Kada je 15. travnja prošle godine u 105. godini preminuo Josip Joža Manolić javnost je još jedanput imala prigodu saznati formalne podatke o karijeri i životu tog najdugovječnijeg hrvatskog i jugo moćnika. Podsjetimo, Manolić je bio hrvatski političar, drugi predsjednik Vlade RH, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e. Manolić počiva na rimokatoličkom dijelu groblja Mirogoj, u obiteljskoj grobnici br. 13, u kojoj su prije njega pokopane 1959. Kata Manolić koja je umrla u 62.-oj godini, zatim njegova prva supruga Marija Eker Manolić, njena majka Štefanija Eker, potom Manolićev zet Nikola Gembačev koji je preminuo 2015. godine u 73.-oj godini. Manolić je imao samo jednu kćer Zrnku koja se do druge udaje prezivala Manolić - Gembačev a sada se preziva Džoić. Naime, Manolić je prije smrti dočekao da mu se kći drugi put uda i to prije 2 godine, u 70.-oj, za poduzetnika rodom iz Orašja koji je bio dugo godina poduzetnik u Madridu, a u Zagrebu posjeduje nekretnine. Sve dosad bila je nepoznanica kako se preziva drugi Manolićev zet, to smo sada otkrili. Zanimljivo je kako se Manolićeva kći udala za osobu koja se preziva isto kao pokojna majka tajkuna Hrvoja Petrača. Naime, iz optužnice Petraču, Berošu, Pozderu i ostalima, a koju smo netom objavili, jasno se vidi kako se Petračeva majka Zlatica djevojački prezivala Džoić. To se prezime našlo i u službenoj osmrtnici koja je Manoliću objavljena u travnju prošle godine. Naime, tamo je pisalo kako su ožalošćene obitelji Manolić, Gembačev, Kunjko, Perinčić i Džoić. Manolić je za života živio u golemoj vili na Tuškancu koju je nakon njegove smrti, temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju iz 2016., naslijedila njegova kći Zrnka Manolić-Gembačev, sada Zrnka Džoić. Prije 4 godine Manolićev unuk Kolja oglasio je bio tu velebnu vilu u Tuškancu na prodaju. Iz vlasničkog lista saznali smo kako je ta vila na elitnoj lokaciji i dobila novog vlasnika. No, u međuvremenu je problema sa zakonom imao i Manolićev praunuk kojem je izrečena presuda na zagrebačkom sudu. Slijede detalji....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Svojedobno je golem interes javnosti pobudio naš ČLANAK o jedinom unuku Josipa Manolića koji je objavljen 15. travnja 2021. pod naslovom: 'VLASNIK TVRTKE K.G.B.- ZAGREB Manolićev unuk Kolja s WC školjke opet prodaje vilu u Nazorovoj za 5 milijuna eura'. No, glavni junak ovog članka nije Manaolićev unuk koji je i svojedobno imao problema sa zakonom već njegov sin. Naime, na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu sudac Darjan Bižupić presudio je u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika Ivana-Kolje Gembačeva, praunuku Josipa Manolića sudilo se zbog prekršaja iz čl. 82. st. 4., čl. 32. st. 4., čl. 51. st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 1. i čl. 238. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Protiv okrivljenika podnesen je 7. listopada 2024. obavezni prekršajni nalog MUP-a, PUZ-a, I. postaje prometne policije Zagreb. Sudac je presudu donio 22. travnja 2025. a ista je netom postala javno dostupna. Iz dokumenta je vidljivo kako je okrivljenik sin Ivana-Kolje i Kristine te da je rođen 2002. u Zagrebu.

