U vrijeme kada je bivši HSLS-ov ministar gospodarstva u Račanovoj vladi drmao kao uhljebljenik državnom osiguravajućom kućom namjestio je i svoga prijatelja koji je diplomirao u poodmakloj životnoj dobi što je tada izazvalo revolt zaposlenika. Bilo je to prije 12 godina. Vojković je Brajovića zaposlio kao direktora Sektora za pravne i opće poslove. Tada su mediji pisali kako ga je zaposlio čim je diplomirao u 42.-oj godini kao direktora Službe za korporativnu sigurnost, a potom mu je ponuđeno i vodeće mjesto u Sektoru za pravne i opće poslove. U to je vrijeme neto plaća za to radno mjesto bila od 15 do 18 tisuća kuna. No, kada je u listopadu 2017. godine objavljena presuda dubrovačkom poduzetniku Nikši Sršenu postalo je jasno kakvim se sve poslovima u državnoj Croatiji osiguranju bavio Jovan Brajović u sprezi sa svojim prijateljem Vojkovićem. Naslov članka u Jutarnjem je glasio: 'POTICAO BIVŠE ŠEFOVE CROATIA OSIGURANJA DA LAŽNO SVJEDOČE Poduzetnik Nikša Sršen (43) nepravomoćno osuđen na rad za opće dobro'.

Iz članka koji je objavljen prije 5 godina pisalo se o tome kako je tada 43-godišnji Sršen koji je tada javnosti bio poznat kao  dio ekipe Visia Croatica koja je pokrenula prikupljanje novca za preuzimanje Imunološkog zavoda, nepravomoćno osuđen na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. Dobio je godinu dana zatvora zbog sprečavanja dokazivanja, odnosno jer je imao za cilj usmjeriti bivše šefove Croatia osiguranja, Hrvoja Vojkovića i Damira Mihanovića, na davanje lažnog iskaza tijekom sudskog postupka. No, po toj presudi kazna zatvora bila mu je zamijenjena radom za opće dobro.Uzeto mu je u obzir puno olakotnih okolnosti ali kao otegotna okolnost “pojačana količina kriminalne volje s obzirom na to da je u dva navrata pokušao nedopušteno utjecati na svjedoke prije davanja njihovih iskaza na Trgovačkom i na Općinskom sudu”.

Sudac je u Sršenovu potezu uvidio i “bezobzirnost protupravnog ponašanja jer nije zazirao od prijetnji za lažno iskazivanje te je svjedoke lažno optužio za primanje mita”. Jutarnji je pisao kako je optužnica teretila 'Sršena da je od početka 2014. pa do 4. veljače te godine u Zagrebu, a radi ishođenja povoljnije vlastite procesno pravne situacije u sudskom postupku koji se protiv njega, kao direktora TD Idea devet d.o.o., vodi zbog prijevare u gospodarskom poslovanju na štetu Croatia osiguranja d.d., pokušao privoljeti Mihanovića i Vojkovića da svjedoče njemu u korist. Naime, Mihanović i Vojković su tijekom 2013. svjedočili na Trgovačkom sudu u Zagrebu u povodu tužbe Sršenove tvrtke protiv Croatia osiguranja, a zbog izgubljene dobiti od 60 milijuna kuna zbog nerealizacije projekta Euro Money Card. To svjedočenje Sršenu očito nije odgovaralo pa je, smatra tužiteljstvo, preko Jovana Brajovića poručio Mihanoviću i Vojkoviću da ako i na Općinskom sudu ustraju u “lažnom” svjedočenju s Trgovačkog suda oko dodatnih isplata novčanih sredstava projekta Euro Money Card, prijavit će ih za lažno svjedočenje i primanje mita, odnosno da je Mihanović primio na dar 50.000 kuna za sklapanje ugovora Idea devet s Croatia osiguranjem te da je Vojkoviću trebalo ići oko 150.000 kuna, deset posto vrijednosti sklopljenog posla. 

Jovan Brajović, glasnik informacije o danom mitu i “prijetnji” kaznenom prijavom ako ne promijene iskaz, prisjetio se u sudnici da se sa Sršenom susreo u Lovačkom rogu jer je u ono vrijeme bio u radnom sporu s Croatia osiguranjem te mu je za sud trebala dokumentacija.- Sršen je bio frustriran situacijom te je tvrdio da su Vojković i Mihanović lažno svjedočili na Trgovačkom sudu jer su negirali da su Sršenu dali obećanje oko projekta Euro Money Card. Sve je htio riješiti mirnim putem jer da će u protivnom ‘pucati’ iz sveg oružja, misleći pritom na argumente kojima može dokazati da je Mihanović od njega dobio sat te da je Vojković tražio deset posto. S Vojkovićem sam komunicirao e-mailom, a Mihanović je očito nešto krivo shvatio jer ja njih dvojicu nisam nagovarao da lažno svjedoče, niti želim da me se stavlja u taj kontekst. Vojković i Mihanović su s gnušanjem odbili te Sršenove tvrdnje, i to sam prenio povratno Sršenu' - svjedočio je Jovan Brajović koji je tada iskazivao kako je tri godine nezaposlen te da ima važnijih problema od tog slučaja koji je, rekao da mu je nebitan.

