Snažan potres magnitude 5,5 po Richteru 27. ožujka zatresao je Jadransko more 119 km južnije od Splita i 66 kilometara sjeverozapadno od talijanskog grada Vieste.. Isti dan kao i svih sljedećih dana uslijedila je serija potresa različite jakosti pa je tako zabilježen i jedan jučer jakosti 4,5 stupnja. Iako seizmolozi stalno tvrde kako se ne može predvidjeti točan datum potresa također smo više puta od njih čuli izjavu kako se može predvidjeti snažniji potres ako učestalo slabije podrhtava.
Upravo su prije potresa od 5,5 po Richteru u Jadranu zabilježeni brojni sitni potresi magnitude oko 3 stupnja i to nešto južnije od Visa u smjeru Italije. Ti su potresi, koji su vidljivi na kartama na portalu volcanodiscovery.com (kada se selektira Hrvatska) mogli biti najava snažnijeg potresa. Seizmolozi ponovno postaju traženi sugovornici u medijima i naravno da su izloženi riziku ili da propuste najaviti neki važniji potres ili da budu dočekani 'na nož' ako kažu da smo u zoni u kojoj bi se i u skoroj budućnosti mogli ponoviti potresi iste razorne snage kakva je bila u prošlosti u određenom dijelu Hrvatske.
Nažalost, seizmolozi nas ne mogu umiriti kako ćemo 'lišo' seizmički proći. Već smo čuli kako je najmanje trusno područje oko Baranje i Istre, dakle krajni istok i jugozapad Hrvatske. No, ljudi sve više počinju sumnjati kako će se podrhtavanje tla nastaviti samim tim što smo u nešto više od godinu dana doživjeli i zagrebački i potres na Baniji a sada vidimo kako podrhtava i u Jadranu. Doduše karte na volcanodiscovery.com pokazuju kako potresi idu prema talijanskoj strani Jadranskog mora. Prije nešto više od mjesec dana, 24. veljače objavili smo članak kako su 'Potresi u Hrvatskoj kao sijamski blizanci povezani s potresima u Italiji oko L'Aquile i srca Italije'.
Znakovito je kako je taj članak tek jučer, dakle više od mjesec dana od objave, bio najčitaniji na našem portalu. Očito se trebalo dogoditi podrhtavanje tla u Jadranu pa da čitatelji osvijeste kako se možda, na ovim prostorima, događa neka puno šira seizmološka aktivnost od one koju je većina doživjela kao podrhtavanje ispod hrvatskog tla. Prethodno smo objavili članak kako seizmolozi griješe da se potresi ne mogu predvidjeti te opisali na koji način životinje služe kao prediktor potresa. Naše procjene su laičke i mi smo članak temeljili na podacima vidljivim golim okom. Naime, ustanovili smo na karti kako se u periodu koji je prethodio objavi teksta paralelno treslo na području Banije i u nekoliko talijanskih pokrajina. Sada ispada da je i ta zona u kojoj su se događali jadranski potresi nekako na toj putanji.
Radi se dakle o zapažanjima laika. U tom smo smislu uočili i kako nitko nije komentirao mogućnost potresa u Jadranu iako je na kartama potresa na volcanodiscovery.com, koje su više od tjedan dana prethodile potresu od 5,5 stupnjeva 27. ožujka bilo vidljivo kao da se otvara nova seizmička aktivnost u našoj blizini. Poznato je kako iz zemlje izlazi plin radon uoči potresa. Taj se plin emitira i prije vulkanskih aktivnosti. Zbog toga u područjima u kojima postoje aktivni vulkana redovito mjere razinu radona i ako je ona povišena u vrijednostima koje su dovedene u vezu s erupcijama, ti podaci pomažu u donošenju mjera o evakuaciji stanovništva.
Plin radon naravno utječe na životinjski svijet pa se tako u talijanskoj L'Aquili uoči potresa dogodio masovni pomor ribe na više jezerskih lokaliteta. Hoće li itko kod nas doći na ideju da mjeri razine radona - ne znamo. Niz pitanja koji nas muče poslali smo na mailove naših vodećih seizmologa pa iščekujemo njihove odgovore. Iako nas muči korona pandemija, sa svim svojim posljedicama, ispada kako smo u zoni u kojoj moramo strepiti i od pojačane seizmičke aktivnosti. Neke zemlje ugrade u protokole postupanja ako procijene da se nalaze u seizmološki aktivnim zonama. Tako znamo da se Kinezi bave predviđanjima potresa i provode učinkovitu prevenciju na mjestima gdje procijene kako slijede potresi.
