zakazano niti jedno ročište sve do ovog u travnju koje je HDZ-u oglašeno preko sudske ploče. No, optuženi HDZ zna za ovaj postupak što se vidi iz činjenice da su 11. travnja 2025. sudu uputili Podnesak nakon čega je sutkinja sastavila Zapisnik 15. travnja 2025. g. Potom je HDZ sudu dostavio pisanu obranu 7. studenog 2025. g. U pozivu za ročište piše:

'Okrivljena pravna osoba: Hrvatska demokratska zajednica Prekršaj: iz članka 12 i 15. stavka 1. Zakon o ravnopravnosti spolova GLAVNA RASPRAVA POZIV OKRIVLJENOJ PRAVNOJ OSOBI Pozivamo vas da pisanim putem imenujete svog predstavnika i dostavite dokaze da je ta osoba, sukladno članku 114. stavku 7. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 ), ovlaštena zastupati okrivljenu pravnu osobu, najkasnije do početka glavne rasprave. Pozivamo okrivljenu pravnu osobu Hrvatska demokratska zajednica dana 14. travnja 2026.  u 10:00  sati pristupite ovom sudu, na adresu Avenija Dubrovnik 8, Zagreb soba 312 na glavnu raspravu u prekršajnom postupku zbog prekršaja iz članka 12 i 15. stavka 1. Zakon o ravnopravnosti spolova

UPOZORENJE: Okrivljena pravna osoba dužna je do pravomoćnog dovršetka postupka kao i do dovršetka postupka izvršenja odluke o prekršaju, odmah izvijestiti sud o promjeni adrese ili namjeri da promijeni sjedište. Ako tako ne postupi, sud će poziv ili odluku, koju okrivljeniku ne može dostaviti zbog neprijavljivanja promjene adrese ili zbog očitog izbjegavanja primitka istih, istaknuti na oglasnu ploču suda, te će se protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava smatrati uredno obavljenom (članak 145. stavak 5. Prekršajnog zakona). Imenovani predstavnik je dužan osobno pristupiti ispitivanju. Ukoliko se ne odazove pozivu i ne opravda izostanak ili ako bude očito izbjegavao primitak poziva, sud će izdati dovedbeni nalog (članak 129. stavak 1. i stavak 6. Prekršajnog zakona), s time da je predstavnik dužan snositi troškove svojeg dovođenja i odgode ročišta (članak 139. stavak 1. Prekršajnog zakona). 

Ukoliko se okrivljena pravna osoba ne odazove pozivu, a njezina nazočnost i ispitivanje nisu potrebni i ne utječu na zakonito i pravilno donošenje presude, glavna rasprava se može održati i donijeti presuda bez njezine nazočnosti (članak 128. stavak 7. i članak 167. stavak 3. Prekršajnog zakona). Okrivljena pravna osoba može sudu dostaviti i pisanu obranu.' - piše u pozivu sutkinje Josipe Svetine. Provjerili smo što piše u Zakonu o ravnopravnosti spolova, u ta dva članka za koja se tereti HDZ. Citiramo Članak 12.: (1) Provođenjem posebnih mjera promicat će se ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske. U svrhu ostvarivanja cilja iz stavka 1. ovoga članka uvodit će se posebne mjere kada je zastupljenost jednoga spola osjetno neuravnotežena. (3) Osjetna neuravnoteženost jednog spola u smislu stavka 2. ovoga članka postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%....'

Drugi članak po kojem se goni HDZ nosi naziv: POLITIČKE STRANKE. U tom članku 15. stavku (1) piše: 'Prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za izbor članova u Europski parlament političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona.' Učlanku 35. piše kakva je kazna za prekršaj: 'Političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji koji prilikom predlaganja lista kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za članove u Europski parlament koji ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno člankom 15. ovoga Zakona te ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 50.000,00 kuna za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor i članova u Europski parlament, novčanom kaznom od 40.000,00 kuna za izbore za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno novčanom kaznom od 20.000,00 kuna za izbore za članove općinskih vijeća.'.

Inače, optužni prijedlog je, primjerice, protiv Možemo podnosio već DORH krajem studenog 2021. i to zbog prevelikog broja žena no oni su dobili taj spor na Općinskom sudu u Osijeku. S obzirom da je uz optužni prijedlog u sustav e-predmet navedena kratica OKDO to bi značilo općinsko kazneno državno odvjetništvo.  Inače, početkom siječnja ove godine objavljeno je u jednom članku kako HDZ računa da će do kraja godine biti obnovljena zgrada na Trgu žrtava fašizma te da će se tamo, na petom katu smjestiti i Gradska organizacija HDZ koja će se preseliti iz Gundulićeve ulice. Ako proces potraje za ovaj prekršaj onda bi se mogao naći netko na ulazu da preuzme pozive kako se stranci ne bi pozivi oglašavali putem sudske ploče. Na kraju istaknimo kako je već i ranije pravobraniteljica za ravnopravnost spolova slala DORH-u prijedloge da povedu postupke zbog kršenja Zakona o ravnopravnosti spolova.