'- Nije bilo nikakvog spominjanja darovanog sata ni provizije u slučaju poslovnog odnosa moje tvrtke Idea devet i CO-a. U ono vrijeme Mihanović je svjedočio protiv bivšeg premijera Ive Sanadera oko primanja mita u satovima. U javnosti se počelo govoriti da Mihanović prima satove za usluge, a Vojkovića su zvali ‘Mister 10 posto’. Ne razumijem zašto se cijelo vrijeme stvar pokušava dignuti na tu neku razinu. Brajoviću na takav način to nisam prezentirao, a on je to očito krivo shvatio. Je li doista rekao ono što stoji u optužnici, ne znam. Rekao sam mu da ću ih prijaviti ako budu lažno svjedočili na sudu, ali nisam rekao da im to prenese. Učinio je to samoinicijativno' - iskazivao je tada Sršen a detalje sa suđenja je tada objavio Jutarnji list. Vrijedi naglasiti i kako je Damir Mihanović, kao djelatnik Croatia osiguranja pokrenuo slučaj Fimi medija. Mihanović je znan i kao rođak nedavno smjenjenog šefa splitskog HDZ-a Vice Mihanovića.

Inače, Jovan Brajović je znan i kao utemeljitelj Faropisa, književnog festivala koji se održava ljeti u Starom Gradu. Proteklih desetljeća Brajović je bio povezan s brojnim tvrtkama u kojima su se pojavljivale i osobe znane kroz incidente. Tako je bio vlasnik i direktor tvrtke Amador; tvrtke Slobodni Hvar preko koje je imao propali hvarski Radio Free For te je bio povezan s nizom tvrtki znakovitih imena: Kumpanjo, Šlimer, Gatula, Centar Sedam, Kumpanjo nautika, For Fortis. On je ujedno i predsjednik udruge Faropis a taj je festival organizirao i preko svoje galerije Moira. U tvrtci Gatula koju je osnovao Pjerino Ivčević bio je direktor. Pjerino Ivčević je prije 4 godine osvanuo u medijima kao bespravni graditelj s Biševa. Postao je poznat i po incidentu na trajektu Petar Hektorović koji je vozio na relaciji Vis-Split. Tada je napao aktivista koji je bio dio ekipe koja se protivila betoniranju pučine i koji su skupljali potpise za Peticija “Spasimo Biševo” protiv gradilišta komiškog poduzetnika Pjerina Ivčevića, koji je naumio graditi na parceli tik uz zaštićenu biševsku crkvu Sv. Silvestra iz 11. stoljeća.

O Ivčeviću se pisalo jer je rođak tadašnje SDP-ove gradonačelnice Komiže Tonke Ivčević. To se zbilo u svibnju 2018. a o tom svjedoči i članak pod naslovom: 'BESPRAVNA GRADNJA SUKOB NA TRAJEKTU Otac i sin cipelarili lokalnog aktivista, u sukob uključen i jedan saborski zastupnik: 'Vide se tragovi gušenja, pukla mu je arkada'. Takve je kompanjone imao Zagrepčanin Brajović. No, bivši direktor Croatia osiguranja imao je i drugih zanimljivih ortaka. Tako je tvrtka Kumpanjo promijenila ime u Libri Perennes, U toj su tvrtci potom nakon Brajevića partneri postali Hrvoje Vojković i Filip Mursel Begović. Potonji je sin pokojnog zagrebačkog književnika Seada Begovića koji je javno svjedočio o svom religijskom iskustvu kada je tijekom klanjanja u zagrebačkoj džamiji osjetio posebnu vezu s Allahom. Brajović je osim hvarskog radija bio i direktor u Radio Kaštela i Radio postaja Grada Kraljevice Porto Re. Kada smo vidjeli sudski dokument koji dokazuje kako će se Brajoviću uskoro suditi zbog prijetnji vidjeli smo kako se već u istom kontekstu spominjao i to 2008. godine. Tako je Jutarnji objavio njegovo reagiranje na članak u kojem je prikazan kao nasilnik na stranicama crne kronike. U reagiranju se osvrnuo na sukob u mjestu Milna na otoku Hvaru.

