Zagrebačka javna bilježnica Ivana Macanić poslala je na Općinski građanski sud u Zagreb 2. veljače ove godine Rješenje o obustavi ovrhe. U uvodu se ističe kako su ovršnoi postupak na temelju vjerodostojne isprave pokrenuli kao ovrhovoditelji: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Igor Bardić, Jadranka Budimir, Jasna Vojković, Anđela Španić, Anka Ferić Marković, Goran Bardić, Zoran Ušurić, Mara Tašev, Kristina Budimir, odnosno suvlasnici stambene zgrade u Zagrebu u Krajiškoj ulici u kojoj stan posjeduje predsjednik RH. Ovrha je pokrenuta protiv ovršenika Zorana Milanovića. U dokumentu se navodi kako se 'obustavlja ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pod poslovnim brojem ... temeljem članka 281. stavka 8. Ovršnog zakona'. Inače u Ovršnom zakonu u tom članku i stavku piše kako će javni bilježnik donijeti rješenje o obustavi ovrhe ako ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog ovrhe.
Iz obrazloženja je vidljivo kako su ministarstvo koje vodi potpredsjednik Branko Bačić te suvlasnici stambene zgrade, odnosno Milanovićevi susjedi, pokrenuli pred tom javnom bilježnicom 8. srpnja 2022. 'ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenika Zorana Milanović'. Nadalje se navodi kako je 19. rujna 2022. doneseno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pod poslovnim brojem upp/os-ovrv-1010/2022. No, ovrhovoditelj je podneskom datuma 3. listopada 2022. u cijelosti povukao prijedlog za ovrhu pa je zato javna bilježnica i sudu poslala nova rješenje kojim je hrvatski predsjednik oslobođen obveze ili da plati u roku osam dana dospjeli dug ili da mu se isti prisilno naplati blokadom s računa. Tako ova priča pokazuje kako je u Hrvatskoj moguće da se svi nađu na listi ovršenih, kako socijalno ugroženi građanin tako i oni koji čine društvenu elitu i nemaju problema s obzirom na visinu primanja barem da plate režijske troškove.
No, moguće je da, kako i predsjednik i njegova supruga liječnica zaposlena u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ne stignu od silnih obveza dobro pogledati gdje su im dospjeli računi pa se isti zametnu pa ih i ne plate te se suoče s neumoljivim hrvatskim ovršnim postupcima kao i brojni dužnici prije njih. Na kraju istaknimo kako je zbog dugova Zorana Milanovića prema Čistoći u veljači 2016. zamalo ovršen nedužni građanin kojem su ukrali OIB. Odnosno OIB predsjednikov imenjaka krivo je u ovrsi naveo javnobilježnički ured Mladena Ježeka iz Zagreba. Taj je Zagrepčanin čiji je jedini grijeh da se zove i preziva kao aktualni predsjednik dobio ovrhu s prijetnjom da će se provesti ovrha općenito na njegovoj imovini i to u poštanskoj kuverti na kućnu adresu.
Kada je pažljivije proučen sadržaj dokumenta bilo je vidljivo kako je dobio ovrhu zbog neplaćenih računa koje je napravio Zoran Milanović za stan u Krajiškoj ulici. Radilo se o neplaćenim računima za odvoz smeća iz 2015. godine. Iako je aktualni predsjednik luksuzni dvoetažni stan od Hrvoja Vojkovića u Krajiškoj kupio 2010. godine to mu nije bila nikakva zapreka da 2016. za jedan medij izjavi kako je dobio ovrhu zbog računa koje nije platio Vojković iako je to nemoguće. Naime, ti bi računi s obzirom na razmak od 5 godina već bili otišli u zastaru tako da je jasno da je dugove kod Čistoće napravio Milanović. Zanimljivo je kako su tada iz javnobilježničkog ureda Ježek obustavili vrhu nad nedužnim imenjakom nakon prigovora koji su dobili. Iz ureda javnog bilježnika pravdali su se da su krivi OIB dobili iz MUP-a. Bilo je to prebizarno objašnjenje.
Istaknimo da su u rješenju o ovrsi svi podaci bili točni osim što je umjesto OIB-a hrvatskog predsjednika umetnut OIB njegovog imenjaka koji živi u drugom dijelu Zagreba. Tako je i ovrha poslana na tu drugu adresu krivoj osobi a ne Milanoviću u Krajišku ulicu. Tada je kontaktirana i Agencija za zaštitu osobnih podataka s obzirom da se radilo o krađi OIB-a. No, njihov je odgvoor bio paušalan, dali su uputu da se osoba samo može žaliti u redovnoj proceduri. Dakle, da je netko nepažljivo pogledao tu ovrhu moglo mu se dogoditi i da plati Milanovićeve dugove ali isto tako ta je osoba, da nije uočila pogrešku te propustila ovrhu, mogla postati objektom ovrhe općenito na imovini ukoliko ne bi uspjela prisilna naplata s računa. No, na sreću to se nije dogodilo.