Nakon što je Plenkovićeva Vlada u prošli četvrtak imenovala Damira Vanđelića privremenim ravnateljem Fonda za obnovu Zagreba, odmah se počelo špekulirati kako će on biti i glavni HDZ-ov kandidata za gradonačelnika Zagreba. Iako je sam premijer Plenković u startu odbacio nagađanja da je Vanđelić njihov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika te dodao da HDZ još nije odredio kandidate za lokalne izbore, izvori iz stranke tvrde da je Plenković svojim negiranjem, zapravo želio zaštitii Vanđelića od medijskh nasrtaja, jer smatra da je još prerano otkrivati adute za lokalne izbore u svibnju iduće godine. Vanđelića, za sada, treba sve svoje znanje, snagu i energiju usmjeriti ravnanjem Fonda za obnovu Zagreba, jer to je ono što građani metropole, ugroženi potresom, jedino i žele, smatraju izvori iz stranke.
Ipak sama funkcija na koju je Vanđelića imenovala Vlada a na preporuku premijera Plenkovića toliko će narednih dana, tjedana i mjeseci biti izložena očima javnosti da je naprosto nemoguća misija da Vanđelić sve to vrijeme prođe lišo od propitkivanja hoće li on postati i glavni kandidat za zagrebačkog gradonačelnika. Tim prije što se tu radi o sposobnom menadžeru, koji je još u prosincu 2015. godine kao 47-godišnji inženjer Fakulteta strojarstva i brodogradnje te investicijski direktor Adris grupe i direktor tvrtke Abilia koja upravlja nekretninama Adrisa, bio najozbiljniji kandidat Domovinske koalicije za hrvatskog premijera. Bio je i hrvatski branitelj te je u glinskom logoru proveo 173 dana nakon što je u Hrvatskoj Kostajnici zarobljen 12. rujna 1991. godine.
Nositelj je i Spomenice 1990. – 1992. Zanimljivo je spomenuti da ga je tadašnja predsjednica RH Kolinda Grabar Kitaroviću u svibnju 2015. dakle pola godine prije nego li je on postao kandidat Domovinskog pokreta za premijera imenovala u Vijeće za domovinsku sigurnost, a on je tada svoj angažman objasnio željom da pomogne u što boljem funkcioniranju države. I kada su svi mislili da će Vanđelić zasjesti u fotelju predsjednika hrvatske Vlade, dogodio se nevjerojatan obrat, pa je umjesto Vanđelića na mjesto premijera, a na inzistiranje jedne osobe bliske MOL-u, koja je bila u izvrsnim odnosima i sa Sanaderom i s Karamarkom, izabran ridikulozni Tihomir Orešković, koji nije znao razlikovati građane od građevina.
No, prije nego li se formirala ta famozna vlada Karamarkovog HDZ-a i Božinog Mosta, na Pantovčaku, gdje je stolovala tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, odvijala se prava drama. Podsjetimo, nakon parlamentarnih izbora održanih 8. studenog 2015. godne HDZ-ova koalicija imala je tek tri saborska mandata i to ona iz dijaspore više od SDP-a, a odluka o tome tko će na vlast bila je u rukama Bože Petrova i Mosta. Pregovori su, što je uobičajeno i normalno u parlamentarnim demokracijama, trajali tjednima jer se čelnik Mosta Božo Petrov nije mogao opredijeliti na koju će stranu krenut, i kada se, 18. prosinca te godine iz Bruxellesa oglasio tadašnji predsjednik hrvatske vlade i SDP-a Zoran Milanović i rekao da on predlaže čelnika Mosta Božu Petrova za premijera te ako se to ne prihvati volio bi vidjeti kojeg se od nestranačkih stručnjaka predlaže za tu dužnost.
A četiri dana posolije, 22. prosinca nakon sastanka Mosta sa SDP-om tadašnji SDP-ov ministar Arsen Bauk potvrdio je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno kako je predloženo da premijer bude Božo Petrov, a Zoran Milanović predsjednik Sabora. Tada je malo tko dvojio da tako i neće biti. No, preko noći se dogodio (ne)očekivani obrat.Prvo je, nakon Kolindinog, nikad razjašnjenog sastanka nasamo s neobično nervoznim Božom Petrovom predsjednikom Mosta na Pantovčaku, Petrov promijenio svoju odluku o koaliciji sa SDP-om i priklonio se HDZ-u koji je tad vodio Tomislav Karamarko. Njih dvojica su zatim promptno na Pantovčak donijeli i potpise zastupnika koji su pokazali da imaju onu većinu o kojoj govori članak 98. Ustava RH. A sve se to odigralo u trenutku kada je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović sljedećim riječima zaprijetila Karamarku i Petrovu:' Do sutra navečer ćemo imati mandatara ili ću ja imenovati privremenu i nestranačku vladu i donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora”!
Premijer je, kako se kasnije pisalo, trebao biti uspješni hrvatski menadžer Damir Vanđelić, a ministri, uz obvezne figure bliske desnici i desnom centru poput Brune Esih ili Mate Granića i igrači nešto bliže lijevom centru, poput Borisa Jokića i današnjeg političkog tajnika SDP-a Davorka Vidovića. Tada su mediji pisali da je grupu koja je, dakle, mimo hrvatskog Ustava 2015. godine pokušala preuzeti vlast osmislila i vodila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Ta tema o 'puču' iz 2015. nije se mogla izbjeći ni u prosincu prošle godine u izbornoj kampanji ,prigodom sučeljavanja Kolinde Grabar Kitarović i Zorana Milanovića. Prvo je Milanović optužio Kolindu da je umjesto da pruži vremena da se formira Vlada, organizirala privatnu vladu, zvala ljude, te da je to osnova za njen opoziv. 'Nikad to neću napraviti, pozdravite Šeksa', rekao je tada Milanović.
Odmah mu je odgovorila Kolinda:' Lijepo vas molim da mi ne upadate u riječ. Nisam radila puč, vi ste radili puč. Imate izvješće u medijima da ćete se zabarikadirati u vladi, prijetili ste. Ja sam donosila odluke u skladu s Ustavom. Bila sam objektivna i korektna, konzultirala sam se s ustavnim pravnicima diljem države. Vi ste mi taj dan kad je Karamarko donio 76 potpisa rekli – sad možeš osnovati svoju vladu', kazala je Kolinda. A Milanović joj je u svom stilu odgovorio:'Vi ste izveli državni udar, to je bila komedija'. No, da je Kolinda kojim slučajem tada uspjela u svojoj nakani, Damir Vanđelić sadašnji ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, i potencijalni HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, mogao je, prije pet godina postati prvi premijer pučističke Vlade!