Tvrdio je kako su objavljene neistine kojima se narušava njegov ugled. U članku je pisalo kako se sukobio zbog verbalnog konflikta oko parkinga u autokampu u Milni na Hvaru te da je prvi napao trojicu dvadesetogodišnjaka, i to bacajući kamenje, te da su ga isti potom uhvatili i istukli drvenim letvama, što nikako ne odgovara istini. Tvrdio je kako su ga nakon verbalnog sukoba napala trojica dvadesetogodišnjaka koji su se predstavili kao vlasnici kampa i parkirnog prostora u Milni na Hvaru. 'Prvi su me napali, i to ne letvama nego dvjema obrađenim palicama i letvom, a kad su oni i u takvom omjeru snaga prolazili lošije, počeli su me gađati kamenjem s razdaljine od dva-tri metra. Nakon što sam se s prijenosnim računalom u ruci spotaknuo i pao, sva su me trojica nastavila tući palicama i letvom. Bitno je ovdje ukazati na razliku između palice i letve: letva je nešto što se nađe usput, a palica je nešto što se ima u pripravnosti, te se stoga upotrijebi s predumišljajem. Navedene činjenice sam spreman dokazati i poligrafskim testom isključivo zbog obrane svoga ugleda, skidanja sa svoga imena etikete nasilne i konfliktne osobe, ali i radi dokazivanja njihove kaznene odgovornosti jer šteta je učinjena i samom imidžu otoka Hvara' - objavio je tada Jutarni list.

Brajović je tada naglasio kako je direktor književnog festivala Faropis. No, Jovan Brajović  ponovno je u sudskim problemima. Naime, Općinski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Jadranke Luketin, kao predsjednika optužnog vijeća, te Vuke Adžića Katalinića i Katarine Peršen, kao članova optužnog vijeća odlučivalo je o kaznenom postupku protiv okrivljenika Jovana Brajovića, zbog kaznenih djela iz članka 139. stavka 2. u vezi s člankom 51. Kaznenog zakona. Nakon sjednice optužnog vijeća održane 5. srpnja 2022. potvrdili su optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 23. veljače 2022., protiv okrivljenika Jovana Brajovića. Iz obrazloženja je vidljivo kako je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo pred splitskim sudom optužnicu nakon čega je on putem splitskog branitelja Antuna Franetovića pravodobno podnio odgovor.

'U odgovoru na optužnicu okrivljenik u bitnom navodi da je optužnica pravno i činjenično neosnovana, da nisu ostvarena obilježja utuženog kaznenog djela prijetnje, da iskazi svjedoka - oštećenika Mladena i Nikše Cvitnovića nisu logični i dosljedni te se u malo čemu podudaraju s iskazima drugih svjedoka. Nadalje navodi da dokazi ne upućuju na zaključak da je okrivljenikovo ponašanje bilo usmjereno na izazivanje kod oštećenika osjećaja straha i ugroženosti već se radi o uvredama izrečenima u afektu, kao i da konkretna činjenična situacija nije podobna da kod prosječne osobe izazove osjećaj straha budući je u pitanju bilo tek samo iskazivanje verbalnog negodovanja okrivljenika, na grub i vulgaran način, u kontekstu i okolnostima koje nisu ukazivale da bi on izrečeno mogao i ostvariti. Konačno predlaže da sud obustavi kazneni postupak protiv okrivljenika' - pisalo je u Brajovićevom prigovoru. Nakon toga održana je nejavna sjednica optužnog vijeća radi ispitivanja optužnice. 

'Nakon izvršenog uvida u podatke i dokaze koje je državni odvjetnik priložio uz optužnicu, ovo optužno vijeće je utvrdilo da je optužnica u cijelosti osnovana. To zbog toga što iz dokaza priloženih uz optužnicu kao i iz odgovora na optužnicu proizlazi relevantan stupanj vjerojatnosti iz kojeg proizlazi osnovana sumnja da bi okrivljenik u vrijeme i na način kako je to opisano u optužnici počinio kazneno djelo koje mu se stavlja optužnicom na teret. Međutim, u svakom slučaju pravo će činjenično stanje, a time i odluku je li okrivljenik počinio predmetno kazneno djelo koje mu se stavlja na teret ili ne, tek raspravni sudac utvrditi na raspravi, pomnim izvođenjem predloženih dokaza, a po potrebi i drugih, te na osnovu takvog utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku oeventualnoj krivnji okrivljenika. Slijedom iznijetog te kako optužno vijeće nije našlo ni jedan od razloga za obustavu postupka i odbacivanje optužnice u smislu članka 355. ZKP/08., a također nema nedostataka predviđenih u članku 356. ZKP/08. za vraćanje optužnice državnom odvjetniku, optužno vijeće je utvrdilo da je optužnica osnovana' - piše u sudskom dokumentu. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba. Rješenje je poslano Brajoviću na njegovu zagrebačku adresu, te oštećenicima Mladenu Cvitanić i Nikši Cvitaniću iz Hvara.