Nedavno smo objavili ČLANAK: 'Pravomoćno odbačena Severina kaznena tužba protiv službene osobe, sud utvrdio da skrbnica nije pogodovala Milanu Popoviću već postupala u interesu djeteta'. Iz tog je članka bilo vidljivo kako kraljica estrade nije uspjela u sporu koji je pokrenula protiv osobe koja je dodijeljena zbog nesređenih odnosa između nje i oca njenog djeteta. U tom predmetu zastupao ju je zagrebački odvjetnik Čedo Prodanović, no, prigovor koji je uložio u ime pjevačice nije prihvaćen kod sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu. Istog odvjetnika Severina je angažirala i u postupku na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu. Kao što smo uvodno istaknuli, taj spor prvostupanjski nije bio završio u korist pjevačice jer je donesena osuđujuća presuda.
Severini se sudilo temeljem čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. U zakonu koji je bio na snazi do 11. svibja 2023. pisalo je: "Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20 do 100 eura ili kaznom zatvora do 30 dana." No, u međuvremenu su kazne povećane pa sada za taj prekršaj prijeti znatno veća novčana kazna - od od 700, do 4000 eura. Podsjetimo i kako je već tada, krajem ožujka 2023. odvjetnik Čedo Prodanović najavio žalbu na presudu. Tada je reagirala i Severina putem PR tima: "Severina nije vrijeđala, nego je protestirala zbog nezakonitog postupanja Centra i najavila da će ih prijaviti i javno obznaniti njihovo nezakonito postupanje. Severina će se svakako žaliti na ovu odluku. Riječ je o socijalnoj radnici iz područnog ureda Centra za socijalnu skrb kojem je upravni nadzor utvrdio niz pogrešaka u postupanju, zbog čega je i promijenjen te danas drugi centar vodi predmet.
U konkretnom slučaju, bila je riječ o razgovoru sa socijalnom radnicom nakon što je Severina obaviještena da će joj doći u nadzor provjeriti uvjete u kojima živi njezina mama, premda joj je prije toga ista socijalna radnica tvrdila da će tu prijavu njezine sestre zanemariti jer su njezinu majku vidjeli u njezinu domu i vidjeli da je žena dobro i da se o njoj vodi briga. Međutim, zbog pritiska bivšeg financijski moćnog partnera, o čemu postoje pisani dokazi, Centar se ipak odlučio doći u prostore u kojima živi Severinina mama, što je bilo ponižavajuće za 86-godišnjakinju o kojoj brine Severina. Nadzor je, naravno, utvrdio da se Severina brine o majci, kao što i od rođenja skrbi na najbolji mogući način o svom djetetu. Uzgred, Severinina sestra uopće nije prije toga vidjela njihovu majku godinama, a Severina pored brige o majci i djetetu, vodi brigu i o sestrinoj kćeri od njezine 19. godine."
Netom je javno objavljeno rješenje Visokog prekršajnog suda po Severininoj žalbi koju citiramo u nastavku: 'Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene Severine Vučković, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljene Severine Vučković podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-7063/2022 od 27. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 10. prosinca 2025., riješio je Prihvaća se osnovanom žalba okrivljene Severine Vučković ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.'.
U Obrazloženju piše: '1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-7063/2022 od 27. ožujka 2023., okrivljena Severina Vučković proglašena je krivom i kažnjena zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. 2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnijela je okrivljena Severina Vučković po svome branitelju Čedi Prodanoviću, odvjetniku iz Zagreba, pobijajući je zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže pobijanu presudu preinačiti podredno ukinuti i predmet vrati na ponovno odlučivanje. 3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, utvrdio je da je u pravu žaliteljica kada navodi da u predmetnom prekršajnom postupku činjenično stanje nije potpuno i točno utvrđeno. 5. Prvostupanjski sud je okrivljenu proglasio krivom za inkriminaciju istovjetnu opisanoj u optužnom prijedlogu tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave zagrebačke, IV Policijske postaje Zagreb, Klasa: ..., Urbroj: ..., od 27. travnja 2022., iako dijelove iste uopće nije utvrđivao kroz dokazni postupak niti obrazložio u odluci o krivnji.
6. Ukoliko je smatrao da ti dijelovi inkriminacije nisu odlučni za odluku o krivnji, ne predstavljaju zakonska obilježja prekršaja, nisu dokazani ili slično, trebao ih je ispustiti iz činjeničnog opisa i za takvo postupanje dati jasne razloge. U suprotnom, nameće se zaključak da su ti dijelovi inkriminacije jednostavno previđeni u dokaznom postupku, slijedom čega je žalba okrivljene u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja bez sumnje osnovana.
7. Nadalje, osnovani su žalbeni navodi s iste osnove i u pogledu izostanka jasnih utvrđenja vezano uz zakonska obilježja prekršaja. Tu se prije svega misli na radnju omalovažavanja odnosno ponižavanja i vrijeđanja, pri čemu je bitno utvrditi elemente koji imaju značaj negiranja vrijednosti. U suprotnom se, a isto bez daljnjega proizlazi i iz obrazloženje pobijane presude, ne vidi razlika između nepristojne i pretjerane reakcije i ponižavanja odnosno vrijeđanja, a upravo ta razlika čini zakonska obilježja prekršaja. Stoga je i u tom dijelu žalba okrivljene u cijelosti osnovana. 8. Imajući u vidu navedeno, pobijanu presudu valja ukinuti vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će iznova provesti sve potrebne dokaze, sažeto i koncizno na okolnosti iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga i na temelju tako provedenog postupka donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama, onako kao to propisuje odredba članka 185. stavak 7. Prekršajnog zakona.'- piše u rješenju Visokog prekršajnog suda od 10. prosinca 2025. g. Kada smo pogledali preko sustava e-predmet vidjeli smo kako je dodijeljen sutkinji Ivani Barbir 20. veljače 2026. g. Zanimljivo je kako u sustavu e-predmet 25. veljače ove godine upisano kako je donesena odbijajuća presuda. No, detalji spisa zasad su dostupni samo strankama u postupku.
Također, ta presuda još nije javno objavljena pa ju ne možemo citirati. Istaknimo samo kako je ista sutkinja Ivana Barbir prethodno donijela osuđujuću presudu. Tako je evidentno kako je Severina uspjela sa žalbom jer je ista sutkinja u istom predmetu prvo donijela osuđujuća a potom odbijajuću, što bi značilo oslobađajuću presudu. Za pravne laike ili pravno nepismene osobe ovaj spor može poslužiti kao ilustracija koliko je važno rješenje koje donese viši nadležni sud, u ovom slučaju Visoki prekršajni sud, jer na nižem sudu, nakon njihove odluke, sve se može ekspresno promijeniti kao što vidimo u ovom slučaju. To je još jedna potvrda kako se ponekad vrijedi žaliti, jer ako Severini nije prošla žalba preko odvjetnika Prodanovića na Županijskom sudu eto na kraju je uspjela riješiti se tereta prekršaja, odnosno optužbe za vrijeđanje službene osobe - socijalne radnice.