Navedeno je i kako je dotad prekršajno nekažnjavan. Proglašen je krivim jer je '3. lipnja 2024. u 23,10 sati, kao vozač parkirao vozilo registarske oznake ZG ..., u Zagrebu, na obilježenoj autobusnoj stanici javnog gradskog prijevoza na ulici Tuškanac kod Cmroka, čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 82. st. 1. toč. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 82. st. 4. istog Zakona, 2. što je tom prilikom upravljao navedenim vozilom ulicom Tuškanac od sjevera u smjeru juga te dolaskom južnije od raskrižja sa Cmrokom nije postupio po jasno izraženim, nedvosmislenim i vidljivim zahtjevima i naredbama policijskih službenika izraženih pomoću zvučnih i svjetlosnih signala da se zaustavi, već je bez zaustavljanja nastavio vožnju kolnikom ulice Tuškanac u smjeru juga, čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 32. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 32. st. 4. istog Zakona, 3. što je tom prilikom dolaskom do raskrižja s Nazorovom ulicom i desnog nepreglednog zavoja, ušao u raskrižje skrećući u desno prema kolniku

Nazorove ulice, a da nije prilagodio brzinu kretanja vozila karakteristikama ceste (zavoj, mokar kolnik, kiša), tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti već je ulaskom u zavoj izgubio nadzor nad vozilom te je lijevom bočnom stranom vozila naletio na rubni kamen prometnog toka koji se nalazi u središnjem dijelu raskrižja uslijed čega vozilo više nije bilo sposobno za daljnju vožnju te se zaustavilo u središnjem dijelu raskrižja, dijelom na kolniku, a dijelom na navedenom prometnom otoku, prednjom stranom okrenuto u smjeru sjeverozapada, u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta, čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 51. st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 1. istog Zakona, 4. što je upravljao vozilom kojem je važenje prometne dozvole isteklo za više od 15 dana odnosno 17. svibnja 2024., čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 238. st. 1.

Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 238. st. 7. istog Zakona...' - piše u presudi. Izrečeno mu je više kazni, pa tako za djelo prekršaja pod točkom 1. kazna od 30 eura, za djelo prekršaja pod točkom 2. kazna od 390 eura, za djelo prekršaja pod točkom 3. kazna od 260 eura, za djelo prekršaja pod točkom 3. kazna od 260 eura, odnosno ukupna novčana kazna u iznosu od 940 eura. Istu je obvezan platiti u 6 obroka, u korist Državnog proračuna, s time da je prvi obrok dužan platiti u roku od 15 dana po primitku presude, a ostali obroci dospijevaju do 15-tog u mjesecu, svakog sljedećeg mjeseca. 'Ako okrivljenik ne plati novčanu kaznu u tom roku, ista će se naplatiti prisilno, odnosno, postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik, u rokovima za uplatu obroka, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti, u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.' - piše u presudi. Obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka i to troškove za izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 26,54 eura, troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60 eura, što ukupno iznosi 86,54 eura u korist Državnog proračuna 'u roku 15 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona'. Izričena mu je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca koja počinje teći od dana izvršnosti presude.

Iz Obrazloženja je vidljovo kako je policija 7. listopada 2024. izdala 'obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenik pravovremeno uložio prigovor te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak'. Citiramo kako se Manolićev praunuk branio na sudu: 'Okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani naveo kako u cijelosti osporava počinjeni prekršaj, te u ovom konkretnom slučaju ne može biti odgovoran niti na koji način. Prvenstveno ostaje kod izjavljene obrane u smislu poricanja prekršaja koji mu se stavlja na teret. Ostaje kod svih navoda koje je iznio u prigovoru protiv Obaveznog prekršajnog naloga, te se radi dodatnog razjašnjenja nastale situacije dodatno očituje u pogledu prekršaja koji mu se neopravdano stavlja na teret.