Ranije neki dijelovi Kine nisu bili skloni niti tradicionalnim a niti alternativnim predviđanjima potresa. No, to se tamo promijenilo nakon 5. svibnja 2008. kada su mnogi Kinezi uočili tisuće žaba u pokretu. Žabe su masovno prelazile ceste bez straha od prometa. Kineska vlada ljude je tada umirila rekavši im da je to samo prirodna migracija u svrhu razmnožavanja. To je smirilo ljude i nitko nije ozbiljno shvatio predznak. No, 12. svibnja, oko 14:45 sati, središnju Kinu pogodio je potres magnitude 7,8 koji se dogodio u blizini okruga Wenchuan, u provinciji Sečuan, koji je ubio gotovo 10.000 ljudi. Samo je u jednoj gradskoj srednjoj školi Dujiangyan, 900 učenika i učitelja bilo zatočeno ispod ruševina a najmanje 50 ih je tada smrtno stradalo.
Poslije toga Kinezi su se okrenuli još više svim mogućim predviđanjima uključujući tradicionalno promatranje ponašanja životinja u kavezima, popumt zmija i nekih vodozemaca uključujući i žabe jer one mogu predvidjeti potrese puno ranije nego što se dogode. Pod predviđanjem mislimo na promjene u njihovom ponašanju o čemu smo već pisali u ranijem članku. Inače, Kina je već 60-ih godina prošlog stoljeća krenula sa znanstvenim proučavanjem potresa. Tako oni imaju Centar za potresne mreže pri Upravi za potrese u Pekingu. Tamo među ostalim proučavaju i interakciju između fluida i stijena i njihovu korelaciju s metodologijom predviđanja potresa putem podataka površinskog promatranja fluida.
Trenutačno se za predviđanje potresa u Kini koristi nekoliko specifičnih geofizičkih, geoloških i kemijskih metoda. Popisu geoloških i geofizičkih događaja i prethodnika trebali bismo dodati još jednu metodu koja se s velikim uspjehom koristi u toj zemlji a to je praćenje ponašanja životinja prije potresa. Inače ono što se naziva predviđanjem zapravo nije to. To je jednostavno znanstveno istraživanje o razumijevanju djelovanja potresa. Nema dovoljno povijesnih podataka na kojima bi se mogao temeljiti broj hipoteza predloženih za predviđanja potresa, pa stoga ne postoji način da se prosudi konačni uspjeh ili neuspjeh takvih predviđanja.
Bilo bi teško objasniti javnosti razliku između znanstvenih istraživanja i stvarnih predviđanja. Bilo bi poteškoća u razumijevanju i djelovalo bi zbunjujuće na stanovništvo. U Kini dakle ozbiljno shvaćaju promjene u ponašanju životinja kao znak da bi mogao uslijediti potres. U tom smislu razvili su studije ponašanja životinja kao i mehanizme njihovih reakcija. Budući da Kina takve informacije o ponašanju životinja smatra vitalnima za predviđanje, 1968. godine uspostavila je svoju prvu eksperimentalnu stanicu za predviđanje potresa koja se koristi biološkim promatranjima.
Ta eksperimentalna stanica osnovana je u provinciji Hsingtai. Od 1971. godine Kinezi su uspostavili operativnu mrežu u različitim komunama ili okruzima. Kad god se dese neobični događaji o kojima izvješćuju brojni promatrači, oni se procjenjuju kao način predviđanja potresa. Do sada su, na ovaj način, predviđena dva velika potresa. Kinezima je to lako jer 80 posto stanovništva živi u poljoprivrednim područjima koja su usko povezana sa životinjama, što se može lako primijetiti. Ljudima koji žive u urbanim sredinama malo je teže promatrati slično ponašanje životinja pa zato razornije posljedice ostavljaju potresi u velikim kineskim gradovima.
Znakovito je kako je Riječanin Igor Kostelac proveo godine istražujući mehanizam djelovanja potresa te, kako tvrdi, razvio točnu metodu predviđanja potresa. Mediji su objavili kako je najavio i zagrebački te potrese na Baniji na svom YouTube kanalu i Facebooku. Prema medijskim napisima doživio je policijski upad i oduzimanje kompletne opreme, kompjutora, mobitela i fotoaparata što je objavljeno 4. siječnja ove godine. Nakon toga doznajemo da je dobio i sudsku zabranu predviđanja potresa. Tereti ga se za uznemiravanje javnosti širenjem lažnih vijesti. Je li Igor Kostelac prorok ili genij koji je izumio nešto što nitko nije ili samo uznemiritelj javnosti - pokazat će vrijeme.
No, u nekim funkcionalnijim društvima osobu koja točno predvidi neki događaj koji je u interesu brojnih građana pametni pojedinci iz vlasti upotrijebili bi za izračune u interesu preventivne informacije. U svakom slučaju ako smo postali trusna zona i ako nam slijede novi potresi - potrebno nam je svako znanje koje nam može koristiti. Pametne zemlje poput SAD-a i drugih koriste i usluge hakera kako bi unaprijedili IT sustave. Pa ako mi imamo građanina koji može dokumentirati da njegove formulacije i izračuni funkcioniraju, to nam može biti smjerokaz za budućnost. Naravno, ukoliko je sve što je o slučaju Igora Kostelca istinito a što je objavljeno 4. siječnja ove godine na nekoliko riječkih portala.