Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu sudac Zorislavu Kaleb donio je presudu u kaznenom predmetu protiv optuženika Damira Radakovića zbog kaznenih djela iz čl. 236 st. 1 i dr. Kaznenog zakona a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 3. srpnja 2019. godine.  Presuđeno je 8. prosinca 2020. u prisutnosti optuženika osobno, njegovog branitelja odvjetnika Frana Olujića i zamjenice ODO Zagreb Martine Pamić a presuda je naknadno objavljena na sudskoj oglansoj ploči. Optuženik Damir Radaković zvan Radex (60), dipl. ing. arhitekture, zaposlen u vlastitom obrtu Damir Radaković s mjesečnim primanjima do 25.000 kuna, oženjen i otac dvoje malodobne djece, bez imovine, neosuđivan, bez drugog kaznenog postupka proglašen je krivim za djelo koje mu se stavljalo na teret.

Osuđen je zbog toga što je '28. listopada 2016. u Zagrebu, u nakani da se nepripadno materijalno okoristi, Nevenu Sardeliću neistinito predočio kako će izraditi arhitektonski projekt za građevinu - obiteljsku kuću, .... u Rogoznica radi rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje stambenog objekta, investitora Ivana Sardelića, iako svjestan da nije ovlašten za izradu projekta, pa kada mu je Neven Sardelić povjerovao nemajući razloga za sumnju u istinitost njegovih navoda i predao novčani iznos od 7.500 kuna za izradu projekta, kako bi ga održao u lažnom uvjerenju da je ovlašten izraditi navedeni projekt, u veljači 2017. istome predao arhitektonski projekt, navodno izrađen od strane trgovačkog društva "Piktis" d.o.o. i potpisan od strane projektanta Andree Mikac, a koja je isti potpisala nakon što joj je predočio neoriginalan građevinski projekt, svjestan da to ne odgovara istini, a koje je navodno izradilo trgovačko društvo "Miton" d.o.o. po projektantu i direktorici Miri Glovočnik, a koji je projekt je potpisan i ovjeren neoriginalnim potpisom i neoriginalnim pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva Antonia Maglova, dakle s ciljem da pribavi nepripadnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, te izradio lažnu ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano i kažnjivo po članku 236. stavak 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo protiv krivotvorenja – krivotvorenjem isprave' -  piše u sudskom dokumentu.

Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 10 mjeseci i to uvjetno. Naime kazna zatvora neće biti izvršena ako u roku dvije godine ne počini novo kazneno djelo te oštećenom Nevenu Sardeliću nadoknadi iznos od 7.500 kuna u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti presude. Sud će opozvati uvjetnu osudu ako Radaković ne izmiri dugovanje prema Sardeliću. Radex mora platiti i troškove sudskog postupka u iznosu 1.000 kuna. Iz obrazloženja je vidljivo kako se suprug Sandre Njavro izjasnio tijekom postupka kako se ne smatra krivim za djelo prijevare ali da se smatra krivim za kazneno djelo krivotvorenja isprava ali da nije suglasan s imovinskopravnim zahtjevom. Sud je saslušao oštećenog Sardelića ali i svjedoke: Andreu Mikac, Antonia Maglova i Mire Globočink. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane da 'se provede vještačenje po vještaku arhitektonske struke radi utvrđivanja vrijednosti projekta koji je optuženi radio kao nevažno za utvrđivanje odlučnih činjenica, s obzirom da optuženi nije bio ovlašteni projektant te stoga nije mogao raditi takav projekt, a nesporno je da je naveo tri druge osobe koje nisu radile na projektu, te iskoristio njihove potpise i pečate te memorandum firme'. Naime, tijekom postupka 'sud je kao nesporno utvrdio da je opt. Damir Radaković izradio i uporabio neoriginalni projekt na način da je u istome neistinito naveo da je izrađen od trgovačkog društva "Miton" d.o.o. te potpisan i ovjeren neoriginalnim potpisom i pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva Antonia Maglova, što optuženik i priznaje u svojoj obrani a potvrđuju i saslušani svjedoci Mira Globočnik, Andrea Mikac i Antonio Maglov čije iskaze sud u cijelosti prihvaća. Također nije sporno ni da je ošt. Neven Sardelić uplatio na tekući račun opt. iznos od 7.500 kuna radi izrade projekta, što proizlazi iz potvrda o izvršenom nalogu Zagrebačke banke, te da je opt. sam napravio projekt, iako nije ovlašteni arhitekt za izradu projekta upisan u komoru te nema ni stručni ispit, a također nije ni ovlašteni statičar, što potvrđuje iskazi opt. i oštećenika' - piše u sudskom dokumentu.

Oštećeni Sardelić je tvrdio kako je s ocem želio renovirati kuću u Rogoznici 2016. te mu je trebalo arhitektonski projekt. 'Preko prijatelja Slobodana Stanića je došao do arhitekta Damira Radakovića. Isti je trebao napraviti arhitektonski projekt uključujući i statički proračun, te su se dogovorili da to napravi za iznos od 7.500,00 kuna, koji je tražio da mu isplati unaprijed u roku od 45 dana. Isti novac je uplatio na njegov tekući račun. Pri tom mu je rekao da mu hitno trebaju novci, a nije dobio račun, iako ga je tražio. Naglasio mu je da je bitno da u projekt bude uključen statičar. Optuženi  mu je predočio svoje prethodne radove, a ne zna da li je on izgubio ili nije obnovio odobrenje komore za rad. Uplatio mu je dana 28. listopada 2016.g. 7.500 kuna na račun, a nakon dva-tri tjedna zvao ga je da vidi je li počeo raditi. Javio mu se i rekao mu da će bit gotovo na vrijeme, no od toga nije bilo ništa. Nakon mjesec i pol nastavio ga je zvati, ali nije se javljao na svaki poziv nego tek na svaki deseti put. 2017. godine mu je predao projekt, nakon 5-6 mjeseci od uplate i to tek kada mu je zaprijetio prijavom policiji. Branko Čučković njegov nadzorni inženjer je vidio projekt na jednom sastanku, te je izrazio sumnju i zaključio da statički proračun u istom ne valja. Također ga je poslije predočio gosp. Maglovu i gđi. Globočnik koji su rekli da to nešto ne valja.

Kontaktirao je statičara gosp. Maglova koji je naveden u potpisu, iz čega je utvrdio da on uopće nije radio projekt, niti ga je vidio i potpisao. Utvrdio je da ga ni Mira Globočnik nije radila na tom projektu, iako je njeno ime bilo na memorandumu, a u potpisu je bio Maglov. Utvrdio je da je Andrea Mikac potpisala projekt, kao ovlašteni arhitekt upisan u komoru, a ona mu je rekla da poznaje opt. Radakovića, te da je projekt potpisala u dobroj vjeri i nije provjeravala statički proračun smatrajući da je to napravila ovlaštena osoba. Miri Globočnik je predočio statički proračun, te mu je rekla da je iskorišten njen prijašnji dokument, te ovaj nije ni vidjela, a Maglov nikad nije bio njen zaposlenik. Maglov mu je također rekao da je krivotvoren njegov pečat i potpis. Nakon što je ustanovio da je krivotvoren projekt više ga nije kontaktirao, a odustao je i od tog građevinskog zahvata, te po tom projektu nije adaptirana kuća. Naveo je kako ne zna kolika je točna cijena tog projekta, no misli da je to realna cijena s nekim popustom. U arhitektonskom projektu je bilo puno grešaka, a također je statički proračun napravljen od neovlaštene osobe. U svibnju 2017. uzeo je odvjetnika te podnio kaznenu prijavu. Optuženik ga nije kontaktirao radi povrata novca, te se smatra prevarenim. Postavio je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 7.500 kuna. 

Navode oštećenika u cijelosti su potvrdili svjedoci Mira Globočnik, Andrea Mikac i Antonio Maglov u svojim iskazima te u danima pisanim izjavama. U svojoj obrani na kraju dokaznog postupka opt. Damir Radaković je naveo da se smatra krivim u odnosu na kazneno djelo krivotvorenja isprave, dok se ne smatra krivim za kazneno djelo prijevare. Naveo je kako je diplomirani inženjer arhitekture te je diplomirao 1987. u Zagrebu, a nakon toga je radio u svojim privatnim firmama u zemlji i inozemstvu te nije polagao nikakav stručni ispit niti je ikada bio član komore arhitekata. Sa oštećenim ga je povezao zajednički prijatelj iz Osijeka. Neven Sardelić je tražio adaptaciju obiteljske kuće u Rogoznici, čiji je vlasnik bio njegov otac. Bio je sa oštećenikom na mjestu događaja te je slikao objekt i izvršio mjerenja. Dokumentaciju mu je predao 19. travnja 2017.g. Navodi kako nije ništa neistinito predočio oštećeniku samo mu rekao da može platiti u tri do četiri rate ili odmah. Rekao mu je ako plati u jednoj rati odmah, da će ga to koštati 7.500 kn, a ako u više rata onda će to koštati više i to preko 25.000,00 kuna. Misli da nije bilo presudno kako nije bio ovlašten za projekt s obzirom da je kvalificiran. S njim nisu surađivali Andrea Mikac, Mira Globočnik i Antonio Maglov na projektu. Potvrđuje da je iskoristio njihov potpis i pečat s drugih projekata za što im se odmah ispričao.

Oštećenik ga je tražio da mu vrati novac, a misli da je mogao 99 posto projekta iskoristiti. Često se događa da se nepotpuna dokumentacija vrati nazad. Iako navodi kako je statički proračun bila njegova podvala, smatra da je u pravu i da mu ne mora vratiti oštećeniku ni kune. Oštećenom je rekao da sam dipl. ing arhitekture, no da nije ovlašteni projektant. 7.500  kuna oštećenik mu je uplatio na njegov tekući račun u Zagrebačkoj banci. Navodi kako je oštećenik znao da bi ga koštalo puno više da mu je to radio ovlašteni projektant. Realna cijena sa istraživačkim dijelom bila bi od 35.000 do 40.000 kuna. U vrijeme događaja nije bio u lošoj financijskoj situaciji da bi mu trebao novac. Na upit na temelju čega je smatrao da će mu uz krivotvorene potpise i pečate projekt proći, naveo je kako je smatrao da će se projekt vratiti na doradu te da će ga on ispraviti. Statički projekt bi koštao 500,00 eura, iako je njegova vrijednost oko 200,00 eura' - piše u obrazloženju sudske presude.

'Obranu optuženika kako nije imao prijevarne namjere, ni prevario oštećenika sud nije prihvatio jer je ista u tom dijelu nelogična i neuvjerljiva, te nema uporište u svim izvedenim materijalnim i personalnim dokazima. Naime, on u obrani dijelom i priznaje prijevarnu namjeru navodeći kako je statički proračun bila njegova podvala i da je očekivao da mu projekt nadležno tijelo vrati na dopunu, očito kao nestručno i nekvalitetno napravljen, te ju je sud većim dijelom ocijenio kao usmjerenom na izbjegavanje dijela i kaznene odgovornosti....... Odlučujući o vrsti i visini kaznene sankcije koja bi bila adekvatna kaznenoj odgovornosti optuženika, sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir da je isti do sada neosuđivan prema izvatku iz kaznene evidencije, dok je kao otegotne okolnosti uzeo da do danas ni u roku preko četiri godine nije nadoknadio štetu oštećeniku. Sud je stoga smatrao da je radi kaznenopravne zaštite dovoljna mjera upozorenja uz prijetnju kaznom da bi se ispunila svrha kažnjavanja' - piše u sudskom dokumentu. Protiv presude stranke su imale pravo žalbe u roku od petnaest dana  a žalbi odlučuje Županijski sud.