Činjenično stanje opisano u Pobijanom obaveznom prekršajnom nalogu je u cijelosti pogrešno te se ne može sa sigurnošću tvrditi niti da bi on navodno bio parkiran na obilježenoj autobusnoj stanici javnog gradskog prijevoza na ulici Tuškanac kod Cmroka, kolnikom ulice Tuškanac od sjevera u smjeru juga, da iste ne bi postupio po jasno izraženim nedvosmislenim i vidljivim zahtjevima naredbama policijskih službenika izraženih pomoću zvučnih i svjetlosnih signala da se zaustavi, te da bi pri tome nastavio vožnju kolnikom ulice Tuškanac u smjeru juga, zatim da bi dolaskom do raskrižja sa Nazorovom ulicom i desnog preglednog zavoja, ušao u raskrižje skrećući desno, a da pri tome ne bi prilagodio brzinu kretanja karakteristikama ceste u tom trenutku na način da može vozilo pravovremeno i u svakom trenutku zaustaviti, već da bi ulaskom u zavoj izgubio nadzor nad vozilom te bi lijevom bočnom stranom vozila naletio na rubni kamen prometnog otoka te da bi upravljao osobnim automobilom.

Prije svega, ističe da je osoba mlađe životne dobi, koji je 03. lipnja 2024. na navedenom mjestu samo išao isprobati vozilo da bi sutradan mogao uredno obaviti tehnički pregled s navedenim vozilom. Isti u trenutku svih spomenutih događaja, a koje će činjenično objasniti dalje u podnesku, nije bio niti pod utjecajem alkohola niti pod utjecajem bilo kakvih drugih sredstava Napominje da u trenutku upravljanja vozilom uistinu nije produžio važenje prometne dozvole, ali da je navedeno upravo zbog spomenutog nedostatka iskustva olako misleći idući dan produljiti važenje prometne dozvole (s datumom 04. lipnja 2024. godine). Naime, prometna dozvola mu je istekla s danom 17. svibnja 2024. godine. Zadnji dan roka od 15 dana u kojemu je mogao produljiti prometnu dozvolu je padao na datum 01. lipnja 2024. godine dakle na subotu, na neradni dan.

Mislio je otići odmah idući dan produljiti prometnu dozvolu, ali zbog određenih privatnih poslovnih obaveza to nije učinio, već je to odgodio na sljedeći dan. Kao što je već prethodno izneseno, na dijelu ceste gdje je išao isprobati vozilo, uočio je iza sebe vozilo pod svjetlosnim signalima, a budući na tom dijelu ceste nije imao nigdje određeno mjesto na kojemu bi svoje vozilo mogao zaustaviti propustiti vozilo pod svjetlosnim signalima, isti je ubrzao kako bi što prije osigurao slobodan prolaz vozilu iza sebe. Poznato mu je da po navedenoj cesti, više puta svakodnevno, i u svako doba dana i noći, prometuju vozila koja voze određene osobe zaposlene u Vladi Republike Hrvatske, ambasadore ili slično, budući je u navedenom dijelu grada odrastao te je takve prizore učestalo i svakodnevno viđao. On je u trenutku kada je uočio vozilo mislio da se radi o vozilima koja prate osobe, a ne policijskom vozilu, te je stoga pokušao poduzeti onu radnju koju je smatrao najpovoljnijom u tom trenutku, te se pokušao što prije izmaknuti vozilu iza sebe.

Kako na navedenom dijelu nije bilo mjesta na kojemu bi se sigurno pomaknuo ili sklonio, ubrzao je kako bi što prije došao do određenog dijela ceste na kojemu bi se mogao sigurno zaustavit. Kako je i vozilo iza njega ubrzalo te mu se dodatno približilo, pod određenom dozom stresa i panike koja ga je u tom trenutku uhvatila, dodatno je ubrzao i pokušao na siguran način za sebe i druge sudionike u prometu razriješiti. Posebno napominje da je s njim u vozilu bila još jedna osoba koja je također pod utjecajem šoka počela nekontrolirano vrištati ubrzano disati, a što je za njega izazvalo dodatan stres u cijeloj situaciji. U jednom trenutku, kojega se on ne sjeća zbog situacije kako ju je opisao, je izgubio kontrolu nad vozilom i naletio na prometni otok, sve pokušavajući se izmaknuti vozilu koje se nalazilo iza njega. Tek nakon što se uslijed naleta na prometni otok zaustavio s vozilom, koje u tom trenutku više nije bilo sposobno za daljnju vožnju zbog nastale štete, uvidio je da se radi o policijskom patrolnom vozilu, a ne o policijskim autima koji služe kao pratnja osobama zaposlenima u Vladi RH ili npr.

