O netom uhićenom odvjetniku i šefu HOK-a objavili smo članak pod naslovom: 'PAO U AKCIJI POLICIJE I USKOKA Netom uhićeni šef HOK-a Josip Šurjak poslovao s međunarodnim sumnjivcima koji su mijenjali imena te masonom - branio se kako nije znao za kriminalnu prošlost - U velikoj akciji pale su krupne ribe koje se sumnjiče za štetu od više stotina milijuna kuna na muljažama s prirodnim plinom, šef krovne odvjetničke organizacije uhićen na Hvaru otkud i potječe, imamo ekskluzivne Šurjakove odgovore o sumnjivim poslovima'. Članak je razotkrio kako Šurjak nije imao dilema i poteškoća oko poslovne suradnje s osobama sumnjive prošlosti. Samim tim postavlja se pitanje kako je takva osoba mogla biti na čelu Hrvatske odvjetničke komora koja je krovna organizacija svih odvjetnika i odvjetničkih vježbenika u Republici Hrvatskoj. Broji oko 6 tisuća članova, a njezina glavna zadaća je, kako navode na svojim službenim stranicama, briga za članove, organiziranje obrazovanja članova, suradnja s pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i inozemstvu i drugo. Rad HOK-a reguliran je, između ostaloga, Zakonom o odvjetništvu i Statutom HOK-a. Komoru na volonterskoj osnovi vode odvjetnici koji se biraju na Skupštini na mandat od tri godine. HOK bi trebao osluškivati potrebe svoga članstva od čije članarine i živi a je li to tako pokušali smo kroz anonimnu anketu doznati od samih odvjetnika. O rezultatima ankete pisat ćemo i ubuduće a za početak donosimo neke od odgovora koji zahvaćaju u samu srž problema. 

Pitali smo odvjetnike jesu li zadovoljni radom HOK-a. Dobili smo i odgovor da nisu te nas je zanimalo što nezadovoljni odvjetnici prigovaraju HOK-u? "Puno lakše i brže bi mi bilo napisati što im ne prigovaram", glasio je jedan odgovor. Nezadovoljni odvjetnik artikulirao je svoj stav prema HOK-a na sljedeći način: "Kao prvo, prigovaram im monopolističku, nedemokratsku i netržišnu poziciju koja je rezultat toga da je Zakonom o odvjetništvu propisano obvezno članstvo u HOK-u bez mogućnosti da članstvo u HOK-u bude na dobrovoljnoj osnovi, odnosno bez mogućnosti da se omogući osnivanje više odvjetničkih komora i slobodni izbor odvjetnika u kojoj komori mu najviše odgovara članstvo. Kao rezultat takvog monopolističkog položaja HOK-a posve neustavna i nezakonita ovlast HOK-a da posve samostalno određuje upisninu tako da neopravdano visokom i netržišnom upisninom od 37.500 kuna faktički priječi pristup odvjetničkoj profesiji onima koji nisu odradili odvjetničku praksu u odvjetništvu, a članstvo "reketira" previsokom mjesečnom članarinom od 300 kuna i više, koju ubire kao "harač", a da zauzvrat skoro ništa ne daje. Kao drugo, prigovaram im što nas obične članove koji nismo dužnosnici HOK-a, koji se praktično između sebe godinama "sami" biraju i rotiraju, ni o čemu važnom ne pitaju, ne konzultiraju, a niti uvažavaju eventualne naše primjedbe i prijedloge. Tako se i temeljni akti HOK-a, kao što su to: Statut HOK-a, Kodeks odvjetničke etike i Odvjetnička tarifa, donose bez bilo kakvog prethodnog sudjelovanja, javne rasprave i savjetovanja s članstvom i zainteresiranom javnošću iako je to zakonska obveza propisana čl. 10. i 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. Rezultat toga je da Statut HOK-a, Kodeks odvjetničke etike i Odvjetnička tarifa nisu u skladu s takvim aktima u drugim državama Europske unije i s Kodeksom odvjetničke etike europskih odvjetnika jer sadrže brojne nedemokratske i protutržišne odredbe, a sam Kodeks odvjetničke etike pored toga sadrži i nedemokratske odredbe kojima se omogućuje procesuiranje članstva zbog verbalnog delikta. Kao treće, neprofesionalnost i neljubaznost administrativnih službenika HOK-a kojima morate po nekoliko puta slati upite i požurnice da bi tek nakon desetak dana ili nekoliko tjedana konačno dobili nekakav, uglavnom "nemušti", odgovor, a ima ih najmanje 23 službenika, dobro plaćenih iz visokih članarina koje mi plaćamo, a oni se ponašaju kao da oni nas plaćaju. Veliki problem s kojim se sreće u radu većina nas "malih" običnih odvjetnika je sadašnja Odvjetnička tarifa, koja je nepravedno napisana očigledno po mjeri nekoliko velikih i utjecajnih odvjetničkih društava iz Zagreba tako da omogućuje "legalno" izvlačenje ogromnih svota novca iz javnih poduzeća neopravdanom naplatom po 100.000 kuna + PDV samo za jedno ročište ili podnesak u velikim sporovima javnih poduzeća koje dobiva samo odabrana odvjetnička elita, dok su "malim" običnim odvjetnicima, poput velike većine nas, u našim najčešćim sporovima (radnim, obiteljskim, posjedovnim, stambenim) limitirali nagradu na 2.000 kuna za cijeli prvostupanjski postupak (ukupno za sve radnje, podneske i ročišta do donošenja prvostupanjske presude). Također, veliki je problem i 21. stoljeću posve neprimjereni Kodeks odvjetničke etike napisan u većem broju njegovih pravila u duhu prošlog komunističkog režima i pozicije odvjetnika u tom sustavu, te u neskladu s ljudskim, profesionalnim i poduzetničkim slobodama