Polovicom siječnja 2021. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u sastavu Nataša Novaković kao predsjednica Povjerenstva te Tončica Božić, Davorin Ivanjek, Aleksandra Jozić-Ileković i Tatijana Vučetić kao članovi Povjerenstva, donijelo je odluku u predmetu dužnosnika Gorana Marića, zastupnika u Hrvatskom saboru do 22. srpnja 2020. U toj odluci piše: 'Donošenjem Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji vile u Zagrebu, Grškovićeva 13,.... od 19. rujna 2018.g. po Javnom pozivu za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 6/18 i potpisivanjem Ugovora o kupoprodaji br..... s trgovačkim društvom SJAJNA SVJETLOST j.d.o.o., u obnašanju dužnosti ministra državne imovine, dužnosnik Goran Marić doveo je u pitanje vlastitu vjerodostojnost i povjerenje građana u nepristranost u obnašanju njegove dužnosti, obzirom na okolnost da je poslove direktora trgovačkog društva SJAJNA SVJETLOST j.d.o.o. u vrijeme predmetnog

Javnog poziva obavljao Zvonko Šarić, osoba koja se s dužnosnikom, zbog osobnih prijateljskih odnosa, može smatrati osobno povezanom, odnosno u odnosu na koju dužnosnik nije mogao biti nepristran, čime je počinio povredu članka 5. stavka 1. ZSSI-a. Iz obrazloženja je vidljivo kako je Povjerenstvo na sjednici 29. svibnja 2020.g., pokrenulo postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika Gorana Marića, tada zastupnika u Hrvatskom saboru, i to zbog moguće povrede članka 5. stavka 1. ZSSI  u vrijeme dok je bio ministar državne imovine.  Naime, bivši HDZ-ov ministar prodao je naime tu bivšu Mesićevu rezidenciju tvrtci SJAJNA SVJETLOST j.d.o.o.. S obzirom da je poslove direktora obavljao Zvonko Šarić, osoba koja se s dužnosnikom može smatrati osobno povezanom, postupak je pokrenut jer se sumnjalo da je doveo u pitanje povjerenje građana u nepristranost u obnašanju njegove dužnosti. U svom očitovanju zaprimljenim dana 12. listopada 2020.g. Marić je naveo kako se: 

'Povjerenstvo u obrazloženju odluke o pokretanju u najvećem dijelu poziva na medijske natpise pa i one koje po dužnosniku nemaju nikakva doticaja s predmetnom odlukom. Dužnosnik navodi kako u obrazloženju odluke nema ni riječi o tome koji je dužnosnikov privatni interes bio, a kamoli da je nešto učinio u suprotnosti s javnim interesom, te da nema niti riječi što je kao ministar u predmetnom slučaju učinio nečasno, nepošteno, nesavjesno neodgovorno i pristrano. Dužnosnik dalje navodi kako se u obrazloženju samo navodi da je prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača trebao biti svjestan da je direktor tvrtke koja je bila najpovoljniji ponuđač njegov dugogodišnji prijatelj i da je s njim u poslovnom odnosu. Dužnosnik navodi da je predmetna nekretnina bila bespravno korištena, a nakon što je temeljem Odluke Ustavnog suda ispražnjena od osoba i stvari, postala je predmet prodaje kao i stotine drugih nekretnina.

Taj, kao i svi ostali natječaji provedeni su transparentno te ničiji privatni interes nije mogao imati utjecaja na proces i odabir najpovoljnijeg ponuđača. Dužnosnik potvrđuje kako je sa direktorom te tvrtke u prijateljskim odnosima, ali je netočno da je s njim u poslovnim odnosima, citirajući pritom odredbu članka 4. stavka 3. ZSSI-a. U predmetnom slučaju se ne radi o stjecanju sredstava od tijela javne vlasti, nego naprotiv o uplati u državni proračun te Povjerenstvo pogrešno zaključuje kako je s direktorom tvrtke najpovoljnijeg ponuđača u poslovnom odnosu zato što su supruga i on prije 20 godina od njegove tvrtke kupili dva apartmana. U očitovanju se dalje navodi kako se u obrazloženju odluke o pokretanju postupka nigdje ne navodi što je kao dužnosnik protuzakonito napravio, odnosno što nije smio učiniti, a učinio je. Iz usmenog razgovora sa članovima Povjerenstva rečeno mu je da je trebao opunomoćiti nekoga drugoga da potpiše Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača kao i kupoprodajni ugovor.

Dužnosnik se pita gdje u zakonu piše da ministar ne smije potpisati ugovor s poznatima, ali da po njegovu nalogu taj ugovor može potpisati njemu podređena osoba i gdje piše zakonska odredba da ministar ne smije raditi svoj posao te da je potpisao nešto što je po zakonu trebao i morao potpisati. Dužnosnik također navodi kako je mogao i zašto bi trebao znati tko je direktor najpovoljnijeg ponuđača. Ako je javni natječaj, a jedini kriterij najveća cijena, zašto bi ministra trebalo zanimati tko je osnivač i vlasnik tvrtke koja je na natječaju. I od kud dužnosniku kao ministru pravo utjecati na proces natječaja ili nekoga eliminirati po bilo kojoj osnovi, osim onoj iz uvjeta natječaja o čemu odlučuje natječajno povjerenstvo, a ne ministar. Zato prigodom natječaja u Ministarstvu državne imovine nitko nije bio iznad zakona, ali nitko ni ispod zakona. Osim toga, ono što ne smije potpisati ministar ne smije ni državni tajnik. Ono što može potpisati državni tajnik može i ministar.

Dužnosnik dalje navodi kako Povjerenstvo uspoređuje neusporedivo i da u odnosu na slučajeve gdje su ministri dodjeljivali sredstva povezanim osobama, kada tijela javne vlasti dodjeljuju javna sredstva privatnim pravnim i fizičkim osobama onda se to ne može i ne smije uspoređivati sa situacijama kada privatne pravne i fizičke osobe uplaćuju u državni proračun. Jer u slučaju dodjele javnih sredstava riječ je o isplatama iz državnog proračuna privatnim pravnim i fizičkim osobama i to bez protučinidbe, uz primjenu subjektivnih, nemjerljivih i neprovjerljivih kriterija, a u predmetnom slučaju riječ je o uplati u državni proračun na temelju javnog natječaja uz primjenu samo jednog kriterija i to onog koji ide u prilog javnom interesu i državnom proračunu, a to je najveća cijena'.

Bivši ministar Marić se dakle pozivao na kriterij najviše cijene, da je sve bilo transparentno te da nije bilo nikakvih žalbi. Povjerenstvo je poduzelo niz koraka da utvrdi je li bilo sukoba interesa te donijelo odluku koja je dostupna na web stranici Povjerenstva. Ta nam odluka pruža uvid u podatke vezane uz tvrtku koja je kupila vilu u Grškovićevoj ali  pruža uvid u to kako su sve bili ispretpleteni odnosi bivšeg HDZ-ovog ministra i zastupnika te javnosti neznanog poduzetnika Zvonka Šarića. Taj ćemo dio predočiti prije nego što pređemo na transakciju između Sjajne svjetlosti i vlasnika Heruca Dragutina Biondića koji je na tu svoju tvrtku sada u proljeće poršle godine uknjižio bivšu Mesićevu rezidenciju. Citiramo dijelove odluke Povjerenstva:

'Uvidom u podatke sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu utvrđeno je da je ... upisano trgovačko društvo SJAJNA SVJETLOST j.d.o.o.,... Kao jedini osnivač/član društva upisana je Victoria Fedorova, dok je kao osoba ovlašten za zastupanje društva od osnivanja društva 2018.g. upisan Zvonko Šarić, direktor - zastupa društvo samostalno i neograničeno. Nadalje, uvidom u podatke sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu utvrđeno je da je Zvonko Šarić od 1999.g. 100% vlasnik društva H.B. INŽENJERING d.o.o.,  u kojem je i direktor od 1997.g. Zvonko Šarić je i 100% vlasnik i direktor trgovačkog društva SCIENTIA d.o.o.  Uvidom u podatke zemljišnoknjižnog suda u Zadru, zk odjel Biograd na Moru, utvrđeno je da je ………………. (supruga dužnosnika) Kupoprodajnim ugovorom od 18.07.2001. od H.B. INŽENJERING d.o.o. (ugovor potpisao prokurist …………..) kupila apartman E-5 59,07 m2  mjesto Turanj k.č. …….

Dana 18. veljače 2002.g. i 23. siječnja 2009.g. sklopljeni su Aneksi koje je ispred H.B.INŽENJERING d.o.o. potpisao direktor Zvonko Šarić, Aneksom se apartman određuje u površini od 47,45 plus terasa, loggia i parkirno mjesto ukupno 80,10m2. ………….  …………. je apartman E-5 u Turnju prodala …………………… 28. kolovoza 2013.g. ……………… je od trgovačkog društva SCIENTIA d.o.o. Ugovorom o kupoprodaji od 31. ožujka 2014.g. kupila apartman  E-1 povr. 26,38 m2 na k.č. ……Goran Marić je Kupoprodajnim ugovorom od 18. srpnja 2001.g. od H.B. INŽENJERING d.o.o. (ugovor potpisao prokurist …) kupio apartman G-25 k.č. …Dana 18. veljače 2002. i 26. siječnja 2009.g. sklopljeni su Aneksi koje je ispred H.B.INŽENJERING d.o.o. potpisao direktor Zvonko Šarić, Aneksom se apartman određuje u površini od 36,69 plus terasa, poluloggia i parkirno mjesto ukupno 72,53 m2. Goran Marić je apartman G-255 u Turnju prodao trgovačkom društvu KOS-M.V.M. d.o.o. Kupoprodajnim ugovorom od 6. prosinca 2004. Dana  24. rujna 2009. i 24. prosinca 2014.g. potpisani su Aneksi ugovora. 

Uvidom u podatke zemljišnoknjižnog suda u Makarskoj utvrđeno je da je Goran Marić Kupoprodajnim ugovorom od 21. svibnja 2012.g. od Zvonka Šarića kupio nekretninu u Živogošću u povr. od 245 m2, izgrađenu na kat čest. …Povjerenstvo je od Ministarstva državne imovine zatražilo očitovanje je li trgovačko društvo SJAJNA SVJETLOST j.d.o.o. kupilo nekretninu – Vilu u Grškovićevoj ulici u Zagrebu te sve pojedinosti navedenog natječajnog postupka, a posebice koja je bila uloga dužnosnika Gorana Marića, ministra državne imovine, u natječajnom postupku i je li navedeni dužnosnik poduzimao radnje i koje. Od Ministarstva je također zatraženo očitovanje je li Ministarstvo državne imovine, za vrijeme mandata ministra Gorana Marića, stupalo u poslovne odnose sa: Zvonkom Šarićem i/ili trgovačkim društvom H.B. INŽENJERING..., i/ili trgovačkim društvom SCIENTIA d.o.o...

Ukoliko jest, molimo da navedete pojedinosti poslovnih odnosa i da se očitujete koja je bila uloga dužnosnika Gorana Marića u istima. Iz očitovanja Ministarstva državne imovine, ...od 5. lipnja 2019.g., utvrđeno je da je Republika Hrvatska bila vlasnik nekretnine označene kao zkč.br. , Porodična stambena zgrada popisni broj 10554, u Ulici …, dvorište i vrt, ukupne površine 650 m2, upisane u zk.ul.br. …, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a nekretninu je koristio Ured bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Dana 4. siječnja 2017. godine Ured bivšeg predsjednika Stjepana Mesića predao je predmetnu nekretninu Ministarstvu državne imovine. U očitovanju se navodi kako je člankom 51. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, ...bio je propisan postupak raspolaganja nekretninama u postupku javnog natječaja, a sada je navedena materija uređena člankom, 40. Zakona o upravljanju državnom imovinom....

U svrhu raspolaganja predmetnom nekretninom radi prodaje iste putem javnog natječaja, Ministarstvo državne imovine je zatražilo od ovlaštenog sudskog vještaka, izabranog u postupku javne nabave, da izradi procjembeni elaborat kojim bi se utvrdila tržišna vrijednosti predmetne nekretnine. Prema elaboratu društva Vještak-d.o.o. procjena tržišne vrijednost predmetne nekretnine iznosila je 6.210.000,00 kuna. Člankom 54. stavkom 2. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, propisano je kako odluku o raspolaganju nekretninom ili skupom nekretnina koje čine cjelinu, čija je tržišna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna do uključujući 100.000.000,00 kuna na prijedlog Ministarstva državne imovine donosi Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH. Obzirom na navedeno Ministarstvo državne imovine je prijedlogom od 11. listopada 2017.g. zatražilo od Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske donošenje Odluke o prodaji predmetne nekretnine na javnom natječaju, u postupku javnog prikupljanja ponuda.

Navedeni prijedlog Odluke upućen Povjerenstvu, ministar nadležan za poslove državne imovine, donio je na prijedlog višeg savjetnika-specijalista iz Službe za poslovne prostore, koji je, sukladno točki I. stavku 2. Odluke o ovlaštenju za potpisivanje akata i o povjeravanju i čuvanju pečata i štambilja u Ministarstvu državne imovine od 5. prosinca 2016. godine supotpisao nadležni načelnik Sektora za stanove, poslovne prostore i zemljišta, pomoćnica ministra i državni tajnik iz Uprave za nekretnine. Člankom 54. stavkom 3. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske određeno je kako Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske čine potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske kojeg odredi  Vlada Republike Hrvatske, ministar pravosuđa, ministar financija, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja, ministar poljoprivrede, ministar turizma i ministar obrane.

Ministar nadležan za poslove državne imovine nije bio član navedenog Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske donijelo je dana 20. listopada 2017.g. Odluku o prodaji nekretnine u Zagrebu, Ulica Nike Grškovića br. 13 kojom je odlučeno kako će se predmetna nekretnina prodati u postupku javnog prikupljanja ponuda, o čemu će se objaviti oglas u jednom od visokotiražnih dnevnih listova, u lokalnom listu, na mrežnim stranicama Ministarstva državne imovine i na mrežnim stranicama Hrvatske gospodarske komore i to po početnoj cijeni u iznosu od 6.210.000,00 kn, uvećanoj za iznos od 1.627,50 kuna na ime troškova procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. Ministarstvo državne imovine je 27. siječnja 2018.g. objavilo Javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske br. 1/18 predmetom kojeg je bilo dvanaest nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske uključujući i predmetnu nekretninu u Grškovićevoj.

Zaprimljene omotnice, otvarale su se javno, a postupak otvaranja, pregleda i ocjene valjanosti ponuda vršilo je Povjerenstvo za provedbu postupka javnog prikupljanja ponuda, koje su za predmetni javni natječaj činili  državni službenici; ……imenovani temeljem Odluke o imenovanju članova Povjerenstva koju je donio ministar državne imovine 27. ožujka 2018.g. na prijedlog državnog službenika iz Službe za pravne poslove, a Odluku su supotpisali pomoćnica ministra i državni tajnik iz Uprave za nekretnine. Ministar nije bio član Povjerenstva koje je provodilo postupak. Povjerenstvo za provedbu postupka je provelo postupak javnog otvaranja ponuda te je utvrdilo kako za predmetnu nekretninu nema pristiglih ponuda, o čemu je sastavljen i Zapisnik 27. ožujka 2018.g. te je sukladno članku 15. stavku 1. Uredbe o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo državne imovine još jednom ponovilo natječaj s istom početnom cijenom i to dana 28. travnja 2018. godine u Javnom pozivu za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 3/18, objavljenom u Jutarnjem listu, na mrežnim stranicama Ministarstva državne imovine i Hrvatske gospodarske komore. 

Povjerenstvo za provedbu (ponovljenog) postupka javnog prikupljanja ponuda za predmetni javni natječaj činili su državni službenici ……, imenovani temeljem Odluke o imenovanju članova Povjerenstva za provođenje postupka javnog otvaranja ponuda za prodaju nekretnina 30. svibnja 2018.g. Navedeno Povjerenstvo provelo je postupak javnog otvaranja ponuda te je utvrdilo kako za predmetnu nekretninu nije pristigla niti jedna ponuda o čemu je sastavljen i Zapisnik od 30. svibnja 2018. godine. Obzirom na navedeno, sukladno članku 38, Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ br. 52/18.) od ovlaštenog sudskog vještaka zatraženo je mišljenje odnosno revizija ocijenjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. Društvo Vještak d.o.o. iz Zagreba, dana 11. srpnja 2018.g. dostavilo je Ministarstvu državne imovine elaborat kojim je utvrđena revidirana procijenjena tržišna vrijednost predmetne nekretnine u iznosu od 5.277.000,00 kuna. 

Dana 23. srpnja 2018. godine Ministarstvo državne imovine donosi Odluku o prodaji nekretnine u Zagrebu, Grškovićeva 13, putem javnog prikupljanja ponuda po početnoj cijeni u iznosu od 5.280.000,00 kuna uvećanoj za trošak procjene vrijednosti nekretnine u iznosu od 1.250,00 kuna. Navedenu odluku donosi ministar dr.sc. Goran Marić, obzirom je člankom 37. stavkom 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom određeno kako odluku  o raspolaganju nekretninama čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednaka iznosu od 7.500.000,00 kuna, donosi ministar nadležan za poslove državne imovine. Navedenu Odluku, ministar nadležan za poslove državne imovine, donio je na prijedlog višeg savjetnika-specijalista iz Službe za poslovne prostore. Temeljem navedene Odluke od 23. srpnja 2018. godine, Ministarstvo državne imovine dana 7. kolovoza 2018.g. objavilo je Javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju  nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske 6/18, predmet kojeg poziva je bila i predmetna nekretnina, a poziv je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva i Hrvatske gospodarske komore, dok je oglas o predmetnom pozivu objavljen i u Jutarnjem listu br. 7175, od 7. kolovoza 2018. godine.

Povjerenstvo za provedbu postupka javnog prikupljanja ponuda za predmetni javni natječaj činili su državni službenici ………imenovani temeljem Odluke o imenovanju članova Povjerenstva od 3. rujna 2018. godine koju je donio ministar na prijedlog državnog službenika iz Službe za pravne poslove zaduženog za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za provedbu javnog natječaja višeg stručnog savjetnika. Povjerenstvo u navedenom sastavu (s time da je državnog službenika ……  ……….., koji zbog spriječenosti nije mogao prisustvovati javnom otvaranju ponuda, zamijenila državna službenica …………) utvrdilo je da su za predmetnu nekretninu pristigle četiri ponude i to: društva Sjajna svjetlost j.d.o.o. iz Zagreba,  Poliklinike Kustec d.o.o. iz Zagreba, Biljane Čondrić iz Zagreba i društva GDI Technology Platforms d.o.o. iz Zagreba. Nakon pregleda i ocjene valjanosti svih ponuda Povjerenstvo je utvrdilo kako je najpovoljnija ponuda društva Sjajna svjetlost j.d.o.o. iz Zagreba...., s ponuđenom cijenom u iznosu od 5.501.250.00 kuna.

Stoga je Povjerenstvo, sukladno članku 11. stavku 3. Uredbe o načinu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, predložilo ministru državne imovine donošenje Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji Vile, u Zagrebu, Grškovićeva 13, društvu Sjajna svjetlost j.d.o.o. iz Zagreba. Ministar državne imovine je, sukladno prijedlogu gore navedenog Povjerenstva, donio Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji vile u Zagrebu, Grškovićeva 13,... od 19.09.2018.g. kojom je odlučeno da se predmetna nekretnina proda najpovoljnijem valjanom ponuditelju društvu Sjajna svjetlost j.d.o.o. iz Zagreba,..., za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 5.501.250,00 kuna. Ministar državne imovine je, sukladno prijedlogu Povjerenstva, donio odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji i za preostale nekretnine koje su bile predmetom navedenog javnog natječaja.

Ministarstvo državne imovine je nakon donošenja gore navedene Odluke od 19. rujna 2018. godine priredilo nacrt Ugovora o kupoprodaji s društvom Sjajna svjetlost j.d.o.o. iz Zagreba, ...., predmet kojeg je kupoprodaja nekretnine u Zagrebu, Ulica Nike Grškovića 13, te je po pribavljenom mišljenju Službe za pravne poslove Ministarstva državne imovine, sukladno članku 47. i 48. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18), zatraženo mišljenje o pravnoj valjanosti navedenog ugovora od nadležnog Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu kojemu je dostavljena sva natječajna dokumentacija. Dana 21. studenoga 2018. godine Ministarstvo državne imovine zaprimilo je od Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, dva primjerka nacrta Ugovora o kupoprodaji s mišljenjem navedenog državnog Odvjetništva u kojem se navodi kako je nacrt navedenog Ugovora pravno valjan te kako nema pravnih zapreka za njegovo sklapanje. Dana 27. studenoga 2018. godine zaključen je Ugovor o kupoprodaji broj: ..., koji je u ime Republike Hrvatske, Ministarstva državne imovine, kao prodavatelja potpisao ministar državne imovine, Goran Marić, a ovjera potpisa ministra državne imovine izvršena je od strane Javnog bilježnika dana 29. studenoga 2018. godine.

Sektor za financijsko upravljanje, računovodstvo i javnu nabavu Ministarstva državne imovine je dana 30. studenoga 2018. godine potvrdio da je društvo Sjajna svjetlost j.o.o. iz Zagreba, dana 29. studenoga 2018. godine podmirilo sve svoje obveze iz citiranog Ugovora o kupoprodaji broj: 573/03-2018, stoga je Ministarstvo državne imovine, kupcu izdalo tabularnu ispravu i predalo predmetnu nekretninu u posjed kupcu'- piše u odluci Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Nadalje se u odluci citiraju sve zakonske odredbe kojih se dužnosnici moraju pridržavati kako ne bi bili u sukobu interesa. Potom se navodi: 'Za povredu članka 7. ZSSI-a trebalo bi utvrditi okolnosti iz koje proizlazi da je dužnosnik diskrecionom ocjenom unutar svojih nadležnosti koristio svoju javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe za koju se može smatrati da je s dužnosnikom interesno povezana.

Povredu članka 5. ZSSI-a dužnosnik bi pak počinio ako svojim postupanjem ili propustom ne bi zaštitio vlastitu vjerodostojnost, odnosno ako ne bi spriječio nastanak situacije u kojoj bi postojala opravdana percepcija da je javnu dužnost koristio za osobni probitak ili probitak osobe za koju se može smatrati da je s dužnosnikom interesno povezana'. Nadalje se navode sve okolnost kupnje vle u Grškovićevoj 13. Citiramo bitan dio: 'Dana 27. studenoga 2018. godine zaključen je Ugovor o kupoprodaji broj:..., koji je u ime Republike Hrvatske, Ministarstva državne imovine, kao prodavatelja potpisao ministar državne imovine, Goran Marić. Ugovor je ispred društva sjajna Svjetlost j.d.o.o., kao kupca, potpisao direktor Zvonko Šarić. Iz podataka dostupnih u medijima utvrđeno je kako se Zvonko Šarić i Goran Marić poznaju duži niz godina te su u prijateljskim odnosima. Ovaj odnos javno je potvrđen u medijskim istupima, a izričito ga je potvrdio i dužnosnik u svojem očitovanju na odluku o pokretanju predmetnog postupka. Iz gore navedenih podataka zemljišnoknjižnih odjela nadležnih sudova utvrđeno je kako su dužnosnik Goran Marić i njegova supruga stjecali nekretnine od samog Zvonka Šarića, kao i od trgovačkog društva u njegovom vlasništvu.

Slijedom gore navedenog, Povjerenstvo utvrđuje kako su dužnosnik Goran Marić i Zvonko Šarić u odnosu osobne, prijateljske povezanosti. Obveza dužnosnika da u obnašanju javnih dužnosti postupaju sukladno načelima iz članka 5. stavka 1. ZSSI-a nije propisana apstraktno već u kontekstu obveze dužnosnika da izbjegavaju svaki sukob interesa te da štite povjerenje građana u vlastitu nepristranost u obnašanju iste dužnosti odnosno da se ne dovedu u situaciju u kojoj bi kod građana mogao nastati opravdan dojam da je na njih u obnašanju dužnosti utjecao njihov privatni interes ili privatni interes povezane osobe. Kupoprodaja nekretnine na Javnom pozivu poslovni je interes trgovačkog društva Sjajna svjetlost j.d.o.o., koja time stječe nekretninu u svoj vlasnički portfelj. Privatan interes direktora trgovačkog društva, kojeg zastupa i vodi, očituje se kroz prihode u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom, odnosno direktorov privatan, financijski, interes nedvojbeno je povezan i s poslovnim interesom trgovačkog društva kojeg zastupa.

Taj svoj interes direktor ostvaruje kroz plaću te druge prihode i povlastice koje ima s osnove obavljanja poslova direktora u tom trgovačkom društvu. Dužnosnici su dužni svoje postupanje uskladiti s načelima obnašanja javnih dužnosti, odnosno pravovremeno poduzeti radnje kojima bi očuvali nepristranost u obnašanju javne dužnosti i zaštitili povjerenje građana. Ovakva obveza za dužnosnike proizlazi upravo iz članka 5. ZSSI-a. Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali te ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost. Stoga se ne radi tek o običnim smjernicama kojima se dužnosnici tek rukovode u svojem postupanju već o odredbama koja nedvojbeno nameću obvezu određenog postupanja u smislu odredbi ZSSI-a. U cilju zaštite vlastitog integriteta i vjerodostojnosti, a osobito u cilju očuvanja povjerenja građana u tijela javne vlasti, dužnosnici su dužni voditi računa i o vanjskom dojmu koji proizlazi iz njihovih postupaka.

U ovom konkretnom slučaju, zbog osobnih prijateljskih odnosa, Zvonko Šarić se može smatrati osobom osobno povezanom s dužnosnikom Goranom Marićem, odnosno osobom u odnosu na koju navedeni dužnosnik nije mogao biti nepristran. Navedeno predstavlja situaciju koja opravdano može narušiti povjerenje građana, odnosno situaciju u kojoj se opravdano može smatrati da dužnosnik u obavljanju svoje javne dužnosti nije mogao biti objektivan te da su na nepristranost dužnosnika mogli utjecati privatni odnosi dužnosnika i direktora trgovačkog društva Sjajna svjetlost j.d.o.o, kao i privatni interesi te osobe. Stoga je slijedom navedenog donošenjem Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji vile u Zagrebu, Grškovićeva 13 te potpisivanjem Ugovora o kupoprodaji s trgovačkim društvom SJAJNA SVJETLOST j.d.o.o. dužnosnik Goran Marić doveo u pitanje povjerenje građana u nepristranost u obnašanju dužnosti ministra državne imovine, odnosno počinio povredu članka 5. stavka 1. ZSSI-a.

ovjerenstvo pritom ističe kako je u samom zaglavlju predmetnog Ugovora bilo navedeno tko ga ispred trgovačkog društva SJAJNA SVJETLOST j.d.o.o. potpisuje/sklapa s Ministarstvom državne imovine, odnosno okolnost da dužnosnik kao ministar državne imovine sklapa ugovor s društvom koje zastupa Zvonko Šarić nije mogla biti nepoznata dužnosniku. Povjerenstvo naglašava kako je iz same jezične konstrukcije članka 5. ZSSI-a jasno kako se radi o propisanim dužnostima, odnosno zabranama kojih se dužnosnici moraju pridržavati. Tako je člankom 5. stavkom 1. ZSSI-a propisano da dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana. Stavkom 2. istog članka propisano je da su dužnosnici osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali. Stavak 3. članka 5. propisuje da dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana.

Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost. Člankom 5. stavkom 4. propisano je da građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti. Iz ovako stipulirane zakonske odredbe nedvojbeno proizlazi obligatorno postupanje dužnosnika pa je stoga logično da njihovo djelovanje suprotno propisanim obvezama predstavlja kršenje navedenih zakonskih odredbi. Ovdje je potrebno dodatno obrazložiti da odredbe ZSSI-a imaju više aspekata koje obvezuju dužnosnike u obnašanju javne dužnosti s obzirom da pred dužnosnike postavljaju obveze, zabrane i ograničenja, a suprotno postupanje dovodi do njihovih povreda, pri čemu je za neke povrede zakonom propisana mogućnost izricanja sankcije, a za neke ta mogućnost nije propisana, uzevši u obzir samu prirodu povrede. Stoga se dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti mogu naći u sukobu interesa (članak 2.), mogu povrijediti etička načela obnašanja javnih dužnosti (članak 5.) ili odredbe ZSSI-a za koje se mogu izreći sankcije (npr. članci 14., 16. i dr.).

edino takvim tumačenjem ZSSI-a Povjerenstvu se omogućava njegova sveobuhvatna primjena i ostvarivanje same svrhe Zakona propisane člankom 1. stavkom 2. istog koji određuje da je svrha toga Zakona sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti. U odnosu na navode dužnosnika u kojima se referira na Odluku Povjerenstva od 31. siječnja 2020.g. donesene u drugom predmetu, kao i navode o Pravilniku kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva, kao i propisivanje obrasca izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, Povjerenstvo utvrđuje kako isti nisu predmet ovog postupka te u tom smislu nisu relevantni za donošenje odluke u ovom predmetu. U odnosu na dužnosnikov prigovor da više ne može biti stranka u postupku uslijed prestanka obnašanja dužnosti, Povjerenstvo ističe kako odredbe članka 20. ZSSI-a definiraju razdoblje u kojem određene obveze, ograničenja i zabrane, propisane tim Zakonom, obvezuju dužnosnike i one koji su prestali obnašati dužnost.

Ta se odredba ne odnosi na sposobnost osobe da bude stranka u postupku pred Povjerenstvom. Pri čemu Povjerenstvo skreće pažnju kako je predmetni postupak pokrenut dok je Goran Marić bio dužnosnik u smislu odredbi ZSSI-a, kao i predmetne okolnosti koje čine činjeničnu osnovu utvrđene povrede nastale u vrijeme obnašanja dužnosti ministra državne imovine. Člankom 42. ZSSI-a propisane su sankcije koje se mogu izreći za povredu odredbi navedenog Zakona. Za povredu načela obnašanja javnih dužnosti propisanih člankom 5. ZSSI-a, navedeni Zakon nije propisao mogućnost izricanja sankcije. Slijedom svega navedenog, Povjerenstvo je donijelo odluku kao što je navedeno u izreci ovog akta.'- piše u finalnoj odluci kojom je Povjerenstvo konstatiralo kako je došlo do povrede tog zakona u slučaju ministra Marića i prodaje vile u Grškovićevoj. Odluku je potpisala tadašnja šefica Nataša Novaković. 

Protiv te odluke Goran Marić mogao je pokrenuti upravni spor na nadležnom upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave odluke. Krajem studenog 2018. dakle bivšu Mesićevu rezidenciju kupila je Sjajna svjetlost. Zanimljivo, vila je potom godinama bila netaknuta da bi je 6. ožujka 2023. uknjižio Heruc Dragutina Biondića. Na lokaciji je vidljivo kako Heruc izvodi sanaciju vanjskog dijela vile. Poslove izvodi Blizna-gradnja iz Zagreba. Projektant je Studio Tadei a stručni nadzor izvodi Mira Tadej Crnković. Ista arhitektica projektirala je ili radila na uređivanju mnogih znamenitih objekata poput: vile na Ribnjaku, Ville Dubrovnik, Vile Alhambra na Malom Lošinju....Zacijelo će vila u Grškovićevoj zasjati punim sjajem. Preostaje nam da vidimo hoće li imati status kao i dvorac Kulmer koji je najprije bio hotel u vlasništvu Agrokora prije nego što je preknjižen na obitelj nekadašnjeg gazde Ivice Todorića.

Upućeni postavljaju i pitanje hoće li se tamo useliti možda i bivša šogorica predsjednika Zorana Milanovića, bivša supruga njegovog pokojnog brata Krešimira s kojom je dobio jedinu predsjednikovu nećakinju? Podsjetimo kako smo ranije objavili članak o vezi tajkuna Biondića i poduzetnice Ivane Milanović, znane iz afere 'Pismohrana'. Radi se o članku iz travnja 2022. pod nazivom: 'ELITNI KULOARI TVRDE Tajkun Dragutin Biondić taji ljubav s bivšom šogoricom Zorana Milanovića već godinama'.Naš izvor podsjeća i kako je ona imala privilegirane informacije pa je na vrijeme izvukla novce s računa Centar banke koju je kontrolirao Dragutin Biondić.