Predsjednik Republike Hrvatske i slično Predmetna situacija u velikoj mjeri djelovala na njega, te ne želi dodatno oduzimati vrijeme sudu, niti uzrokovati daljnje troškove. Uzevši u obzir sve okolnosti koje je naveo, moli cijenjeni Sud da ga se po potrebi sasluša u daljnjem tijeku postupka, kao i po potrebi da provede druge dokaze kako bi se utvrdile sve okolnosti slučaja.' - tako se branio 23-godišnji Ivan - Kolja Gembačev. Nadalje se iz presude vidi tijek dokaznog postupka. Naime, sud je u svojstvu svjedoka ispitao policijskog službenika Matiju B., koji je iskazao kako je kao djelatnik I. PP Zagreb 3. lipnja 2024. zajedno sa kolegama Zoranom R. i Majom I. 'službenim policijskim vozilom sa oznakama policije vršio službu obilaskom križanja ulica Tuškanac, Cmrok, Gornje Prekrižje, a radi sprečavanja ilegalnih uličnih trka te nepropisnog parkiranja. U 23,12 sati krećući se službenim vozilom, na adresi u Zagrebu, u ulici Tuškanac uočili su vozilo marke Smart Brabus reg. oznake ZG ..., koje je bilo nepropisno parkirano na obilježenoj autobusnoj stanici javnog gradskog prijevoza, u smjeru od sjevera prema jugu. Izvan vozila, na samoj stanici bile su dvije osobe koje su žurno ušle u auto kada su se oni zaustavili iza njih sa službenim vozilom i krenuli izlaziti iz vozila kako bi utvrdili njihov identitet.

Zatim se predmetno vozilo krenulo udaljavati ulicom Tuškanac u smjeru istoka. Službenim policijskim vozilom Škoda Octavia krenuli su ih pratiti, a on je upravljao vozilom te je upalio svjetlosne znakove na rotacijskim svjetlima, te su mu "blicali" paleći i gaseći duga svjetla kako bi vozaču dali do znanja da se zaustavi. Međutim, vozač se na to oglušio te je nastavio ubrzavati sa svojim vozilom, na što su oni krećući se neposredno iza tog vozila upalili i zvučne znakove u namjeri da to vozilo zaustave. No vozač se i na to oglušio te je nastavio vožnju ubrzavajući. Pratili su to vozilo otprilike kilometar do križanja ulice Tuškanac i Vladimira Nazora. Tada je vozač tog vozila uslijed neprilagođene brzine pokušao skrenuti u ulicu Vladimira Nazora, ali je tom prilikom izgubio nadzor nad vozilom te lijevom stranom vozila udario u rubni kamen prometnog otoka koji se nalazi u središnjem dijelu raskrižja, uslijed čega vozilo više nije bilo sposobno za daljnju vožnju te se zaustavio u središnjem dijelu raskrižju, dijelom na kolniku, a dijelom na prometnom otoku, prednjom stranom okrenut i smjeru sjeverozapada.

Okrivljenik je time uzrokovao prometnu nesreću budući nije prilagodio brzinu kretanja vozila karakteristikama ceste (zavoj, mokar kolnik, kiša) tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, već je ulaskom u zavoj izgubio nadzor nad vozilom i naletio vozilom na rubni kamen, uslijed čega je nastala materijalna šteta na vozilu, dok ozlijeđenih osoba nije bilo. Dolaskom do navedenog vozila u istom su kao vozača zatekli Ivana-Kolju Gembačev, s prijavljenim prebivalištem u Zagrebu, ..... te još jednu osobu kao suputnika. O navedenom su obavijestili operativno dežurstvo I. PP te je na mjesto događaja upućena ekipa za očevid I. PPP Zagreb koji su kasnije pristupili na mjesto događaja i obavili očevid preuzevši daljnje postupanje prema vozaču. 4. Na upit suca izjavio je kako ulicom Tuškanac doista ponekad prolaze štićena osoba sa rotirnim svijetlima, no u konkretnom slučaju to nije bilo, nikakvih drugih vozila osim okrivljenikovog i njihovog policijskog vozila nije bilo na cesti.

Osim toga bila je noć kada štićena vozila niti ne prolaze tom cestom. Na upit suca izjavio je kako smatra da okrivljeni postupajući pažnjom savjesnog vozača nikako nije mogao njihovo policijsko voziti zamijeniti za štićeno vozilo. Jasno je vidio da se zaustavljaju iza njegovog parkiranog vozila, ali je unatoč tome sa svojim suputnikom žurno ušao u svoje vozilo te kada su mu se približili prateći ga te dajući mu svjetlosne i zvučne signale, nije postupio po, na taj način, jasno izraženim, nedvosmislenim i vidljivim zahtjevima i naredbama policijskih službenika izraženim pomoću zvučnih i svjetlosnih signala da se zaustavi, već je bez zaustavljanja nastavio vožnju kolikom ulice Tuškanac u smjeru juga ubrzavajući svojim vozilom. 5. Na upit suca izjavio je da nakon što su legitimirali okrivljenika i pitali ga zašto se nije zaustavio, on je odgovorio da se on na taj način vozi, a njegova pretpostavka je bila da zbog nekog razloga želi pobjeći jer stanuje u blizini u N... ulici.

Dodao je kako je u jednom trenutku vidio na pokazivaču brzine da su se kretali za njima brzinom od oko 150 do 160 km/h, pa je očito da se i okrivljenik kretao tom brzinom, no kada su oni usporili sa službenim vozilom, on je nastavio kretanje sličnom brzinom i potom se "slupao" sa vozilom. 6. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je u potpunosti povjerovao ispitanom svjedoku koji je ovom sucu dao detaljan, precizan, okolnostan i uvjerljiv iskaz, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću te se u bitnome podudara i sa činjenicama koje proizlaze iz materijalnih dokaza koji prileže spisu.' - piše u presudi. Sudac je izvršio uvid u poduzete policijske radnje, odnosno izvješća, te su navedeni dokazi u potpunosti prihvaćeni kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje su potvrđene provedenim dokaznom postupkom.. Pregledana je skica mjesta događaja te fotografije koje prileže spisu.

Citiramo iz presude: 'U zapisniku o očevidu vidljivi su točno mjesto prometne nesreće, vrste ceste, osobine ceste, stanje promet, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilima, opis mjesta događaja, tragova, položaja vozila i nastradalih, građani - očevici te poduzete mjere i radnje. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja, dok su oštećenja i mjesto događaji vidljivi na fotografijama. Sud je ove dokaze u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite budući su sačinjeni po ovlaštenoj službenoj osobi koja je obavljala očevid prometne nesreće, a sastavljeni su detaljno, precizno i stručno. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije od 17. ožujka 2025. za okrivljenika, iz koje proizlazi da u toj evidenciji ne postoje podaci o okrivljeniku, iz čega proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

Sud je potvrdu iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti okrivljenika, jer je potvrda izdana od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u obaveznom prekršajnom nalogu, obranu okrivljenika, nakon iskaza ispitanog svjedoka te uvida u dokumentaciju koja prileži spisu, sud smatra dokazanim djela prekršaja koja se okrivljeniku stavljaju na teret, pa je odlučio kao u izreci ove presude Naime, kako je okrivljenik postupio protivno izričitim zakonskim odredbama navedenim u izreci ove presude, to su njegovim propustom ostvarena sva bitna obilježja označenih djela prekršaja pa ga je za ta djela valjalo proglasiti krivim. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim.. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj paušalno poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret.

Naime, okrivljenik u svojoj pisanoj obrani djelomično priznao prekršaje za koje se tereti navodeći da u trenutku upravljanja vozilom uistinu nije produžio važenje prometne dozvole te je priznao da je u jednom trenutku kada je upravljajući vozilom dodatno ubrzao izgubio kontrolu nad vozilom i naletio na prometni otok. Naveo je da kada je iza sebe uočio vozilo koje daje signale mislio da se radi o vozilima koja prate praćene osobe, te je ubrzao kako bi što prije došao do određenog dijela ceste na kojemu bi se mogao sigurno zaustavit. Time je okrivljenik posredno priznao da nije postupio po jasno izraženim zahtjevima i naredbama policijskih službenika izraženih pomoću zvučnih i svjetlosnih signala da se zaustavi. Provedenim dokaznim postupkom, poglavito iskazom ispitanog svjedoka kojem je sud u potpunosti poklonio vjeru nesporno je utvrđeno da je okrivljenik počinio sva 4 prekršaja koji mu se stavljaju na teret optužnim aktom.

Iz iskaza ispitanog svjedoka nesporno proizlazi iz kojih razloga okrivljenik nije mogao sebe dovesti u zabludu da se u konkretnom slučaju radi o vozilu za praćenje službenih osoba, a ne o policijskom vozilu koje mu pomoću svjetlosnih i zvučnih signala daje jasno izražene znakove i naredbu da se svojim vozilom zaustavi. Osim toga, člankom 148. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako vozač koji na cesti susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozač kojeg sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom dužni su zaustaviti svoje vozilo, noću umjesto dugih svjetala upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, držati se naredbi koje im daju osobe iz pratnje i kretanje nastaviti tek nakon što prođu sva vozila pod pratnjom. Nasuprot tome, okrivljenik čak i da je doista mislio kako ga je sustiglo vozilo pod pratnjom, je nastavio vožnju i čak prema vlastitom priznanju ubrzavao umjesto da se sa vozilom zaustavio.

Budući iz spisa ne proizlazi da se radi o eventualno cesti namijenjenoj za promet u jednom smjeru, nesporno je da bi bilo dovoljnom mjesta za obilazak okrivljenikovog vozila i prolazak navodnog vozila pod pratnjom pa stoga nije bilo nikakvog razloga da okrivljenik ne postupi sukladno navedenoj zakonskoj odredbi. Iz iskaza ispitanog svjedoka također nesporno proizlazi da je okrivljenik kritične zgode bio parkiran na obilježenoj autobusnoj stanici javnog gradskog prijevoza. Zbog svega naprijed navedenog sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret. Sud je okrivljeniku utvrdio novčane kazne za koje smatra da su primjerene težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvim novčanim kaznama utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečena ukupna novčana kazna. Kod odmjeravanja kazni uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazni. Kao olakotna okolnost uzeta je dosadašnja prekršajna nekažnjavanost okrivljenika. Otegotne okolnosti nisu utvrđene....' - piše u toj pravomoćnoj presudi. Sudac je na kraju naveo kako je za takvo djelo predviđena kazna oduzimanja dozvole do 3 mjeseca do 2 godine. Dakle, Manolićev praunuk ipak je, sve u svemu, dobro prošao jer mu je dozvola oduzeta samo na 3 mjeseca. Inače, i ranije smo pisali u ČLANKU: 'NEPOZNATI DETALJI Sa sutkinjom i Josipom Šimićem uhićeni Goran Krunić preuzeo je tvrtke unuka Josipa Manolića 2022. ali se i dalje služio njegovim mailom'. U tom članku z ožujka ove godine objavili smo i sljedeće: 'Javnost je iznenadila vijest kako je u Zagrebu pala organizirana ekipa od 30-ak osoba koja je, prema sumnjama istražitelja, varala na PDV-u i ispostavljala lažne fakture, među uhićenima je i zagrebačka sutkinja Vanda Blažević koju se tereti za primanje mita, otkrivamo duboke veze glavnog osumnjičenog s unukom bivšeg premijera'.