i pravima zajamčenim Ustavom i zakonima, te s pravnom stečevinom Europske unije, pošto se istim odredbama neopravdano ograničava sloboda mišljenja i izražavanja misli, sloboda govora i javnog nastupa, te profesionalne i poduzetničke slobode koje su nužne u slobodnom i demokratskom društvu. Problem je i što u Statutu HOK-a ne postoje odredbe o izbjegavanju sukoba interesa u disciplinskom postupku, kojima bi se trebalo propisati obvezu članova disciplinskih tijela da prije nego što poduzmu bilo koju radnju u nekom konkretnom disciplinskom predmetu da su dužni dati i potpisati izjavu da se ne nalaze u možebitnom sukobu interesa u odnosu na disciplinskog okrivljenika i/ili podnositelja disciplinske prijave, te da nisu osobno kao punomoćnici, ili je to radio netko od njihovih kolega u zajedničkim odvjetničkim uredima ili odvjetničkim društvima, zastupali podnositelja disciplinske prijave i/ili osobe koje se prema poreznim propisima ili prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa smatraju ili mogu smatrati s podnositeljem disciplinske prijave interesno povezanim osobama.  Takvim odredbama bi se onemogućila sadašnja praksa da u pojedinim slučajevima disciplinski postupci služe za obračune pojedinih pripadnika raznoraznih lobija sa protivnicima njihovih lobija kroz “kafkijanske” disciplinske postupke zbog delikta mišljenja. Zakon o odvjetništvu, Statut HOK-a, Kodeks odvjetničke etike, Odvjetničku tarifu, te status i organizaciju Hrvatske odvjetničke komore treba pod hitno uskladiti s takvim aktima u državama Europske unije, te u drugim uređenim pravnim i demokratskim društvima i izbaciti iz tih akata sve anakrone i 21. stoljeću neprimjerene odredbe tako da se sutra naša odvjetnička komora pretvori u demokratsku strukovnu udrugu istinski ravnopravnih članova, u profesionalnu udrugu koja štiti interese svojih članova i opravdane interese društva, te koja štiti svoje članove i njihova temeljna prava i opravdane interese od neopravdanih napada i/ili posezanja od bilo koga", glasio je potpuno argumentirani odgovor nezadovoljnog odvjetnika. Pitali smo odvjetnike smatraju li da se u slučaju odvjetničkog ureda čiji je osnivač bio izabran od hrvatske Vlade za zastupanje u EU došlo do kršenja kodeksa odvjetničke etike ili nije (kao što tvrdi HOK)  jer je u istom razdoblju taj ured tužio Vladu RH na domaćim i sudovima EU. Ponudili smo odvjetnicima da im dostavimo podatke o kojem se uredu i kakvom sve zastupanju radilo. Izdavajamo odgovor koji ocjenjujemo da najbolje ilustrira stav koji upućuje na sumnju da HOK ne provodi dosljedno Kodeks odvjetničke etike jer pojedinim odvjetnicima popušta tako da ih ne sankcionira kad se nađu u sukobu interesa. "Osobno smatram da je riječ o sukobu interesa i kršenju odredbi Kodeksa odvjetničke etike, osim ako nije riječ o slučaju da je odvjetnik osobno, a ne u ime stranke, tužio RH, i to nakon što je otkazao punomoć za zastupanje u predmetu u kojem je zastupao RH.  Međutim, odgovor i stajalište HOK-a me uopće ne čudi niti iznenađuje jer HOK godinama faktički funkcionira kao privatna interesna udruga nekoliko velikih i utjecajnih odvjetničkih društava", pisalo je u odgovoru koji na najintegralniji način opisuje što o krovnoj udruzi hrvatskih odvjetnika misle odvjetnici koji ne zastupaju niti bogate klijente, niti velika državna poduzeća već koji kruh svoj svagdanji mukotrpno zarađuju radeći u interesu prava i pravde običnih malih ljudi čije se interesi, zdravlje ili životi nađu na udaru znatno jačih suprotnih strana ili krupnih interesa. Upozoreni smo od strane brojnih odvjetnika da nipošto ne istupamo s njihovim imenima jer bi njihovi opravdani prigovori i komentari od strane vrhuške HOK-a bili ocijenjeni kao teža disciplinska povreda. Neki su nas upozorili da izmijenimo njihove odgovore jer HOK doživljavaju kao prijetnju vlastitom integritetu i poziciji budući su neki od njih bezuspješno godinama pisali HOK-u u najboljoj namjeri poboljšanja pozicije tzv. "malih odvjetnika" koji se bore za interese "malih klijenata". Također od nekih odvjetnika smo upozoreni da njihove odgovore objavimo u neizmjenjenom obliku pošto iste primjedbe i prijedloge neki godinama bezuspješno upućuju nadležnim tijelima HOK-a, pa bi  moguće prepoznali primjedbe i komentare te pokrenuli nove šikanirajuće osvetničke postupke, napisao je jedan zabrinuti odvjetnik. Ustav RH jamči slobodu izražavanja pa nam se vrijedi zapitati kakav je to vrh odvjetništva ako krši osnovna ustavna načela i provodi verbalne delikte i odmazde nad svojim članstvom u skladu sa staljinističkim principima odmazde i progona neistomišljenika i kritičara. Uostalom, takvo stanje HOK-a itetako utječe na činjenicu da se običnom malom čovjeku samim tim umanjuju šanse da dobije kvalitetnu obranu jer tko će od odvjetnika koji muku muči s egzistencijom i opstankom ureda pristati zastupati malog klijenta za nisku tarifu ako mu se ukazuje mogućnost potrebne zarade isključivo u velikim procesima s velikim klijentima?