Zanimljivo je priopćenje od DORH-a od 11. veljače 2016. iz vremena kad je glavni državni odvjetnik bio Dinko Cvitan, a koje je objavljeno na DORH-ovoj  web stranici pod naslovom: 'Ne postoji zakonski osnov za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja kandidacijskih lista'.  Dostupno je OVDJE. U njemu piše:

'Povodom obavijesti Državnog izbornog povjerenstva o neispunjavanju zakonske obveze o zastupljenosti pripadnosti oba spola na kandidacijskim listama na izborima zastupnika u Hrvatski sabor (u I.-XI. izbornoj jedinici), koja je dostavljena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zaključilo je da ne postoji zakonski osnov za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja kandidacijskih lista za izbore zastupnika u Hrvatski sabor, održane 8. studenog 2015., na kojima se nije nalazilo najmanje 40 posto pripadnika oba spola, te stoga spomenutu obavijest neće dostavljati nadležnim državnim odvjetništvima. (11. 2. 2016.) Naime, člankom 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor uvedena je obveza predlagateljima stranačkih i neovisnih lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor da prilikom utvrđivanja i predlaganja lista poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama, i određeno je da je kandidacijska lista u skladu s tim načelima ako je na listi najmanje 40 posto pripadnika svakog spola te je propisano da lista, na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola, nije pravovaljana.

Međutim, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015., ukinuta je posljednja rečenica toga članka: "Lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana." Time je ukinuta sankcija koja je za nepoštivanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na listama bila predviđena tim zakonom.Odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova također je propisana obveza da su političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji, prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za izbor članova u Europski parlament, dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama te je određeno kako osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40 posto.

Članak 15. stavak 2., određuje kako se postupno povećanje podzastupljenog spola do propisanih 40 posto mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu toga Zakona, a isti je stupio na snagu 15. srpnja 2008. Zakon o ravnopravnosti spolova, u članku 35., propisuje i prekršajnu odgovornost za političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje, koji prilikom predlaganja kandidacijskih lista ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova i ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izborima, te, u slučaju izbora zastupnika u Hrvatski sabor, predviđa novčanu kaznu od 50.000,00 kuna .Iz obrazloženja Odluke Hrvatskog sabora od 7. prosinca 2012., kojom se ne daje vjerodostojno tumačenje članka 15. stavka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova, proizlazi kako se svi pobrojani izbori, dakle izbori za članove predstavničkih tijela jedinice lokalnih, područnih (regionalnih) samouprava, za zastupnike u Hrvatski sabor te za članove u Europski parlament, moraju sagledavati u smislu odredbi posebnih propisa kojima je uređena njihova provedba, pa s obzirom da su uređeni različitim propisima, kojima su utvrđena različita pravila za njihovo provođenje, navedeni izbori predstavljaju zasebne izborne institute.

U skladu s navedenim je i točka 117.1. naprijed citirane Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, u kojoj se ističe kako se postupno povećanje podzastupljenog spola na listama kandidata za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor (do praga od 40 posto) mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu tog zakona, a to bi, "ne bude li u međuvremenu izvanrednih izbora, bili izbori za 9. saziv Hrvatskog sabora (najvjerojatnije 2019.)."Slijedom svega navedenog proizlazi, kako je "treće redovite izbore" od stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova potrebno utvrđivati za svaki izborni institut zasebno te kako su, sukladno tomu, izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani 8. studenog 2015. bili drugi redoviti izbori, na kojima još nije postojala zakonska obveza propisana člankom 15. u vezi članka 12. Zakona o ravnopravnosti spolova, pa tako u konkretnom slučaju nema niti uvjeta za primjenu prekršajne odredbe predviđene člankom 35. istog zakona, odnosno za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja izbornih lista.

O svemu navedenom, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uputilo je pisanu obavijest Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.' - piše u tom priopćenju. O tome je Cvitan 18. veljače 2016- pisao i tadašnjoj predsjednici Ustavog suda Jasni Omejec što je dostupno OVDJE. Preostaje nam vidjeti kakav će stav oko svega imati aktualni državni odvjetnik RH Ivan Turudić i hoće li se on oglašavti poput svog prethodnika Cvitana koji je zastupao stav kako DORH ne treba pokretati prekršajne postupke protiv političkih stranaka zbog te odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova.