Krajem svibnja prošle godine objavili smo ČLANAK: 'NEVOLJE MILIJUNAŠA Čelniku Fortenove Fabrisu Perušku stavili ovrhu na istarsku rezidenciju opasanu kineskim zidom, zalog stavljen i na bazen, wellness, pomoćne zgrade, radionu, lokvice'. Tada nam nisu bili poznati detalji ovrhe koje smo naknadno spoznali kroz sudske presude. Prošli mjesec taj je slučaj dobio pravomoćni epilog. Naime, na Županijskom sudu u Velikoj Gorici, kao sudu drugog stupnja, sudac Nikola Ramušćak odlučivao je  u ovršnom predmetu ovrhovoditelja SBK Art LLC iz Moskve. Tu je rusku tvrtku koja se nalazi pod sankcijama zbog ruske agresije na Ukrajinu zastupao zagrebački odvjetnik Darko Don Markušić. Ovršenika Fabrisa Peruška zastupao je  Luka Rimac, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mamić, Perić, Reberski, Rimac d.o.o..

Spor se vodio radi ovrhe. Naime, SKB Art LLC je tvrtka koja je povezana s ruskom Sberbankom koja je uložila milijune u vrijeme dok je vlasnik Agrokora bio Ivica Todorić, a prije Lex Agrokora kojom je nastala Fortenova. Sudac Ramušćak odlučivao je o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli od 20. svibnja 2025. g. Naime, i pulski sud prethodno je proglasio nedopustivom ovrhu. Navedimo i kako je SKB Art LLC tvrtka koju je preuzeo famozni arapski šeik Saif Alketbi koji se pojavio kao kupac udjela Sberbanke i koji je kao takav prije nekoliko godina podnio tužbu u Amsterdamu protiv Fortenove koju je i izgubio. Inače, upućeni tvrde kako je   pravi gospodar koji je iz sjene pokušao upravljati sudbinom Fortenove  zapravo Krešimir Filipović a da je šeik samo paravan iza kojih se skriva Zagrepčanin s moskovskom adresom, osoba od Putinovog povjerenja.

On je preko ruske tvrtke Velestroy, u kojoj je vlasnik skupa s Mihajlom Perenčevićem,  bio zakupac tajnog Putinovog dvoraca na obali Crnog mora što možete vidjeti iz ranijeg ČLANKA. Sudac Ramušćak presudio je 26. siječnja 2026. no ta je presuda objavljena 16. veljače o.g. Presudom je odbijena kao neosnovana žalba ovrhovoditelja SBK Art LLC te samim tim potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli. Tužitelj je odbijen i sa zahtjevom 'za naknadu troška sastavljanja žalbe u iznosu od 25.000,00 eura kao neosnovan'.

Iz Obrazloženja je vidljivo sljedeće: 'Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbačen je prijedlog za ovrhu na nekretnini, kao nedopušten (st. I. izreke) te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu toga suda da po primitku tog rješenja na mjesto zabilježbe pokretanja postupka izvrši zabilježbu odbačenog prijedloga za ovrhu, uz istovremeno brisanje zabilježbe pokretanja postupka od 7. travnja 2025. pod brojem Z-5683/2025 i pod brojem Z- 5700/2025, na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (st. II. izreke).'.  Ovrhovoditelj se žalio na to rješenje 'iz razloga bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i toč. 11. Zakona o parničnom postupku .... u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ...., pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Također, navodi da je sud prvog stupnja povrijedio ustavno i konvencijsko pravo ovrhovoditelja na pristup sudu i pravo na djelotvoran pravni lijek te je povrijedio načelo kontradiktornosti.'.

SKB Art LLC predlagao je  'pobijano rješenje preinačiti i odrediti predloženu ovrhu, podredno isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak'. Tražio je trošak sastavljanja žalbe u iznosu 25.000 eura.  Nadalje piše: 'U odgovoru na žalbu ovršenik ukazuje na neosnovanost žalbenih navoda ovrhovoditelja te predlaže žalbu odbaciti kao nedopuštenu, podredno odbiti kao neosnovanu, sve uz nadoknadu troškova sastavljanja odgovora na žalbu u iznosu 25.000  eura.' Sudac je konstatirao kako je žalba neosnovana i to na sljedeći način: 'Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupaka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju ukazuje ovrhovoditelj u svojoj žalbi, budući da prema stanju spisa ne proizlazi da je ovrhovoditelju nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave onemogućeno raspravljanje pred sudom. Sud prvoga stupnja nije počinio niti bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju, također, ukazuje ovrhovoditelj u žalbi.

Ovo stoga što je izreka pobijanog rješenja jasna i neproturječna te su u obrazloženju navedeni jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno isto ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne bi moglo ispitati...Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio ni druge bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354 st. 2. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno....Sud prvog stupnja pobijanim je rješenjem odbacio kao nedopušten prijedlog ovrhovoditelja za provođenjem ovrhe na gore navedenim nekretninama ovršenika, na temelju naloga za naplatu putem trećih strana broj 1425/2023 od 4. kolovoza 2023. izdanog od strane Općeg građanskog suda na Malti, a radi naplate novčane tražbine u iznosu od 40.000.000,00 eur, koji iznos predstavlja štetu koju je ovrhovoditelj pretrpio nezakonitim radnjama ovršenika....

Takvu svoju odluku sud prvog stupnja obrazložio je navodima da se radi o zahtjevu koji je obuhvaćen člankom 1. stavak a) alinejom v. Uredbe Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (dalje: Uredba), odnosno da bi određivanje i provođenje predložene ovrhe bilo protivno zabrani iz čl. 2. st. 2. i čl. 11. st 1. Uredbe, budući da je ovrhovoditelj uvršten među subjekte navedene u Prilogu I. Uredbe na koje se primjenjuju mjere ograničavanja. Pritom sud prvog stupnja navodi i da ovrhovoditelj prilikom podnošenja predmetnog zahtjeva nije dokazao, što je bio dužan sukladno odredbi čl. 11. st. 2. Uredbe, da mu ispunjenje zahtjeva nije zabranjeno.... Takvo postupanje suda prvog stupnja kao pravilno i zakonito prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. ...

U odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja da se u konkretnom slučaju ne radi o imovini ovrhovoditelja kojom je ograničeno raspolagati u smislu Zakona o mjerama ograničavanja („Narodne novine“, broj 133/23 i 151/25 – dalje: ZMO), odnosno da se mjere ograničavanja ne mogu primijeniti u ovom slučaju budući da se iste odnose isključivo na zamrzavanje imovine u vlasništvu subjekta koji je pod mjerama ograničavanja, a da se predmetna tražbina koju ovrhovoditelj ostvaruje u ovom postupku ne može smatrati njegovim vlasništvom jer je neizvjesno hoće li ju uspjeti ostvariti valja reći sljedeće. Sukladno odredbi čl. 4. st. 2. ZMO-a, mjere ograničavanja obuhvaćaju ograničenje raspolaganja imovinom, dok se sukladno čl. 4. st. 4. toč. 1. ZMO-a imovinom smatra i novčano potraživanje. Također, odredbom čl. 1. st. (g) toč. i. Uredbe propisano je da „sredstva” znače financijska sredstva i povlastice bilo koje vrste, uključujući, ali ne isključivo gotovinu, čekove, novčana potraživanja, mjenice, platne naloge i druge platne instrumente.

Budući da ovrhovoditelj u konkretnom slučaju predlaže odrediti ovrhu radi naplate novčanog potraživanja, razvidno je da se radi o sredstvima iz čl. 4. ZMO-a, odnosno čl. 1. st. (g) toč. i. Uredbe te su suprotni žalbeni navodi ovrhovoditelja neosnovani. ..Nadalje, odredbom čl. 2. toč. 1. Uredbe propisano se da se zamrzavaju sva sredstva i gospodarski izvori koji pripadaju fizičkim osobama ili s njima povezanim fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima kako su navedene u Prilogu I. te koji su u njihovu vlasništvu odnosno posjedu ili pod njihovim nadzorom. Točkom 2. istog članka određeno je da se nikakva sredstva ili gospodarski izvori ne stavljaju na raspolaganje, izravno ili neizravno, u ili za korist fizičkih osoba ili s njima povezanih fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela navedenih u Prilogu I.

Nadalje, odredbom čl. 7. st. 1. Uredbe propisano je da čl. 2. st. 2. ne sprječava financijske ili kreditne institucije da na zamrznute račune upisuju financijska sredstva koja doznače treće stranke u korist fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela uvrštenih na popis, pod uvjetom da se svaki takav priljev na te račune zamrzava. Odredbom čl. 7. st. 2. toč. (c) Uredbe propisano je da se čl. 2. st. 2. ne primjenjuje na priljeve na zamrznute račune na ime plaćanja koja dospijevaju prema sudskoj, administrativnoj ili arbitražnoj odluci koja je donesena u državi članici ili izvršiva u dotičnoj članici te pod uvjetom da su sve takve kamate, drugi prihodi ili plaćanja zamrznuti u skladu s čl. 2. st. 1. Uredbe. ... Suprotno tumačenju ovrhovoditelja, gore navedene odredbe odnose se na priljeve koji mogu biti posljedica slobodne trgovine i transakcija, odnosno isto se odnosi isključivo na dobrovoljno plaćanje od strane dužnika, a ne i zahtjeve koje radi naplate tražbina putem nadležnih tijela podnosi osoba koja se nalazi na popisu u Prilogu I. Uredbe.

Dakle, predmetne se odredbe ne mogu primijeniti u konkretnom slučaju, već se primjenjuje odredba čl. 11. st. 1. (a) Uredbe kojom je izričito propisano da se ne udovoljava niti jednom zahtjevu (dakle niti ovršnom prijedlogu), ako ga zahtijeva fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo uvršteno na popis iz Priloga I. ..Nadalje, donošenjem predmetnog rješenja sud prvog stupnja nije povrijedio ustavno i konvencijsko pravo ovrhovoditelja na pristup sudu (članak 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. stavka 1. Konvencije) i pravo na djelotvoran pravni lijek, jer je ovrhovoditelj ostvario pristup sudu podnošenjem predmetnog prijedloga, o njegovom prijedlogu i navodima se raspravljalo u postupku pred sudom prvog stupnja, a podnošenjem predmetne žalbe protiv prvostupanjske odluke ovrhovoditelj je ostvario i pravo na žalbu (članak 18. Ustava Republike Hrvatske), a time i pravo na djelotvoran pravni lijek zajamčen člankom 13. Konvencije. ..

Zaključno, suprotno žalbenim navodima ovrhovoditelja, sud prvog stupnja nije povrijedio niti načelo kontradiktornosti iz čl. 5. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, jer podnesak na koji ovrhovoditelj ukazuje u svojoj žalbi i to onaj od 9. svibnja 2025. ne prileži spisu pa ga sud nije niti mogao dostaviti na očitovanje ovrhovoditelju. Ipak, valja reći da spisu prileži podnesak ovršenika od 8. svibnja 2025. koji je ovrhovoditelju dostavljen uz pobijano rješenje od 20. svibnja 2025. te se ovrhovoditelj na isti mogao očitovati u žalbenom postupku. Stoga, takvim postupanjem suda prvog stupnja nije došlo do povrede načela kontradiktornosti niti je počinjena neka od bitnih povreda odredaba postupka....' - piše u pravomoćnoj presudi.

U presudi pak prvog stupnja navodilo se na čemu ovrhovoditelj traži ovrhu koju eto nije uspio izboriti. Citirat ćemo iz te presude sutkinje Marčele Štefanuti: 'Ovrhovoditelj 04. travnja 2025. radi naplate iznosa od 40.000.000,00 EUR, na temelju Naloga za naplatu putem trećih strana, izdanog od strane Općeg građanskog suda na Malti broj 1425/2023 od 04. kolovoza 2023., predlaže ovome sudu odrediti ovrhu na nekretninama ovršenika. Ovrhovoditelj prijedlog podnosi na temelju Uredbe br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju stranih sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Također, ovrhovoditelj uz prijedlog prilaže i potvrdu izdanu sukladno čl. 53. navedene Uredbe.'. No, SKB Art LLC dakle nije uspio ni na sudu ni prvog ni drugog stupnja u postupku kojim se pokušao uknjižiti na polovicu rezidencijalnog kompleksa supružnika Peruško. Naime, uzaludno su se pokušali uknjižiti na polovicu koja glasi na predsjednika Uprave Fortenove Fabrisa Peruška jer je druga polivica na njegovoj supruzi Ines Vrenko Peruško.

Inače, prethodno smo pisali o tom posjedu u ČLANKU: 'IMA SE, MOŽE SE Direktor Fortenove Fabris Peruško i supruga dobili dozvolu za uređenje vile na Šalati, to im je 3. luksuzna nekretnina nakon što su izgradili rezidenciju u Istri od 2 milijuna €'. No, rusko-arapski ovrhovoditelj, odnosno tvrtka SKB Art LLC ne odustaje od ovršnih radnji i nad drugim nekretninama Fabrisa Peruška. Tako su stavili i zabilježbu ovrhe nad njegovim stanom u najluksuznijoj ulici na Šalati. O tome svjedoči zabilježba: 'Na suvlasnički dio: 8 (34/1000) 6.1 Zaprimljeno 07.04.2025.g. pod brojem Z-18361/2025 ZABILJEŽBA, POKRETANJE POSTUPKA, PRIJEDLOG ZA OVRHU 04.04.2025, OBAVIJEST O PRIMITKU ELEKTRONIČKOG PODNESKA 04.04.2025'.

I u tom su stanu supružnici Peruško suvlasnici kao što možete vidjeti iz ranijeg ČLANKA: 'NEPOZNATI DETALJI Fabris Peruško prvi je ZG stan kupio na kredit rekordno otplaćen lovom iz Fortenove, privatna firma posluje mu s gubitkom, žena mu je Slovenka i prijateljica Jandrokovićeve supruge'. No,supružnici Peruško grade i vilu na Šalati. Ta se vila nalazi u neposrednoj blizini bivše rezidencije biveg predsjednika Stjepana Mesića. Vrijedi istaći kako su ruski ovrhovoditelji, unatoč porazima na nizu hrvatskih sudova, vrlo ustrajni a posjeduju i forenzične nekretninske informacije. Tako su zabilježbu ovrhe stavili i na tu vilu koju zadnjih godina grade Peruškovi. O tom smo nekretninskom pothvatu pisali u ČLANKU: 'Nedovršenu rezidenciju Fabrisa Peruška na Šalati nadziru brojne kamere, pristup strogo zabranjen, kako je skriveno ime investitora netko je napisao ime poznatog pjevača

O ovršnih radnjama svjedoči zabilježba koja je upisana na posjedu Peruškovih koja je u vlasničkom listu upisana kao kuća, dvorište i garaža na sveukupn 593 m2. Tamo piše: 'Zaprimljeno 07.04.2025.g. pod brojem Z-18361/2025 ZABILJEŽBA, POKRETANJE POSTUPKA, PRIJEDLOG ZA OVRHU 04.04.2025, OBAVIJEST O PRIMITKU ELEKTRONIČKOG PODNESKA 04.04.2025'. No, ta dva ovršna postupka sankcionirane tvrtke SKB Art LLC tek čekaju pravorijek nakon čega će čelnik Fortenove i supruga moći potpuno odahnuti i uživati nesmetano svoje vrijedne nekretninske stečevine.